Autor: Ivan Curman

PAZINSKO TU?ITELJSTVO OKON?ALO ISTRAGUDvojac optu?en da je nizom nedjela PRISVOJIO NEKRETNINE POKOJNIKA VRIJEDNE 950.000 KUNA
Epilog je to istra?ivanja provedenog nad troje hrvatskih dr?avljana koji su sudjelovali u otimanju dviju nekretnina u Funtani ?iji je vlasnik, 71-godi?njak sa zagreba?kog podru?ja, preminuo i nije imao nasljednika. Nakon dovr?ene istrage, pazinsko Op?insko dr?avno odvjetni?tvo je pred Op?inskim sudom u Pazinu podignulo optu?nicu protiv dvojice hrvatskih dr?avljana i jednog trgova?kog dru?tva zbog vi?e kaznenih djela kojima je to trgova?ko dru?tvo ostvarilo protupravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 950.000 kuna. Epilog je to istra?ivanja provedenog nad troje hrvatskih dr?avljana koji su sudjelovali u otimanju dviju nekretnina u Funtani ?iji je vlasnik, 71-godi?njak sa zagreba?kog podru?ja, preminuo i nije imao nasljednika.
Vi?e krivotvorina
Tre?a osoba, koja se sada ne spominje u optu?nici bila je 37-godi?njakinja iz Velike Ludine na ?ije je ime glasila krivotvorena specijalna punomo? kojom je navodno 71-godi?njak, za ?ivota, upravo nju ovlastio da nakon njegove smrti raspola?e njegovom ku?om i gospodarskom zgradom u Funtani. Ona je, navodno s tom krivotvorinom od javnog bilje?nika koji nije posumnjao u autenti?nost punomo?i, uspjela ishoditi ovjerenu presliku izvorne isprave. Odmah nakon pokretanja istrage po?etkom o?ujka ove godine 25-godi?njaku i 38-godi?njaku je odre?en istra?ni zatvor dok je kaznena prijava protiv 37-godi?njakinje odvjetni?tvu upu?ena redovnim putem te se ona tijekom istrage branila sa slobode. Kako se ?ena uop?e ne spominje u optu?nici, tako se daje zaklju?iti da ?e ona u ovom postupku biti svjedok.  
Doznajemo da se prvookrivljenog 25-godi?njaka iz Popova?e tereti da je (u stjecaju) po?inio jedno kazneno djelo krivotvorenja isprave te dva kaznena djela pranja novca. Drugookrivljenog 38-godi?njaka iz Velike Ludine tereti za po?injenje istih kaznenih djela ali i za jedno kazneno djelo la?nog prijavljivanja kaznenog djela. Tre?eokrivljeno trgova?ko dru?tvo, u vlasni?tvu 25-godi?njaka, registrirano u Popova?i, smatra se odgovornim za pranje novca.
Konkretno, optu?nicom se 25-godi?njak tereti da je u zemlji?no-knji?nom odjelu u Pore?u, svjestan da su “specijalna punomo?” i “ugovor o kupoprodaji nekretnina” krivotvoreni, predao prijedlog za uknji?bu prava vlasni?tva na dvije nekretnine s prilo?enim navedenim krivotvorenim ispravama. Slijedom toga je doneseno rje?enje kojim je prvookrivljenik uknji?en kao vlasnik na tim nekretninama. Kako bi prikrio nezakonito podrijetlo znatne imovinske koristi, postupaju?i u svojstvu fizi?ke osobe kao prodavatelja i u svojstvu odgovorne osobe tre?eokrivljenog trgova?kog dru?tva kao kupca, 25-godi?njak je potom sklopio kupoprodajni ugovor koji se odnosi na iste dvije nekretnine. Zatim je opet u zemlji?no-knji?nom odjelu u Pore?u 25-godi?njak predao prijedlog za uknji?bu prava vlasni?tva na navedenim nekretninama nakon ?ega je doneseno rje?enje kojim je pravo vlasni?tva na istim nekretninama s njega preneseno na njegovo trgova?ko dru?tvo kojem je on osniva? i u kojem je odgovorna osoba.
Autor: Marica KO?TA i MATEO SARDELIN, 29.05.2019.https://www.glasistre.hr/crna-kronika/dvojac-optuzen-da-je-nizom-nedjela-prisvojio-nekretnine-pokojnika-vrijedne-950000-kuna-589579

