U Zagrebu odr?ana tiskovna konferencija Sastanka Sredi?njeg odbora HSK-a
Delegacija HSK posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Na kraju sastanka Sredi?njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata, koji se odr?ao od 23. do 25. srpnja u Zagrebu, ju?er je odr?ana i konferencija za tisak. Tom prigodom istaknuti su svi zaklju?ci, koji se prije svega odnose na poticanje i nastavak suradnje domovinske i iseljene Hrvatske kroz aktivnosti i rad HSK. Glasnogovornik HSK, fra ?imun ?ito ?ori? naglasio je na iznimno dobar kontakt koji je ostvaren sa Dr?avnim uredom za Hrvate izvan RH ali prije svega na dugogodi?nju potporu Hrvatske matice iseljenika.
”Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo?nost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH”, ocijenio je fra ?imun ?ito ?ori?, zauzev?i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre?eg entiteta, ali nikako na ?tetu druga dva naroda”.
U BiH se mo?e napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je ?ori? i to je jedan od glavnih zaklju?akai Okruglog stola koji je netom prije tiskovne odr?an u HMI. Predstavnici Kongresa upozorili su na lo?e u?inke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo ?to Hrvatska jo? uvijek nije omogu?ila dopisno glasovanje na izborima. ”Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time ?e se vi?e izgubiti nego dobiti”, naglasili su na tiskovnoj jer hrvatsko je iseljeni?tvo,, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi?e novca stigne od isljeni?tva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi?e od stotine hrvatskih emigranata i na tom podru?ju ?e nastaviti raditi punim intezitetom.
Delegacija HSK na Oltaru domovine na Medvedgradu
”U nekoliko europskih dr?ava, po uzoru na Njema?ku, poti?e se istra?ivanje politi?kih umorstava emigranata, a neke su dr?ave od Kongresa zatra?ile pomo?”, rekao je ?ori? ne ?ele?i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo?i, a predsjednik Kongresa Mijo Mari? je nadodao da Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru?i vjerodostojnost Hrvatske i ugro?ava odnose s Njema?kom.
Jedna od najva?nijih najava tiskovne HSK-a je: za srpanj 2014. godine, Hrvatske svjetske sportske igre na kojima se u Zagrebu o?ekuje oko tisu?u sporta?a i jo? pet do ?est tisu?a rodbine i prijatelja iz iseljeni?tva. Potporu igrama ve? su dali gradona?elnik Zagreba Milan Bandi? i Dr?avni ured za Hrvate izvan RH, kao i Hrvatska matica iseljenika gdje ?e i biti smje?en Odbor za organizaciju igara.
Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, delegati HSK-a su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu?nost. Te?i?te budu?eg rada bit ?e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni?tva te privla?enje mladih.HSK izrazio je nadu da ?e Dr?avni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni?tva. Tako?er je istaknuto i uspostavljanje Partnerskog sporazuma izme?u HSK i braniteljske udruge Zavjet. Sporazum o Partnerstvu su potpisali Mijo Mari? predsjednik HSK i Boris Mu?anovi?, predsjednik udruge Zavjet.Ovaj dokument predstavlja kontinuitet prija?nje suradnje na zajedni?kim projektima – potpora generalima, te novu osnovu budu?e suradnje na konkretnim projektima s ciljem povezivanja iseljene i domovinske Hrvatske. Jedan od zajedni?kih ciljeva je podr?ka gospodarskim projektima, kreiranje hrvatske svjetske poslovne platforme, stipendiranje studenata na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u RH i u inozemstvu, te povezivanje hrvatske svjetske znanstvene elite.
HSK krovna je iseljeni?ka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava u kojima hrvatski iseljenici ?ive u ve?em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je ?lan UN-a sa savjetodavnim statusom ? zaklju?ak je na kraju tiskovne.
Zahvalnica HSK prigodom 20 obljetnice osnutka HSK za dugogodi?nji plodonosan i nesebi?an rad u HSK, te povezivanju domovine s iseljenom hrvatskom ?eljka Le?i?, ravnateljica Domovinskog sjedi?ta HSK
Na sve?anoj ve?eri HSK-a, koja je odr?ana u dvorani Matis, uz posebnog uva?enog gosta i dragog prijatelja, hrvatskog generala Mladena Marka?a, nazo?io je i gradona?elnik Zagreba Milan Bandi?, te drugi uva?eni gosti iz javnog i polti?kog ?ivota Hrvatske i visokih predstavnika Crkve u Hrvata, prije svega dugogodi?nji suradnici i prijatelji HSK-a. Tom prigodom uru?ena se zahvalnice HSK-a, za izniman doprinos i rad u ovoj krovnoj udruzi iseljenih Hrvata: Anti Pavlovi?u iz Hrvatskog nogometnog saveza, ?imunu ?iti ?ori?u, glasnogovorniku HSK-a, Dijani Vuku?i?, rizni?arki, Josipu Anti Sovulju, dugogodi?njem glavnom tajniku HSKa-a te ravnateljici Domovinskog sjedi?ta HSK-a u Zagrebu, ?elji Le?i?, koja je godinama glavni oslonac svih aktivnosti Kogresa u domovini i va?na spona sa Hrvatskom maticom iseljenika.
Priredila: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek i HSK
Objavljeno: Petak, 26. 07. 2013. 00:00
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2486-u-zagrebu-odrzana-tiskovna-konferencija-sastanka-sredisnjeg-odbora-hsk-a
‘Od oporezivanja inozemnih mirovina vi?e ?tete od koristi’
Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upozorili su danas na lo?e u?inke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo ?to Hrvatska jo? uvijek nije omogu?ila dopisno glasovanje na izborima. Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time ?e se vi?e izgubiti nego dobiti, rekao je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori? na konferenciji za novinare. Hrvatsko je iseljeni?tvo, podsje?a, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi?e novca stigne od isljeni?tva.
Predstavnici Kongresa opetovali su svoju zabrinutost polo?ajem Hrvata u BiH. Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo?nost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH, ocijenio je ?ori?, zauzev?i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre?eg entiteta, ali nikako na ?tetu druga dva naroda”. U BiH se mo?e napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je ?ori?.
HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi?e od stotine hrvatskih emigranata. U nekoliko europskih dr?ava, po uzoru na Njema?ku, poti?e se istra?ivanje politi?kih umorstava emigranata, a neke su dr?ave od Kongresa zatra?ile pomo?, rekao je ?ori? ne ?ele?i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo?i.
Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru?i vjerodostojnost Hrvatske i ugro?ava odnose s Njema?kom, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Mari?.
‘Kognresnici’ su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu o?ekuje oko tisu?u sporta?a i jo? pet-?est tisu?a drugih posjetitelja.
Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, ‘kongresnici’ su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu?nost. Te?i?te budu?eg rada bit ?e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni?tva te privla?enje mladih.
HSK izrazio je nadu da ?e Dr?avni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni?tva. HSK krovna je iseljeni?ka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava u kojima hrvatski iseljenici ?ive u ve?em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je ?lan UN-a sa savjetodavnim statusom.
Poslovni.hr/Hina
http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-oporezivanja-inozemnih-mirovina-vise-stete-od-koristi-248264#
Hrvatski svjetski kongres zabrinut polo?ajem Hrvata u BiH
U ?etvrtak, 25. srpnja, a nakon dvodnevnog zasjedanja Sredi?njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, u Hrvatskoj matici iseljenika odr?ana je tiskovna konferencija. Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) opetovali su svoju zabrinutost polo?ajem Hrvata u BiH. ”Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo?nost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH”, ocijenio je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori? na konferenciji za novinare, zauzev?i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre?eg entiteta, ali nikako na ?tetu druga dva naroda”. U BiH se mo?e napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je ?ori?, prenosi Hina.
Predstavnici Kongresa upozorili su na lo?e u?inke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo ?to Hrvatska jo? uvijek nije omogu?ila dopisno glasovanje na izborima. ”Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time ?e se vi?e izgubiti nego dobiti”, rekao je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori? na konferenciji za novinare.
Hrvatsko je iseljeni?tvo, podsje?a, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi?e novca stigne od isljeni?tva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi?e od stotine hrvatskih emigranata. ”U nekoliko europskih dr?ava, po uzoru na Njema?ku, poti?e se istra?ivanje politi?kih umorstava emigranata, a neke su dr?ave od Kongresa zatra?ile pomo?”, rekao je ?ori? ne ?ele?i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo?i.
”Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru?i vjerodostojnost Hrvatske i ugro?ava odnose s Njema?kom”, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Mari?. ‘Kognresnici’ su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu o?ekuje oko tisu?u sporta?a i jo? pet-?est tisu?a drugih posjetitelja.
Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, ‘kongresnici’ su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu?nost. Te?i?te budu?eg rada bit ?e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni?tva te privla?enje mladih.
HSK izrazio je nadu da ?e Dr?avni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni?tva. HSK krovna je iseljeni?ka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava u kojima hrvatski iseljenici ?ive u ve?em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je ?lan UN-a sa savjetodavnim statusom.
HINA
bljesak.info
U Zagrebu sve?ano otvoren Sastanak Sredi?njeg odbora HSK-a
Izvedbom hrvatske himne, u Zagrebu je 23. srpnja, sve?ano otvoren Sastanak Sredi?njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata.