Police arrested a man suspected of fraud during the sale of land:DAMAGED A 46-YEAR-OLD CANADIAN CITIZEN FOR ABOUT SIX MILLION HRK
The Pula police conducted a criminal investigation and established the suspicion that the 32-year-old citizen of Serbia committed the criminal offenses of fraud, verification of untrue content and forgery of a document.
Police suspect the 32-year-old that in October last year he hired a Pula lawyer to draw up a contract for the sale of real estate, to whom he falsely introduced himself as a buyer of several plots of land, while a man who was with him introduced himself as a land seller. The suspect misled the lawyer, knowing that the power of attorney of the 46-year-old Canadian citizen, by which she allegedly authorized the man who was with him in the company, was forged.
Based on such a forged power of attorney, the 32-year-old bought the land on behalf of his company and registered on it, and then tried to sell it through various real estate resale agencies. In this way, he damaged a 46-year-old Canadian citizen for about six million kunas. The suspect is also charged with founding a company that bought the disputed land by giving a false statement in order to obtain undue property gain during the purchase and sale of land. Namely, he made a false statement at the commercial court when founding the company, stating the address of a woman as the company’s headquarters, although he knew that his company was not in any relationship with that address or the owner of the facility, and he notarized it with a notary public. false content.
Upon completion of the criminal investigation, the suspect was taken into custody this morning, and police officers continue to conduct the criminal investigation.https://www.glasistre.hr/crna-kronika/-717242

O PUTOVNICAMA I VIZAMAKako smo “ratovali” s Kana?anima i za?to ispa?tamo zbog tu?ih la?nih interpretacija
Zbog vra?anja poljuljanog morala u redovima vlastite vojske i javnosti nakon neuspjeha i pogibije deset kanadskih vojnika padobranaca u mirovnoj misiji u Somaliji, vi?e od 900 kanadskih vojnika 2. prosinca 2002. u Winnipegu je odlikovano za ‘juna?ko ratovanje’ za vrijeme operacije Meda?ki d?ep. Tako je ni krivo ni du?no tih devet stotina kanadskih vojnika postalo nacionalnim herojima za bitku u Hrvatskoj koja se nikad nije dogodila. Naime, odlikovani su pripadnici kanadskog Unprofora kao sudionici u ?najve?oj bitci kanadske vojske nakon Korejskog rata? u kojoj su ‘juna?ki’ izdr?ali 15-satne napade hrvatskih snaga. Naveli su kako je pritom likvidirano izme?u 27 i 31 pripadnika HV-a, dok su oni junaci imali samo ?etvoricu ranjenih. Po svemu sude?i propagandu im je radio sam Aleksandar Vulin ili Ivica Da?i? s obzirom na to kako je ‘herojski’ odra?ena.

Identi?na pri?a nalazi se i u knjizi Testirana odva?nost: kanadski mirotvorci u ratu autora Scott Taylor i Brian Nolan koji su napisali kako su se u akciji deblokade Gospi?a sukobili Kana?ani i HV, pri ?emu je izginulo tridesetak hrvatskih vojnika. Njihov zaklju?ak temeljio se na izjavama neimenovanih pripadnika te kanadske postrojbe u sklopu UN koja je bila stacionirana u Metku. Me?utim, oru?anog sukoba izme?u hrvatskih vojnika i pripadnika kanadskih mirovnih snaga u operaciji Meda?ki d?ep od 9. do 17. rujna 1993., kako ga opisuju neimenovani Kana?ani, nikada nije bilo. Sve ?to su kanadski vojnici i njihovi zapovjednici poku?avali prikazati vlastitoj javnosti da se dogodilo no?u izme?u 15. i 16. rujna 1993. ne odgovara istini, osobito ne onoj o najve?oj pobjedi kanadskih vojnika nakon Korejskog rata.
No to nije omelo biv?eg zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomasa Jamesa Calvina da tu la? ponovi tijekom svjedo?enja na su?enju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu kako su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovla?ila s povla?enjem iz Meda?kog d?epa. Pri?u o velikom sukobu kanadskih i hrvatskih vojnika na istom tom su?enju u Zagrebu opovrgnuli su kanadski ?asnik John McGuinnes te danski pukovnik Vagn Ove Moebjerg Nielsen, no to nije sprije?ilo odbor kanadskog parlamenta koji je proveo 1998. istragu o navodnom okr?aju kod Medaka da 2002. za “iznimno slu?enje kanadskih snaga u vrijeme sukoba pod izravnom vatrom” odlikuje cijeli pje?a?ki bataljun.
Nekada?nji prvi vojni obavje?tajac Hrvatske admiral Davor Domazet-Lo?o medijima je tada rekao kako Kana?ani naprosto izmi?ljaju te da se “HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a. “Nezamislivo je da nitko nije prou?io za?to je podijeljeno 800 najvi?ih kanadskih odli?ja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata, rekao je tada Domazet, tvrde?i sa sigurno??u da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata. Ako su ubili 26 ljudi, a Hrvate nisu, onda se mo?e zaklju?iti koga  jesu”, rekao je Domazet koji je 1993. bio glavni obavje?tajni ?asnik glavnog sto?era HV-a. Dodao je kako se brojka o 26 stradalih mo?e povezati s podatkom o stradanju 27 srpskih civila navedenih u onda?njoj optu?nici generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu. Lo?o je tako?er tada rekao kako su ?etiri Kana?ana ranjena kada je njihovo vozilo naletjelo na minu kod obilaska terena.
Da Kana?ani izmi?ljaju dobivene bitke poput na?ih isto?nih susjeda potvr?uje i to da je kanadski zapovjednik mogao, ako je ve? bio ugro?en polo?aj i ?ivot njegovih vojnika pozvati tada?njeg zapovjednika UNPROFOR-a, francuskog generala Jean Cota, koji je posjedovao niz sredstava na raspolaganju da ih za?titi. Me?u ostalim, anga?irati zrakoplovstvo NATO-a da udari po polo?ajima hrvatskih snaga ili pak dovede poja?anja iz BiH. istina je naposljetku i ta da iz me?unarodnih krugova nisu nikad stizale prijetnje odmazdom zbog navodnog napada na mirovne snage, pa ni od Francuza koji su se nalazili na terenu zajedno s Kana?anima.
No na?alost ?teta u me?unarodnim krugovima ugledu Hrvatske i Hrvatske vojske svejedno je napravljena. Do danas nijedan ministar vanjskih poslova ili diplomat nije poduzeo ni?ta kako bi me?unarodna javnost bila upoznata sa stravi?nim doga?anjima koje je pretrpjela Hrvatska i hrvatski gra?ani tijekom Domovinskog rata. Pa onda nije ni ?udo da postoje jo? neke zemlje koje inzistiraju na rigoroznim provjerama hrvatskih gra?ana prije izdavanja viza. Pa su tako do prije par godina hrvatski gra?ani za dobivanje, primjerice, kanadske vize trebalo ispuniti upitnik od 20-ak stranica. Za sam ulazak u tu zemlju bilo je potrebno pribaviti mnogo dokumenata, a posebice otkad je Kanada (1996. godine) Hrvatsku stavila na popis dr?ava rizi?nih po pitanju ratnih zlo?ina.
To je jednom dovelo i do otkazivanja posjeta predsjednika Hrvatskog sabora. Mnogi hrvatski branitelji ili osobe koje su samo bile u ratom obuhva?enim podru?jima u Hrvatskoj morale su ispunjavati obrazac u kojemu su se tra?ili detalji o sudjelovanju u Domovinskom ratu. Iako je Hrvatska ve? odavno u?la u NATO i Europsku uniju, ?to je svrstava u obitelj demokratski najrazvijenijih zemalja svijeta, hrvatski gra?ani imaju jo? uvijek problema s izdavanjem viza, u ?emu je najve?i problem upravo nerad Ministarstva vanjskih poslova koje nikad na sebe nije preuzelo zada?u da spere ljagu s Domovinskog rata koju su ?esto nanijeli ?udni interesi manjeg broja ljudi.
Autor: mo, 24.11.2018. u 20:50https://direktno.hr/direkt/kako-smo-ratovali-s-kanadanima-i-zasto-ispastamo-zbog-tudih-laznih-interpretacija-140044/

Battle of Medak Pocket
In 1993, during the civil war in the former Yugoslavia, Canadian peacekeepers with the United Nations (UN) advanced into disputed territory in Croatia with orders to implement the Medak Pocket ceasefire agreement between the Croatian Army and Serbian irregular forces. Soldiers of the 2nd Battalion, Princess Patricia?s Canadian Light Infantry (2 PPCLI), came under Croatian attack for more than 15 hours. In the firefight that ensued ? the most significant combat experienced by Canadians since the Korean War ? 2 PPCLI held its ground and preserved the UN protected zone. UN Secretary-General Boutros Boutros-Ghali said the Canadian soldiers brought credit to their profession, saved lives, and enhanced the credibility of UN peacekeeping forces.

War in the former YugoslaviaA Canadian armoured carrier, in United Nations markings, patrols a road in the former Yugoslavia during peacekeeping operations there in the early 1990s – (Department of National Defence)
Canadian Peacekeeping in Former Yugoslavia
In the 1990s, UN peacekeeping missions were Canada’s primary overseas commitment, with personnel stationed in more than a dozen countries. After 1992, tens of thousands of Canadians served as soldiers, negotiators, and aid workers in the former Yugoslavia. Following the death of Yugoslav leader Marshal Tito in 1980, and the end of the Cold War in 1989, Yugoslavia?s six republics were divided by the rise of nationalist-separatist groups. Slovenia declared independence in 1991, followed soon after by Croatia and Bosnia. Serbia?s president Slobodan Milosevic tried to restore the federal state under his own leadership, but the resulting Yugoslav wars of 1991-1995 were soon characterized by murderous violence and ethnic cleansing. During this conflict, some 2 million people lost their homes and 200,000 died.

Former YugoslaviaA map of Yugoslavia and its six republics, before the country disintegrated during the civil war of the early 1990s. – 

      

 – 


  

    

 

       

’’ – 
 

 –