Ovom va?nom skupu, kojim se obilje?ava i 20. obljetnice osnutka HSK-a, nazo?ile su mnoge uva?ene osobe iz javnog i politi?kog ?ivota Hrvatske. Na samom po?etku nazo?ne je pozdravio Mijo Mari?, predsjednik HSK, istaknuv?i va?nost djelovanja Kongresa za budu?nost iseljene Hrvatske ali i gospodarstvena ulaganja u domovini.
– Mi nismo samo Hrvati na privremenom radu ve? smo sposobni mladi ljudi sa karijerama i poslovnim uspjesima u dr?avama u kojima ?ivimo. Kao takvi mo?emo puno napraviti za Hrvatsku ali trebamo i potporu te dobru suradnju upravo u domovini i postoje?im institucijama, koje su zadu?ene za kontakte s Hrvatima izvan Hrvatske. A Hrvatska matica iseljenika oduvijek je bila na? dom i bitan oslonac za sve ?to smo radili ? istaknuo je Mijo Mari?, pozdraviv?i pri tom Marina Knezovi?a, ravnatelja HMI, Ivu Jelu?i?a, izaslanika Hrvatskog sabora, Dariju Krsti?evi?, izaslanicu premijera RH i predstojnicu Ureda za Hrvate izvan RH, Ivana ?ukera, predsjednika Saborskog odbora za Hrvate izvan RH, zamjenicu gradona?elnika Zagreba, Sandru ?valjek te predstavnike hrvatskih politi?kih stranki i institucija kao i osoba iz javnog ?ivota RH.
Poseban pe?at sve?anom otvorenju dao je fra ?imun ?ito ?ori?, glasnogovornik HSK i jedan od utemeljitelja krovne udruge iseljenih Hrvata, podsjetiv?i sve nazo?ne na same po?etke rada kao i bogat i djelotvoran put hrvatskog izvandomovinstva kroz 20 godina.
– Puno emocija i rada je u ovoj organizaciji, koja pripada svima nama jer domovina i iseljeni?tvo za mene je nedjeljivo? mi smo jedna du?a i jedno srce ? rekao je fra ?ito ? i ne smijemo nikada zaboraviti lik i djelo na?eg prvog predsjednika dr. Franje Tu?mana, koji je sa Kongresom bio na samom po?etku, sa Kongresom i Hrvatskom.
Nakon sve?anog otvorenja, delegati Kongresa nastavili su sa radnim djelom, te posjetom Oltaru domovine i Medvedgradu. Za sutra je predvi?eno niz predavanja o izazovima ulaska Hrvatske u Europsku uniju te o 20. obljetnici osnutka HSK-a, a predava?i ?e biti ugledni stru?njaci.
Tekst: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek July 24, 2013
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2463-u-zagrebu-svecano-otvoren-sastanak-sredisnjeg-odbora-hsk-a
Hrvatski svjetski kongres zasjeda u Zagrebu
Iseljeni?tvo podupire osnutak Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono?enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. Skori popis stanovni?tva u BiH najva?niji je doga?aj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit ?e polo?aj Hrvata u susjednoj dr?avi, istaknuto je na sve?anosti u povodu 20. obljetnice Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), koja je otpo?ela ju?er 23. srpnja 2013. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
Popisati treba svakog Hrvata jer – padne li njihov broj ispod deset posto – bit ?e te?a pregovara?ka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelu?i?. Izrazio je bojazan da ?e Hrvati biti najve?i demografski gubitnici i da ?e im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su ?inili 17 posto stanovni?tva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan ?uker upozorava na va?nost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH. “Tko god misli da ?e Hrvati imati stabilnost bez tre?eg entiteta, grdno se vara”, rekao je ?uker.
U BiH nema rje?enja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori?, koji dr?i da hrvatska diplomacija mo?e mnogo u?initi na animiranju ljudi. Jelu?i? se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude ?to vi?e nacionalnog konsenzusa i ?to manje politi?kog stran?arenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj politi?koj opciji.
Dvadeseta obljetnica krovne iseljeni?ke udruge bila je prilika da se zbroji u?injeno i propu?teno te da se progovorio aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se ?uje istina o njoj, o?uvanje kulture, identiteta i pomo? u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem tro?ku, u?inila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Mari?. Golem je i financijski doprinos iseljeni?tva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Mari? i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. “To vi?e nisu bau?telci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poru?io je predsjednik Kongresa.
Ponijela nas je sna?na potpora, poslije smo bili prepu?teni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. ?ori? je sa ?aljenjem zaklju?io kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je ?ori? i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa. “Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, pona?anje onih koji ne?e pomo?i, ali o svemu imaju mi?ljenje”, istaknuo je.
Nije lako biti razli?it, pa to jo? i o?uvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi?. Iseljeni?tvo podupire osnutak Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono?enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. “Time se do?lo do nadstrana?kog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krsti?evi?.
“Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na sve?anosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i politi?kih stranaka te osobe iz javnog ?ivota. (Hina)
July 24, 2013
http://www.matis.hr/images/pdf/HSK.pdf
Sa sjednice Sredi?njeg odbora HSK
Popisati treba svakog Hrvata jer padne li njihov broj ispod deset posto bit ?e te?a pregovara?ka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelu?i?. Izrazio je bojazan da ?e Hrvati biti najve?i demografski gubitnici i da ?e im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su ?inili 17 posto stanovni?tva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan ?uker upozorava na va?nost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH.
“Tko god misli da ?e Hrvati imati stabilnost bez tre?eg entiteta, grdno se vara”, rekao je ?uker. U BiH nema rje?enja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori?, koji dr?i da hrvatska diplomacija mo?e mnogo u?initi na animiranju ljudi.
Jelu?i? se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude ?to vi?e nacionalnog konsenzusa i ?to manje politi?kog stran?arenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj politi?koj opciji.
Dvadeseta obljetnica krovne iseljeni?ke udruge bila je prilika da se zbroji u?injeno i propu?teno te da se progovori o aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se ?uje istina o njoj, o?uvanje kulture, identiteta i pomo? u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem tro?ku, u?inila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Mari?. Golem je i financijski doprinos iseljeni?tva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Mari? i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. “To vi?e nisu bau?telci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poru?io je predsjednik Kongresa.
Ponijela nas je sna?na potpora, poslije smo bili prepu?teni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. ?ori? je sa ?aljenjem zaklju?io kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je ?ori? i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa. “Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, pona?anje onih koji ne?e pomo?i, ali o svemu imaju mi?ljenje”, istaknuo je.
Nije lako biti razli?it, pa to jo? i o?uvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi?.
Iseljeni?tvo podupire osnutak Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono?enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. “Time se do?lo do nadstrana?kog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krsti?evi?. “Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na sve?anosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i politi?kih stranaka te osobe iz javnog ?ivota. (Hina)
Predstavljena knjiga Tuge Tarle
Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENI?KI DUHOPIS je odr?ano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godi?njeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Bo?o Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bo?njak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesari? ?ab?i?.
DOMOVINA (isje?ak iz poglavlja ?Nostalgija ili izjedanje du?e?)
Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima ?ija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek odu?evljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani gra?ani svojih novih domovina. Posvjedo?ilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva te?ka iskustva, muku i odricanja su pro?li da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i po?tovanje svojih novih sugra?ana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hrane?i im du?u uspomenama. S druge strane, ona im je i sna?ila volju da doka?u domovini i svijetu da su se odr?ali i da je mogu?e svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.
I sama sam osje?ala nostalgiju i razmi?ljala o tome kako je ?ovjek osu?en na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona zna?i. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog ?injenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u pora?u nesmiljenom plja?kom i nepo?tenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih isku?enja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisu?e i tisu?e hrvatskih du?a diljem svijeta dijelili su to tragi?no iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uklju?ili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena du?a.
Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se ?to smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Ho?e li i njihove sudbine zavr?iti po spomenarima i dnevnicima ili me?u stranicama nekih budu?ih knjiga koje nitko ne?e ?itati? Ho?e li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno bi?e naroda zvati ?globalna Hrvatska??…Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagra?ena od krhke pre?e snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. ?elite li je doista do?ivjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle
Dva desetlje?a HSK
Iseljeni Hrvati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju
Poziv na otvaranje sastanka Sredi?njeg odbora i 20. godi?njicu osnutka Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), 23. srpnja 2013. u Zagrebu
Po?tovani,
u Domovinskom sjedi?tu Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Zagrebu, od 23.-25. srpnja 2013. godine odr?ava se sastanak Sredi?njeg odbora HSK-a, krovne me?unarodne udruge koja okuplja hrvatske udruge i ustanove, te istaknute javne djelatnike iz tridesetak zemalja svijeta u kojima ?ive hrvatski iseljenici. Ujedno ove godine obilje?avamo i 20. godi?njicu osnutka HSK-a.
Za tu prigodu ?ast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na sve?ano otvaranje susreta sa sudionicima i uzvanicima koji ?e se odr?ati u utorak, 23. srpnja 2013. godine, u 10.00 sati, u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi?a 3, Zagreb.
HSK je nestrana?ka, nevladina udruga s ?lanstvom u Ujedinjenim narodima (UN ECOSOC Council) koja ve? 20 godina uspje?no djeluje na povezivanju Hrvata i hrvatskih potomaka, njihovih udruga i ustanova u svijetu s maticom Hrvatskom s ciljem zauzimanja za sveop?e interese hrvatskog naroda u Domovini i izvandomovinstvu. U tu svrhu HSK kroz dva desetlje?a radi na osiguranju kontinuiteta i razvoja vjerskog, duhovnog, kulturnog, dru?tvenog i ?portskog naslje?a me?u Hrvatima u svijetu.
Va?a nazo?nost na otvaranju sastanka HSK bila bi ujedno i priznanje brojnom hrvatskom iseljeni?tvu njegovom ogromnom doprinosu domovini, na lobisti?kom, gospodarskom i kulturnom podru?ju, kao i na pomo?i za vrijeme domovinskog rata.
Ujedno Vas pozivamo i na okrugli stol “IZAZOVI ULASKA RH U EU I 20. OBLJETNICE HSK” u ?etvrtak, 25. 7. 2013. u 09.00 – 12.00 sati na istom mjestu, na kojoj ce sudjelovati izmedju ostalog kardinal Vinko Pulji?, Ljubo Jur?i?, Slaven Letica, Ivan ?izmi?, Bo?o Skoko i drugi.
Za daljnje informacije i potvr?ivanje Va?eg dolaska, molimo Vas obratite se ravnateljici Domovinskog sjedi?ta, ?eljki Le?i?: 01 6115 116 ili 098 710 746.
Unaprijed Vam se zahvaljujemo.
Uz srda?an pozdrav,
Mijo Mari?, predsjednik HSK
Zaboravi vlastito, skrbi se za op?e dobro!
Prisje?am se kako nas je dvaput srda?no na Pantov?aku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tu?man
Ravnateljstvo du?obri?ni?tva za Hrvate u inozemstvu (Directio Nationalis Operumpro Migrationibus Croatis) poslalo je 15. srpnja ove godine ?estitku ?lanovima Hrvatskoga svjetskoga kongresau povodu proslave 20. obljetnice djelovanja HSK. Prenosimo ju u cijelosti:
“Po?tovani ?lanovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, dragi gosti iz Domovine i iz inozemstva, uz ?estitku za 20. obljetnicu rada HSK, sve vas iskreno pozdravljam! Jubileje je potrebno slaviti jer su jubileji sve?anosti sje?anja, zahvalnosti, radosti i poticaji za budu?nost. Radost ovoga jubileja za mene je to ve?a ?to sam od samih po?etaka vezan uz ovaj Kongres, jo? kao ?lan Inicijativnog odbora. Smatrao sam tada da je osnivanje HSK ideja koju su davali hrvatski lije?nici bila zaista u tome trenutku potrebna, to vi?e ?to se ugasilo Hrvatsko vije?e i ?to je rat bio iza nas. Prisje?am se mnogih dragih ljudi koji su u Zagreb na konvencije HSK dolazili sa svih strana svijeta: iz SAD-a, Kanade, Australije i Europe. Prisje?am se kako nas je dvaput srda?no na Pantov?aku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tu?man, a koliku su vrijednost u HSK-u vidjeli na?i tada?nji politi?ari, pokazuje ?injenica da su nam omogu?ili i u staroj sabornici Hrvatskoga sabora odr?ati nekoliko konvencija.
Radujem se ?to se u novije doba mnogo mladih uklju?ilo u rad HSK, prepoznav?i ga kao ideju koju ?ele produbljivati i razvijati u ne?to vi?e i bolje. Iskusio sam da ime HSK ima snagu i karakter diljem svijeta. Sve su ovo razlozi da rad HSK ustraje i dalje na dobrobit cijeloga hrvatskog naroda, no uvijek pod geslom zapisanim na ulazu u Kne?evu pala?u u Dubrovniku: Obliti privatorum, publica curate! (Zaboravi vlastito, skrbi se za op?e dobro!). Svim sudionicima proslave 20. obljetnice HSK-a u Zagrebu od srca ?estitam, sa ?eljom da ?to kvalitetnije i uspje?nije djeluju na dobrobit HSK i svih njegovih ?lanova, kao i cijeloga hrvatskoga naroda u Domovini i u inozemstvu.
Fra Josip Bebi?, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu”
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/8026-zaboravi-vlastito-skrbi-se-za-opce-dobro
From: s. Klaudija ?uran, Ur?ulinka
Date: July 21, 2013 8:05:01 AM PDT
Subject: ?ESTITKA
Mnogo po?tovani HSK,
Vama, po?t. g.Predsjedniku, svim ?lanovima u svim ogranicima na?eg Hrvatskog Svjetskog kongresa od srca ?estitam veliki 20-godi?nji jubilej osnutka, ali jo? vi?e, jubilej predanog rada, domoljublja, ?ovjekoljublja i bogoljublja. Koliko li ste dobra na?inili svojim zauzimanjem za Hrvate na svim meridijanima i paralelama, koliko li ste sve povezivali! Ne samo obavijestima, nego i dobrim rije?ima koje su budile nadu i onda kad su vijesti bile crne, ili barem sive. Koliko ste bili na usluzi svima, prenosili i ono najljep?e i najpozitivnije u mnogim doga?anjima! Koliko li ste doprinijeli prosvjetljivanju naroda po dubokim znanstvenim, povijesnim, umjetni?kim i drugim sadr?ajima koje ste primali i odmah uklju?ivali u cjelinu kao kamen?i?e velikog mozaika…
Samo Gospodin Bog mo?e sve to dostojno naplatiti. Ne gledate ni na umor, ni na osobnu korist, nego ?ivite za dobro ?ovjeka, posebno brata Hrvata. Od srca HVALA ZA SVE! Bog vas sve blagoslovio i odr?ao i dalje na duhovnom braniku Domovine! Ja sam se vratila u Vara?din 14. srpnja. Do?ekalo me mnogo posla. Odmah su me ljudi prona?li da im potra?im ovo ili ono u arhivu, da im protuma?im razne stvari i doga?aje. A sada moram napisati ?lanak za HAZU u svezi sa 100-obljetnicom Prvog svjetskog rata: “Doprinos Ur?ulinskog samostana za vrijeme Prvog svjetskog rata”. Mislim da ?u na?i dosta materijala, jer u na?oj dugoj povijesti u Hrvatskoj samostan je uvijek ?ivio za ovaj narod, i u dobru i u zlu. Za sada toliko. Trajno molim za sve koji s vama sura?uju na bilo koji na?in i opet spominjem blagoslov Sv. oca Franje za sve vas koji sam primila 7. srpnja na Trgu sv. Petra.
Sa ?tovanjem, s. Klaudija ?uran, Ur?ulinka
Begin forwarded message:
From: Mile Pletikosa
Date: July 20, 2013 6:47:01 PM PDT
Subject: RE: Dva desetlje?a HSK – Okrugli stol HSK u Zagrebu
Hrvatski svjetski kongres
?estitka za dvadesetu obljetnicu osnutka Hrvatskog svjetskog kongresa.
Najbolje ?elje Hrvatskom svjetskom kongresu da dostojanstveno proslavi dvadesetu obljetnicu svoga postojanja.
Zapovijed da Hrvatski svjetski konges doista bude svjetski po svojim smjernicama, nakanama, dalekovidno??u, hrabrosti, zauzimanjem, domoljubljem i rodoljubljem nepravdom raspr?enog hrvatskog puka.
Mile Pletikosa
Toronto
Canada
From: Mile Pletikosa
Date: July 26, 2013 8:44:06 PM PDT
Subject: RE: U Zagrebu odr?ana tiskovna konferencija Sastanka Sredi?njeg odbora HSK-a
Po?tovani Canadian Croatian Congres
Po?tovani Hrvatski svjetski kongrese
?estitka na proslavama po svijetu dvadesete obljetnice onutka.
Proslava je po?eljna, poti?e na ustrajniji, prodorniji i u?inkovitiji nakanjeni preporod.
ZADA?A
Planirajte pridobivanje ameri?ke potpore za osloboditi Hrvatsku od velikobritanske i srpske politike – hrvatske propasti.
Hrvatska, Srbijina ?rtva, pro?e poni?avaju?i puzaju?i put u Europsku zajednicu.
Srbiji zlo?inki prire?uju kraljevski prijam, Hrvatska ju u naru?ju unosi.
Na?ite na?ina za podno?enje tu?be protiv Srbijinog gemocida i za odbacivanje Haa?ke prljave pristrane politi?ke presude Hrvatima iz Hrvatske i BiH.
Neka vam se ne dogodi ?to se dogodilo Glasu Koncila, posta izvjestitelj minulih doga?anja, propusti zapovijedati doga?anja: da zapovijeda ?to se mora dogoditi a ?to se ne smije uzbiljiti.
Neka vas zaobi?e zbilja brojnih hrvatskih portala, usitnjeni i razjedinjeni, bave se svjetskom politikom i svjetskim ispraznostima umjesto hrvatskim prvenstvima, va?nostima.
?elim vam pun uspjeh, pogodak u “sridu”.
S po?tovanjem.
Mile Pletikosa
Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga
Renomirani povjesni?ar hrvatskog iseljeni?tva dr. sc. Ivan ?izmi? izlagat ?e na temu Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga. Uz ?izmi?evo pregledno izlaganje s posebnim interesom ?eka se izlaganje dr. sc. Davora Pavune naslovljeno Dometi planetarne Hrvatske u EU ili ?to nam je ?initi u dana?njim prilikama hrvatskog naroda?
U tijeku je u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika od 9,00 do 12,00 sati Okrugli stol o izazovima hrvatskog iseljeni?tva suvremenoga doba u sklopu zasjedanja Sredi?njeg odbora Hrvatskoga svjetskoga kongresa koji se odvija ovih dana u Zagrebu.
Predava?i i odabrane teme su:
dr. sc. Bo?o Skoko:
Prednosti i opasnosti za Hrvatsku u EU
Ante Sovulj:
Hrvatski svjetski kongres – od ideje do 20-te obljetnice djelovanja
dr. sc. Ivan ?izmi?:
Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga
mons. dr. Vinko Pulji?:
Stanje i perspektive hrvatskog naroda u BIH
Mijo Mari?:
Mogu?nosti Hrvata i njihovih potomaka u stranim zemljama
dr. sc. Ljubo Jur?i?:
Gospodarske aktualne prilike i perspektive Republike Hrvatske
fra Miljenko Stoji?:
U potrazi za poratnim ?rtvama komunizma
dr. sc. Slaven Letica:
Nacionalne manjine u Hrvatskoj: bogatstvo ili optere?enje?
dr. sc. Davor Pavuna:
Dometi planetarne Hrvatske u EU ili ?to nam je ?initi u dana?njim prilikama hrvatskog naroda?
Moderator: fra. dr. sc. ?imun ?ito ?ori?
Priredila: V. K.
http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2479-hrvati-izvan-domovine-broj-identitet-i-snaga
SUKOB: Topi? vs ?ito ?ori?
SARAJEVO – Predsjednik HKD Napredak Franjo Topi? vodi jugoslavensku politiku u BiH iako Jugoslavije nema 22 godine. Priklonio se jednom unitaristi?kom krilu tamo?njih franjevaca i, ?ive?i u stalnom strahu od sve vjerski i politi?ki militantnijih Muslimana-Bo?njaka, potpuno se udaljio od osnovne ideje Napretka zbog ?ega je i osnovan davne 1902. godine. Za razliku od njegovoga HKD-a Napredak, Hrvatski svjetski kongres, osnovan tek prije 20 godina, jako dobro osje?a bilo hrvatskoga ?ovjeka na cijeloj kugli zemaljskoj. Stoga se Franjo Topi? osje?a ugro?enim i neprimjereno i neargumentirano proziva ?elnike HSK.
Poslije sve?anoga obilje?avanja 20. obljetnice HSK u Zagrebu, na koju opravdano nije pozvan, Topi? se usudio javno oblatiti i poslati pismo ?elnicima HSK u kojem iznosi razne neistine. Pritom je u cijelosti zamijenio teze. Za razliku od njega, koji novcem ?lanova svoga privatiziranog Dru?tva pla?a oglase bezrazlo?ne hvale po hrvatskim, hercegbosanskim i svjetskim medijima, ?elnici HSK sav svoj samoprijegorni rad rade potpuno na amaterskoj bazi.
Svaki od ?elnika HSK i ovaj puta je do?ao iz Australije, Argentine, SAD-a, Kanade, ?vedske ili Njema?ke na svoj tro?ak. No, najbolje je pro?itati pismo neutemeljenih uvrjeda Franje Topi?a, a onda i odgovor fra ?imuna ?ite ?ori?a, dugogodi?njega uspje?nog ?elnika krovne organizacije milijuna iseljenih Hrvata.
~~~~~
Franjo Topi?: Tre?ina imovine HSK je moje!
Pismo predsjednika HKD-a Napredak Franje Topi?a ?elnicima Hrvatskoga svjetskog kongresa
?Mediji prenose da Hrvatski svjetski kongres ovih dana obilje?ava 20 godina osnutka. Hrvatsko kulturno dru?tvo Napredak je ostalo iznena?eno da nije pozvano na ovu proslavu. Sli?no je bilo i s prija?njim manifestacijama HSK. Poznato je da je HSK osnovan u Zagrebu 3. srpnja 1993. Podsje?amo da je me?u osniva?ima bio i HKD Napredak i to od inicijativnog skupa 1992. godine. Korisno je podsjetiti da su ?oci utemeljitelji? na po?etku osnivanja HSK pokazali svoj osje?aj za cjelinu hrvatskog naroda koji ?ivi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i tako ?to su u statut unijeli da, ako bi eventualno HSK bio ukinut 2/3 imovine HSK bi ostalo Matici hrvatskoj a 1/3 Napretku. Kako je vrlo brzo Bosna i Hercegovina bila neslu?beno progla?ena kao neinteresna hrvatska zemlja, tako je i HSK otpisivao ?to javno a ?to vi?e potajno Bosnu pa tako i HKD Napredak.
I za to je sasvim dosljedno i ovo nepozivanje HKD Napredak na ovaj jubilej. (Samo je zamagljivanje i zavaravanje javnosti pozivanje nekih bh Hrvata na jubilej). Da je druga?ije HSK i svi Hrvati bi bili ponosni na Napredak i na njegove velike rezultate i ne bi se moglo dogoditi ni u snu da se zaobi?e Napredak. Valjda bi barem u demokratskom svijetu trebalo razlikovati strana?ku pripadnost i politi?ku orijentaciju od objektivnih vrijednosti i ostvarenih rezultata. Na ?alost HSK se ve? godinama pridru?io onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja, dapa?e onima koji smatraju da je Bosna ?kamen o vratu Hrvatskoj?! Bo?e sa?uvaj!
?injenica jest da su Hrvati izvan domovine dali nemjerljiv doprinos stvaranju R. Hrvatske. I puno bi te?e bilo obrana i osamostaljivanje Hrvatske bez bezrezervne podr?ke iseljenih Hrvata iz Hrvatske i BiH. No to se ne mo?e re?i i za podr?ku iseljenih Hrvata bosansko-hercegova?kim Hrvatima i Bosni i Hercegovini.
Mnogi iseljeni Hrvati nisu ?eljeli ni da ?uju za BiH, osim rodbinskih i prijateljskih veza. A pritisnuti propagandom i nakaradnom politikom odro?ivanja Hrvata od BiH mnogi su Hrvati iz BiH javno govorili da su iz Hrvatske a ne iz BiH. Kod mnogih iseljenih Hrvata stvoreno je mnijenje da je nepo?eljno ako ve? nije sramota i grijeh re?i da su iz BiH. Gotovo nigdje na skupovima se nije ni spominjala BiH, niti se stavljala zastava ili neko drugo obilje?je BiH niti su se pozivali diplomatski bh predstavnici.
Takva sudbina je stizala i Napredak. U nekim mjestima u inozemstvu ima po petnaest hrvatskih dru?tava, ali kad se osnivala Napretkova podru?nica onda se to kvalificiralo ?razbijanjem hrvatskog jedinstva?. A svih drugih petnaest dru?tava su valjda doprinosili u?vr??ivanju ?hrvatskog jedinstva?, a jedino Napredak je bio ?remetila?ki ?imbenik?. ?udno je da to mnijenje i danas ?ivi. Ru?no je to i tu?no. Ali bh Hrvati su pre?ivljavali i puno te?a vremena pa ?e pre?ivjeti i ova. Mi ne mo?emo propasti i kad bismo htjeli!!! Ali je stra?na strate?ka i povijesna pogre?ka ovako se odnositi prema prema bh Hrvatima a pogotovo prema bosanskim Hrvatima i to u demokraciji i u XXI. stolje?u. Ali bez obzira na sve ?elim HSK-u ?to vi?e uspjeha u radu, a vrijeme zaokreta ?e do?i.
Mons. prof. dr. Franjo Topi?, predsjednik HKD Napredak?
~~~~~
?imun ?ito ?ori?: Besposlen pop, jari?e krsti!
Odgovor fra ?imuna ?ite ?ori?a predsjedniku HKD-a Napredak Franji Topi?u
?Drag nam je svako hrvatsko zanimanje za HSK pa i ovaj HKD Napredak. Zahvaljujemo na dobrim ?eljama za 20-tu obljetnicu HSK. Pa?ljivo ?itaju?i to pismo, ne mo?emo doku?iti u kakvoj je to va?noj vezi ova ustanova s HSK pa da zaslu?uje da ju se poziva na ovakve manifestacije? Ta nigdje je kroz ovih 20 godina kao ustanovu nismo vidjeli ni sreli u djelovanju HSK! Ba? nigdje! Voljeli bismo imati za arhiv HSK i tu odluku (pazi, imovina!) o 1/3 imovine koja ne postoji, ali i popis tog inicijativnog odbora osniva?a HSK na kojem je naveden HKD Napredak!
Nadalje, monsinjor Topi? tvrdi kako je nakon osnutka HSK vrlo brzo BiH ?neslu?beno progla?ena kao neinteresna hrvatska zemlja?, te da se ?HSK ve? godinama pridru?io onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja.? Na? monsinjor bi mogao ?proslaviti? viiiisoku obljetnicu takvih svojih tvrdnji, a nisu mu one neka preporuka za ugled monsinjora! Jo? hrvatskog! To informiranom ?ovjeku zvu?i kao da ka?e, kako je Isus osu?en na smrt jer je dilao dobru marihuanu po jeruzalemskim predgra?ima!
Istina je, da se od prve godine do danas, HSK rijetko za koga toliko zauzimao koliko za Hrvate u BiH. Tko je imalo pratio medije kroz ovih 20 godina, iz godine u godinu, od 1993. do sada?nje 20-te obljetnice ili prelistavao zbirke dokumenta HSK, znade da je tako. I to, nije se HSK u tu svrhu obra?ao samo hrvatskim institucijama i vladama u HR i BiH, nego i stranim veleposlanstvima, vladama dr?ava po kojima djelujemo, UN-u i drugim svjetskim institucijama. I radi ovakvih ?monsinjora? dobro je da je Matica jednom sabrala takve dokumente i objavila ih kao zasebnu knjigu koja o tome nedvojbeno svjedo?i.
Mo?da ipak ima pravo jedan na? du?nosnik, koji ka?e da na ovakvu prodiku i krivokletni?ku pisaniju ne treba odgovarati, jer je vjerojatno zami?ljena tek za zabavu ?itateljstvu u ovo ljetno vrijeme, dok se jedna na?a tajnica ?alila, kad nema pametnijeg posla onda ?besposlen pop, jari?e krsti?! Da se to ne bi i na mene primijenilo, skra?ujem ovaj slu?beni odgovor. Ta ovakve optu?be mo?e iznositi samo netko tko slabo poznaje rad HSK ili tko mu klevetni?ki podme?e. A kako je HSK po svojoj naravi organizacija hrvatskih udruga izvan domovine, ?im i jedan ogranak Napretka izvan domovine, a to za HSK zna?i izvan RH i BiH, za?ele pristupiti HSK, vi?e je nego dobro do?ao.
S po?tovanjem,
Fra ?imun ?ito ?ori?, glasnogovornik HSK,
?vicarska, 30. 7. 2013.”
JAVNO.ba
http://www.javno.ba/urednikov-odabir/sukobtopi-vs-ito-ori.html
Za hrvatsku politi?ku elitu milijuni iseljenih Hrvata su i dalje ? “usta?ka emigracija”
? U Zagrebu je od 23. do 25. srpnja sve?ano i radno obilje?ena 20. obljetnica Hrvatskoga svjetskog kongresa. Da ?ivimo u Izraelu, Italiji, Irskoj, Japanu ili Gr?koj bio bi to ?dr?avni praznik? u tim dr?avama. Kako ?ivimo u Hrvatskoj, kojom u cijelosti vladaju sinovi i k?eri ?dece (jugo)komunizma?, to nije bio slu?aj. Naprotiv, cijeli jubilej je dobio onoliko pozornosti u javnosti koliko se i o?ekivalo. A to zna?i ? jako malo. Za one koji ne znaju, Hrvatski svjetski kongres su 1993. osnovali dalekovidni zanesenjaci iseljene Hrvatske u cilju pomaganja sebi u izvandomovinstvu i Hrvatima u domovini odnosno njihovim dvjema domovinama ? Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. HSK je osnovan po uzoru na Svjetski ?idovski kongres, kojim je uspostavljena odli?na veza izme?u ?idova u Izraelu i diljem svijeta. I HSK je tako djelovao do po?etka godine 2000. No, nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana, HSK je prepu?ten samome sebi, Nove su vlasti ? i SDP-a i HDZ-a ? nastavile s udaljavanjem od milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. I to na razne na?ine. Ukinuto je Ministarstvo useljeni?tva. Hrvatska matica iseljenika ostala je samoj sebi svrha. Saborski Odbor za Hrvate izvan RH ni?ta ne radi. Osnovan je Dr?avni ured za Hrvate izvan RH samo kako bi se zamaglili brojni problemi. Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske je mrtvo slovo na papiru. U Saboru je iz godine u godinu bivalo sve manje mjesta za zastupnike predstavnike iseljene Hrvatske, da bi se ? opet uz ?pomo?? i suradnju HDZ-a i SDP-a ? njihov broj srozao na svega tri zastupnika. Nije toliko bitno spomenuti ta tri jadna i sramna zastupni?ka mjesta za tzv. 12. izbornu jedinicu, koju i dandanas pogrje?no i potcjenjiva?ki ?elni ljudi tuzemne vlasti pogrdno nazivaju ?dijaspora?, nego na?in na koji se gotovo svi saborski zastupnici diskriminatorski odnose prema milijunima iseljenih Hrvata. A za?to je to tako? Pa zato ?to, na ?alost, politi?ka i vladaju?a elita u Hrvatskoj (i SDP-ova i HDZ-ova) ne cijeni zasluge i va?nost iseljene Hrvatske. Za ve?inu njih iseljeni Hrvati su za njih bili i ostali ? USTA?KA EMIGRACIJA. Mo?da ?e nekomu ovo zazvu?ati prejako, pregrubo, ali ?injenice to potvr?uju.
Dan prije odr?avanja Kongresa ?elni?tvo HSK protokolarno je posjetilo hrvatskoga predsjednika Ivu Josipovi?a. Sam odlazak svakoga tuzemnog ?gra?anina? na Pantov?ak, da ne ka?em Hrvata, doga?aj je za sebe. To je jedna prelijepa prirodna oaza u kojoj se zaboravljaju sve nesuglasice i prija?nja nerazumijevanja. Tako su i taj doga?aj i ovaj puta do?ivjeli Josipovi?evi gosti. No, ovaj puta ?elnici HSK nisu bili samo obi?ni gosti ?na kavi kod Predsjednika?. Ovaj puta je predsjednik HSK Mijo Mari? izravno i pred svima ?u brk? rekao Josipovi?u da mu ne valja to ?to se zala?e za dono?enje Zakona o uhitbenom nalogu kojim ?eli za?tititi Josipa Perkovi?a i druge nelustrirane ?elnike biv?e totalitarne propale dr?ave Jugoslavije. Ne valja mu to ne samo ?toje uvrijedio Njema?ku i njezinu kancelarku Angelu Merkel, ve? i zato ?to sli?ne upite o procesuiranju hrvatskih du?nosnika iz vremena Jugoslavije osim Njema?ke tra?e Austrija, Francuska… Josipovi? se iznenadio i odgovorio mu kako onda treba procesuirati i one iseljenike ? za koje sam siguran da je htio re?i ?emigrante? ? koji su ubijali tada?nje ?jugoslavene?. Iz (pre)?turog priop?enja Ureda Predsjednika RH sazanjemo da se ?Razgovaralo i o nekim klju?nim iseljeni?kim temama te o zna?aju i ulozi hrvatskog iseljeni?tva?. Niti rije?i o izravnom upitu Mije Mari?a, mladog predsjednika HSK iz Njema?ke, ?ovjeka koji se dokazao na svim poljima djelovanja. I?lo se ono starom jugokomunisti?kom stazom ? pre?u?ivanja!
Vratimo se Kongresu HSK, koji se odr?ao u prostorijama HMI-ja. Prvoga dana pohrili su na njega i ?elnici triju stranaka: Ivan ?uker (HDZ), predsjednik saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, Ivo Jelu?i? (SDP) i Jozo Rado? (HNS). ?uker je rekao da su u Saboru morali glasovati za tri saborska zastupnika iseljenih Hrvata jer je to tobo?e tra?io EU. Ba? briga EU-a koliko ?e koja dr?ava imati zastupnika iz iseljeni?tva. Italija ima 24 zastupnika iz cijeloga svijeta pa nikomu ni?ta! ?injenica je da je SDP tra?io 0 (ni?ta) zastupnika, a HDZ je ?pristao? na tri. Ivo Jelu?i?, onaj koji je izdao Milana Bandi?a i priklonio se Milanovi?u, izazvao je nepotrebni incident. Izvan protokola i teme prozvao je HDZ i cijelu oporbu i ustvrdio kako je samo SDP u pravu. Uz to, izvrije?ao je i slavljenike. Drugi ?incident? do?ao je na kraju. Nakon ?to je voditelj cijeloga programa fra ?imun ?ito ?ori? zaklju?io sve?anu sjednicu, i nakon ?to je otpjevana prigodna pjesma, za rije? se samoinicijativno javio Jozo Rado? i, izvan teme, poku?ao koji bod zaraditi za stranku dvojca V. Pusi? ? R. ?a?i?. Time je znatno poreme?ana cijela sve?anost.
? Opet nam sti?u Englezi. I to javno. Oni, tajno, uvijek su tu. Tu i ?ive i spavaju. Potpredsjednik Vlade Branko Gr?i? i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a sastao se s Lordom Greenom, ministrom za trgovinu i investicije Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i pritom su raspravljali o ?unaprje?enju gospodarskih odnosa Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine?. Tom prilikom je Lord Green u (pre)tijesnom odijelu sa?uvanom negdje iz sedamdesetih izjavio i ovu la?: ?Aktivno smo podupirali hrvatsko pristupanje Europskoj uniji tijekom pregovora, mislimo da je to velika ?ansa jer se za Hrvatsku otvara jedno veliko tr?i?te od 500 milijuna ljudi i vjerujem da ?e hrvatske tvrtke tu na?i svoj interes? i cini?no dodao kako ?e hrvatsko ?lanstvo ?pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta?. Ma nemoj!
? Nakon Londona i Pariz pomno prati i nastoji kreirati doga?anja na prostorima jugoisto?ne Europe. Ju?era?nji dolazak francuskoga predsjednika Francoisa Hollandea na Brdo kod Kranja to potvr?uje. Tu se Hollande sastao s doma?inom Borutom Pahorom i Ivom Josipovi?em. Drugi Hollandeovi sugovornici bili su Tomislav Nikoli? iz Srbije, Filip Vujanovi? iz Crne Gore, predsjednik Makedonije Ðor?e Ivanov, predsjednik Albanije Bujar Nishani, ?lanovi predsjedni?tva BiH ?eljko Kom?i?, Neboj?a Radmanovi? i Bakir Izetbegovi?, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga i visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton iz Londona. Kako je priop?io kabinet Ive Josipovi?a, namjera sastanka na Brdu kod Kranja je ?razmatranje daljnje dinamike procesa pro?irenja EU-a, pronala?enje kapaciteta za rje?avanje otvorenih pitanja unutar samog regije i definiranje prioritetnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata od zajedni?kog interesa za sve zemlje regije?. Prevedeno, London i Pariz nastoje i dalje udaljavati Njema?ku i Angelu Merkel od Hrvatske i njezinih susjeda.
? Za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu neprihvatljiv je prijedlog Europske unije da se pojedini proizvodi iz Hrvatske, nakon njenog ulaska u Uniju, i dalje izvoze po povla?tenim uvjetima, slo?ili su se u Beogradu ministar vanjske i unutarnje trgovine Srbije Rasim Ljaji? (Bo?njak iz Sand?aka) i ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Mirko ?arovi? (Srbin). To su oni na?i susjedi kojima Ivo Josipovi?, Vesna Pusi?, Josip Leko i Zoran Milanovi? svakodnevno tepaju i obe?avaju kako ?emo im sve besplatno dati na putu u EU.
? Hrvatska Porezna uprava odgovorila je da ?e hrvatskim europarlamentarcima oduzimati 40 posto pla?e koju dobivaju za svoj politi?ki rad u Bruxellesu i Strasbourgu, a koja se ispla?uje iz prora?una EU-a. Porezna uprava, ?ini se, trebala bi uzeti u obzir stav specijaliziranoga bruxelleskog eksperta kojeg smo konzultirali. Prema njemu, ta odluka Porezne uprave je nezakonita jer su pla?e koje se ispla?uju iz europskoga zajedni?kog prora?una neoporezive u dr?avama ?lanicama. Prema ?lanku 13 europskog zakona ?du?nosnici i drugi u slu?bi Zajednica bit ?e odgovorni za pla?e i primanja koje im daje Zajednica, u skladu s uvjetima i prema postupku propisanom od strane Vije?a, a koji provodi Komisija. Oni ?e biti izuzeti od poreza na dnevnice, pla?e i pri-manja od strane Zajednica u dr?avama ?lanicama?. Na?i zastupnici u Parlamentu Unije ovih su dana dobili svoju prvu europsku pla?u. Njima 12 na ra?un je sjelo 6200 eura. Bruto pla?a europarlamentarca ina?e je gotovo 8000 eura, me?utim nakon ?to im se obra?una europski porez, dobiju oko 1800 eura manje. No, u kona?nici ?e ?ista pla?a biti oko 3700 eura budu?i da porez, i to po stopi od 40 posto, moraju platiti i u hrvatski prora?un. E, sad je bitno to ? ?moraju?. Moraju li ili ne moraju. Kako u Bruxellesu tvrde ? ne moraju. Lakomi Lini? niti to ne priznaje.
? Pod pritiskom javnosti iz dana saznajemo sve ve?e i ve?e bogatstvo Gorana Radmana, nekada?njega prvog ?ovjeka Radio televizije Zagreb u doba Jugoslavije i sada?njega ?glavnog ravnatelja HRT-a?. Posjeduje 98,66 posto udjela u tvrtki Penzion Park u Bohinj te 43,86 dionica Microsofta. Vrijednost Radmanovog udjela u slovenskoj tvrtki je 648.764 eura. Uz to je i jamac za kredit od 268.000 eura kod Unicredit banke u Sloveniji. Dalje, posjeduje dva stana u Zagrebu veli?ine 96 i 86 ?etvornih metara (ukupno 182 m2), koji vrijede 1,5 milijuna i 950 tisu?a kuna. Posjeduje i stan u Zadru od 72 m2 koji vrijedi 836.000 kuna. Stopostotni je vlasnik tvrtke Nautar. Tu je i 69 dionica HT-a. Sudu?nik supruzi za kredit od 40.000 eura u RBA banci… Lijepi niz.
? Minimalna pla?a u Makedoniji iznosi 171 dolar, Albaniji 194 dolara, Bugarskoj 206 dolara, BiH 216 dolara, Kina 238 dolari, Srbiji 244 dolara, a u Hrvatskoj 481 dolar. U susjedstvu daleko nas ??i?a? Slovenija sa 1004 dolara.
? U studenom pro?le godine sudac ?upanijskoga suda u Zagrebu Ivan Turudi?, kao predsjednik tro?lanog sudskog vije?a, osudio je Ivu Sanadera na deset godina zatvora u ?slu?aju INA?. Pismeno obrazlo?enje presude sud je morao podastrijeti javnosti i braniteljima u roku od 30 dana. Me?utim, oni to nisu u?inili, ?to je prouzro?ilo dodatne probleme obrani. U nedostatku pisane presude branitelji Sanadera nisu mogli ulo?iti ?albu, no u skladu s hrvatskim zakonima osobe osu?ene na zatvorsku kaznu dulju od pet godina, a tako i Sanader, morale su u zatvor. Dakle, dvostruko lo?e po Ivu Sanadera. No, pro?li tjedan napokon je zavr?eno obrazlo?enje na 195 stranica.
? Europska unija stavila je Hezbollah na crnu listu, ali ?eli nastaviti razgovarati. Dva zagovornika ovog poteza, Britanija i Njema?ka, izjavila su da je EU to napravio jer je Hezbollah bombardirao autobus s izraelskim turistima u Burgasu, u Bugarskoj, pro?le godine. Za embargo je i Nizozemska. Protivnici su ?crne liste? Hezbollaha Austrija, ?e?ka, Irska, Malta, Poljska i Slova?ka, koje su prethodno izrazile zabrinutost zbog nedostatka dokaza o Burgasu. Izrael, koji je pretrpio rijedak vojni poraz od Hezbollaha 2006., pozdravio je potez Europske unije.Ameri?ki dr?avni tajnik John Kerry je istaknuo: ?Mi aplaudiramo Europskoj uniji zbog va?nog koraka koji je danas poduzela?. Ne znam ?to Hrvatska ?uti!
? Henry Kissinger je jednom prigodom, govore?i o Njema?koj, rekao kako je ona prevelika za Europu, a premala za svijet. Kako analiti?ari tvrde, sljede?e godine odlu?it ?e se ho?e li ta Njema?ka na?i svoje mjesto u Europi.
? Prema nedavnom istra?ivanju ?vedskih ekonomista, dr?ave u ovom na?em podneblju su i ?izrazito rasno i nacionalno netolerantne?. Na vrhu liste od 80 dr?ava prednja?i Albanija, dok se Srbija nalazi na sredini te liste. Od na?ih susjeda, najtolerantnija je Hrvatska, pi?e u istom istra?ivanju, dok su se tolerantnijim od stanovnika Srbije pokazali stanovnici Slovenije i BiH. U prilog ovom istra?ivanju ide istra?ivanje CeSida o diskriminaciji, koje je navelo da su Romi najdiskriminiranija grupa u Srbiji, te siroma?ne osobe, osobe s invaliditetom, stariji ljudi, ?ene… Jedan od glavnih pokazatelja jest to ?to su za sudionike istra?ivanja ?Romi najmanje prihvatljivi za brak, manje i od Hrvata?, pi?e beogradski Danas. Ovaj istra?iva?ki podatak trebalo bi prije svih pro?itati i prou?iti ve? spomenuti kvartet: Milanovi?, Leko, Josipovi? i Vesna Pusi?.
? ?Zakon o prebivali?tu koji je usvojen na Zastupni?kom domu Parlamentarne skup?tine BiH uperen je protiv nastojanja prognanih i raseljenih gra?ana da se u svoj zavi?aj vra?aju postupno?, nalazi se u priop?enju Rijaseta Islamske zajednice BiH. IZ BiH u nastavku ?izra?ava duboko ogor?enje i zabrinutost zbog ?injenice da je Zastupni?ki dom Parlamentarne skup?tine BiH usvojio Izmjene i dopune Zakona o prebivali?tu kojima se su?avaju ljudska prava i slobode, posebno prognanih i izbjeglica, kojima se obeshrabruje i ote?ava povratak i kojima se doprinosi daljem u?vr??ivanju rezultata genocida i etni?kog ?i??enja?. Rijaset Islamske zajednice podsje?a i na obvezu svih dr?avnih du?nosnika, posebno delegata u Parlamentarnoj skup?tini Bosne i Hercegovine, na obvezu implementacije Aneksa 7. Daytonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama i prognanicima, u kojem se nalazi obveza prema kojoj ?e se ?opozvati svi doma?i pravni propisi i administrativne mjere s diskriminiraju?im namjerama ili u?incima?. Paradoksalno je da ovdje ne treba kriviti samo Srbe, krivci su me?u istim tim muslimanima, na ?elu sa sto?ernom strankom SDA.
? Beogradski Kurir pi?e da su prije rata Ivo Miro Jovi? i Haris Silajd?i? bili ?jugosloveni?, a da je Sulejman Tihi? bio Srbin! Sli?no kao i Alija Izetbegovi?. Kurir je objavio i dokumente i svjedo?enja o tome kako je predsjednik SDA prije rata bio ponosan ?to je – Srbin. Podatke im je dao izvjesni Lazar Blagojevi? koji je s predsjednikom najja?e bo?nja?ke partije radio u op?inskom komitetu Bosanskoga ?amca kao tajnik. ?Sulejmana Tihi?a znam osobno. Zajedno smo bili ?lanovi Op?inskog komiteta. Budu?i je bio odvjetnik, koristili smo ga za pravne stvari. U njemu se tada nije mogao prepoznati bilo kakav nacionalizam. Sulejman Tihi? tada i danas, sasvim su dva razli?ita pojma. Da mu ne znam lik, rekao bih da se radi o dva ?ovjeka. Mati?ne knjige iz tog vremena potvr?uju da se on u ?amcu u to vrijeme izja?njavao kao Srbin?, naveo je nekada?nji tajnik op?inskog komiteta Srbin Blagojevi?, a sada?nji predsjednik srpske bora?ke organizacije za Bosanski ?amac. Blagojevi? jo? navodi da u ?amcu Tihi? posjeduje poslovni prostor koji je dobro ?uvan od strane srpske policije!
Marijan Majstorovi?, Friday, July 26, 2013
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/uvodnik/8087-i-dalje-nema-jedinstva-izmedu-domovinske-i-iseljene-hrvatske
Predstavljena knjiga Tuge Tarle
Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENI?KI DUHOPIS je odr?ano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godi?njeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Bo?o Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bo?njak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesari? ?ab?i?.
DOMOVINA (isje?ak iz poglavlja ?Nostalgija ili izjedanje du?e?)
Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima ?ija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek odu?evljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani gra?ani svojih novih domovina. Posvjedo?ilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva te?ka iskustva, muku i odricanja su pro?li da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i po?tovanje svojih novih sugra?ana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hrane?i im du?u uspomenama. S druge strane, ona im je i sna?ila volju da doka?u domovini i svijetu da su se odr?ali i da je mogu?e svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.
I sama sam osje?ala nostalgiju i razmi?ljala o tome kako je ?ovjek osu?en na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona zna?i. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog ?injenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u pora?u nesmiljenom plja?kom i nepo?tenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih isku?enja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisu?e i tisu?e hrvatskih du?a diljem svijeta dijelili su to tragi?no iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uklju?ili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena du?a.
Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se ?to smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Ho?e li i njihove sudbine zavr?iti po spomenarima i dnevnicima ili me?u stranicama nekih budu?ih knjiga koje nitko ne?e ?itati? Ho?e li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno bi?e naroda zvati ?globalna Hrvatska??…Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagra?ena od krhke pre?e snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. ?elite li je doista do?ivjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle
Spomenik hrvatskoj prisutnosti u ?vicarskoj
Objavljeno:
Srijeda, 19. 06. 2013. 00:00
U vrtu Hrvatske ku?e u Oltenu biskup Bogovi? je otkrio i blagoslovio kameni obelisk. Na njemu je simboli?no, imenima osmorice znamenitih Hrvata, uklesana hrvatska prisutnost u ?vicarskoj i doprinos ?vicarskoj nacionalnoj ba?tini kroz posljednjih ?est stolje?a
Prigodom ove jubilarne Godine vjere i spomena na Milanski edikt o toleranciji kojim je rimski car Konstantin Veliki 313. dao kr??anstvu slobodu djelovanja izjedna?iv?i ga s ostalim religijama, u Centralnoj ?vicarskoj, u HKM Solothurn, 13., 14., 15. i 16. lipnja boravio je i vodio duhovna i kulturna slavlja gospi?ko-senjski biskup i povjesni?ar dr. Mile Bogovi?.
Biskup Bogovi? bio jedan od sudionika Okruglog stola povodom ulaska RH u EU i 20.obljetnice Hrvatskog svjetskog kongresa.Sudjelovali su i poznati fizi?ar i javni djelatnik dr. Davor Pavuna, psiholog mr. mr. Frane Vugdelija i misionar fra ?imun ?ito ?ori?, koji je i organizirao ovo vi?ednevno slavlje kao i postavljanje spomenika.
U vrtu Hrvatske ku?e u Oltenu, uz nazo?nost ?vicarskih crkvenih i civilnih predstavnika, biskup Bogovi? je otkrio i blagoslovio spomenik, posebno oblikovani kameni obelisk, te?ak tri tone i visok oko ?etiri metra.
Na njemu je simboli?no uklesana hrvatska prisutnost u ?vicarskoj imenima osam Hrvata koji su doprinijeli i ?vicarskoj nacionalnoj ba?tini kroz posljednjih ?est stolje?a. To su: kardinal i diplomat Ivan Stojkovi? (Dubrovnik, 1309. ? Lausanne, 1443.), biskup Andrija Jamometi? (Nin, 1420. ? Basel, 1484.), pisac Marko Maruli? (Split, 1450 ? 1524.), teolog i reformator Matija Vla?i? Ilirik (Labin, 1520 ? Basel 1575), izumitelj enciklopedije Pavao Skali? (Zagreb, 1534. ? Danzig, 1575.), pisac i povjesni?ar Ivan F. Biundovi? (Hvar, 1573. ? Aubonne, 1645.), nobelovac Lavoslav Ru?i?ka (Vukovar, 1887. ?, 1976.) i nobelovac Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. ? Zürich, 1998.).
Na obelisku je uklesan spomen i na jednu u domovini najvjerojatnije nepoznatu hrvatsku tragediju, koju u svojoj knjizi spominje ?vicarski povjesni?ar dr. Ferdinandu Gigon. Naime, povijest je zabilje?ila nasilnu smrt dvije stotine Hrvata, redovitih vojnih obveznika Habsbur?ke Monarhije. Stradali su kod alpskog prijelaza Veliki St. Bernard u ?vicarskom mjestu Saint-Rhemy, 15. svibnja 1800. godine u no?nom prepadu Napoleonovih trupa sa ?vicarske strane.
Biskup Bogovi? kao predsjednik Komisije HBK HR i HBK BiH za istra?ivanje hrvatskih ?rtava za?elio je da ove ?rtve budu na blagoslov Hrvatima i njihovim potomcima u ?vicarskoj i u cijelom izvandomovinstvu. Tekst: ?imun ?ito ?ori?
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2254-spomenik-hrvatskoj-prisutnosti-u-svicarskoj
Osnovan Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske
Objavljeno:
Petak, 07. 06. 2013. 00:00
Savjet ?ine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najzna?ajnijih institucija u domovini. Savjet ?ini 9 predstavnika BiH, 17 predstavnika manjina, 29 predstavnika dijaspore i 29 predstavnika iz Hrvatske. Na sjednici 6. lipnja, Vlada Republike Hrvatske je donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju ?lanova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Savjet ?ine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najzna?ajnijih institucija u domovini. Svi ?e oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji ?ive izvan njenih granica.
?lanovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske: ?lanovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uva?ene u sredini u kojoj ?ive, anga?irane na o?uvanju i ja?anju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapre?enju odnosa s hrvatskom domovinom. Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje su predstavnike u Savjet predlo?ile iz redova najzna?ajnijih i najbrojnijih udruga i organizacija. Njihova zastupljenost odre?ena je sukladno brojnosti i zna?aju Hrvata u doti?noj dr?avi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.
Predstavnici Hrvata iz BiH su: ILJO KOPI?, ILIJA NAKI?, BRANKO IVKOVI?, JOSIP SUVALJ, DRAGO BILAND?IJA, prof.dr.sc. NEVENKO HERCEG, ZORAN TOMI?, VLADO D?OI?. Predstavnik Katoli?ke crkve za BiH je prof. dr. pre?. DARKO TOMA?EVI?.
Predstavnici hrvatske manjine su: SLAVEN BA?I?, PETAR KUNTI?, TOMISLAV ?IGMANOV (predstavnici za Srbiju), GABRIELA NOVAK ? KARALL, STANKO HORVATH (predstavnici za Austriju), MI?O HEPP, FRANJO PAJRI? (predstavnici za Ma?arsku), ?ANINO KUTNJAK, FILIP BO?I? (predstavnici za Sloveniju, JOSIP ROKO ?OLAK, predstavnik za Bugarsku, ANDRIJA VUKSANOVI?, predstavnik za Crnu Goru, LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za ?e?ku, ANTONELLA D’ ANTUONO, predstavnik za Italiju, SEBASTIJAN ?OLAKI?, predstavnik za Kosovo, SNJE?ANA TROJA?ANEC, predstavnik za Makedoniju, PETAR HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku, RADOSLAV JANKOVI?, predstavnik za Slova?ku.
Predstavnici hrvatskog iseljeni?tva/dijaspore su: NENAD BACH, JOHN PETER KRALJI?, IVAN TOMI?, ZVONKO LABAS, NIKO HAZDOVAC (predstavnici za Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave), STJEPAN ASI?, MLADEN LEKO, LUKA BUDAK (predstavnici za Australiju), ZVONIMIR ANI?I?, IVAN TOMISLAV GRBE?I?, CAROLINE SPIVAK (predstavnici za Kanadu), MONIKA AD?AMI?, MIJO MARI?, IVICA ORLOVI? (predstavnik za Njema?ku), JOSE MARIA VRLJI?AK, VJERA BULAT PETRO?I? (predstavnici za Argentinu), MARCO BUZOLI? BUZOLI?, FRANCO FERRERA CVITANOVI? (predstavnici za ?ile), MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za Austriju, DUBRAVKA SIDONIJA ?UTO, predstavnik za Brazil, YVAN CINDRI?, predstavnik za Francusku, LUKA KRILI?, predstavnik za Italiju, DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Ju?noafri?ku Republiku, LEO PENZI?, predstavnik za Novi Zeland, JOSIP ZORICA, predstavnik za ?vedsku, ?IMUN ?ITO ?ORI?, predstavnik za ?vicarsku, MIRA MALOVI? – YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo, EDITA LE? LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norve?ku, OBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.
?lanovi Savjeta iz Republike Hrvatske: mr. sc. DARIA KRSTI?EVI?, predstojnica Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, PETAR BARI?I?, zamjenik predstojnika Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, zamjenik ministra unutarnjih poslova, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, zamjenik ministrice kulture, zamjenik ministra gospodarstva, zamjenik ministra poduzetni?tva i obrta, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava, zamjenik ministra zdravlja, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih, zamjenik ministra turizma, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, zamjenik ministra financija, zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske, mr. sc. MARIN KNEZOVI?, ravnatelj Hrvatske matica iseljenika, prof.dr.sc. MATEO MILKOVI?, predstavnik sveu?ili?ne zajednice, dr. sc. IVAN KOVA?, ravnatelj Dr?avnog zavoda za statistiku, VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik Hrvatske radiotelevizije, akademik MIRKO ZELI?, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fra JOSIP BEBI?, predstavnik Katoli?ke crkve (ravnatelj inozemne pastve), DUNJA SEITER ? ?VERKO, predstavnica Nacionalne sveu?ili?ne knji?nice, dr. sc. ZLATKO ?RAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske, DAVORKO VIDOVI?, predstavnik HGK, DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtni?ke komore, IVAN MILOLO?A, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca, prof.dr.sc IVAN LOVRINOVI?, predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promi?u razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2189-osnovan-savjet-vlade-rh-za-hrvate-izvan-hrvatske
Milijuni iseljenih Hrvata jo? uvijek ?ekaju izradu Strategije o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine
?ito ?ori?:
Veseli nas ?to su i oporba i vladaju?i bili za to da kona?no nakon 20 godina imamo ne?to na papiru!
Utorak, 15. o?ujak 2011. 14:25
Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljeni?ka udruga, odr?ala je od 10. do 12. o?ujka u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budu?i projekti u povezivanju mati?ne zemlje i iseljeni?tva. Izvr?ni odbor HSK-a osvje?en je mla?im snagama, dok je povjerenje za drugi mandat potvrdio dosada?nji predsjednik Josip Ante Sovulj.
Malo ?kadrovskih? osvje?enja
U Izvr?ni odbor HSK-a novoizabrani su Mijo Mari?, mladi poduzetnik iz Berlina koji ?e obna?ati du?nost predsjednika HSK za Europu; dr. sc. Sini?a Ku?i?, ro?eni Zagrep?anin koji je odrastao u Njema?koj, znanstvenik i sveu?ili?ni profesor na Katedri za analizu tranzicijskih ekonomija i transformaciju gospodarskih sustava pri Sveu?ili?tu Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu od kojega se o?ekuje svestrani prinos u me?unarodnoj suradnji i u gospodarskim inicijativama;
Petar Kunti? mladi parlamentarac iz Srbije koji ?e u HSK-u brinuti o hrvatskim manjinskim zajednicama u srednjoj i jugoisto?noj Europi; mr. sc. Vladimir ?olji?, istaknuti kulturni djelatnik iz Mostara koji ?e voditi domovinsko sjedi?te HSK-a za BiH, dok je za mlade? i ?port u Izvr?ni odbor HSK-a izabran afirmirani njema?ki sportski aktivist Danijel Lu?i? iz Darmstadta, ?ije iskustvo potvr?uje kako je migrantima univerzalni jezik ?porta najjednostavniji put prema savladavanju jezi?nih barijera, u?enju discipline i timskoga rada ? osobina iznimno po?eljnih u suvremenome planetarnom zajedni?tvu heterogenih hrvatskih iseljeni?kih zajednica sa svih kontinenata.
Uz to, na 7. konvenciji HSK-a potvr?eni su dosada?nja ravnateljica Domovinskoga sjedi?ta za Hrvatsku ?eljka Le?i?, dopredsjednik za Australiju i Novi Zeland Stjepan Asi? (Australija), dopredsjednik za Sjevernu Ameriku i Kanadu Ivan Curman (Kanada), dopredsjednik za Ju?nu Ameriku Jure Gad?e (Argentina). Za glavnog tajnika HSK-a izabran je Franjo Pavi? (Njema?ka), a Diana Vuku?i? (?vedska) ?e i nadalje biti rizni?arka, kao i glasnogovornik ?imun ?ito ?ori? (?vicarska). Ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara je Jure Strika (Hrvatska). Osim izabranih, imenovani su kao du?nosnici druga tajnica HSK-a Anamarija Manestar (Austrija) i IT-komunikacije ?eljko Batarilo (Austrija).
Nastavlja se aktivnost trojice vrhunskih znanstvenika iz iseljeni?tva koji djeluju kao ambasadori HSK-a i koji su svojim u?e??em dali doprinos u radu ove zagreba?ke konvencije, a to su fizi?ar svjetskoga glasa dr. sc. Davor Pavuna iz ?vicarskog CERN-a, molekularni biolog prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlovi?, dugogodi?nji direktor laboratorija za istra?ivanje mati?nih stanica klinike Mayo iz SAD-a te dopisni ?lan HAZU-a, kao i stru?njak za me?unarodno pravo prof. dr. Mark Gjidara iz Francuske.
Mo?da ne?to bude od mladih
?Od njih o?ekujemo daljnje inicijative i savjete kako bismo pobolj?ali na?e aktivnosti u umre?avanju hrvatskoga iseljeni?tva putem suvremenih informacijskih tehnologija u raznim granama ljudske djelatnosti?, izjavio je glasnogovornik HSK-a ?imun ?ito ?ori?. Tako?er je rekao da je u pro?irenu upravu Kongresa u?lo desetak mladih ljudi koji su ro?eni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani, pa se o?ekuje da ?e se kreativnije suo?avati s izazovima koji prate nara?taje na?ih iseljenika koji odrastaju u domicilnim dr?avama ?irom svijeta, osobito kad je u pitanju razvitak njihova etni?koga i kulturnog identiteta te pou?avanje hrvatskoga jezika u vi?ejezi?nim sredinama.
Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su na konvenciji predstavljeni programi koji ?e biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Naglasio je va?nost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad odr?ale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sudionika i vi?e tisu?a onih koji su do?li u pratnji.
?To je program kroz koji dovodimo u Republiku Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, mla?e iseljeni?ke nara?taje, a me?u njima je barem jedna tre?ina onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj?, kazao je Sovulj. Idu?e igre odr?at ?e se 2013. i to najvjerojatnije u Splitu. Osim igara poti?emo i druge oblike iseljeni?koga kulturnog turizma kako bi djeca hrvatskih iseljenika ?to bolje upoznala domovinu svojih djedova.
Po njegovim rije?ima, HSK ?eli razvijati projekte i razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom gospodarstva o pokretanju redovitih gospodarskih konferencija na temu povratni?kih ulaganja ili pak poslovanja u Hrvatskoj na koje bi do?li zainteresirani Hrvati koji ?ive izvan domovine i njihovi prijatelji iz svijeta.
Strategija i dalje na ??ekanju?
Od velike je va?nosti i novi projekt HSK nazvan Virtualno mentorstvo, istaknuo je Sovulj, kroz koji se ?eli povezati studente zavr?nih godina i postdiplomante s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima koji djeluju u najrazvijenijim regijama svijeta. Govore?i o predlo?enoj Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, dokumentu koji ?e definirati odnose mati?ne dr?ave spram raseljenih Hrvata diljem svijeta, glasnogovornik ?ori? je rekao da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. Veseli nas ?to su i oporba i vladaju?i bili za to da kona?no nakon 20 godina imamo ne?to na papiru. Me?utim, nije sve u Strategiji. Kada se ona prihvati sljede?i je korak da se preto?i u zakon, istaknuo je dr. ?ori?.
Vlada RH je proljetos osnovala povjerenstvo za izradu Strategije koje blisko sura?uje s hrvatskim iseljeni?kim udrugama pa su u nju tako ugra?eni i prijedlozi HSK-a. Prema rije?ima predsjednika Saborskoga odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivana Bagari?a iskazanim na susretu sa sudionicima konvencije, kona?ni prijedlog Strategije bit ?e uskoro upu?en u parlamentarnu proceduru u Sabor RH gdje ?e biti preto?en u zakon.
Na konvenciji se tako?er raspravljalo o glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvatskim izborima te o te?kom polo?aju Hrvata u BiH. ?ito ?ori? je najavio da se radi na osnivanju Televizijskoga programa za iseljeni?tvo kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno. Zalo?io se za bolju medijsku zastupljenost hrvatskoga iseljeni?tva u domovinskim medijima, napominju?i kako je iseljeni?tvo s druge strane dobro informirano o stanju u mati?noj zemlji. Kao zanimljivost je spomenuo da je prona?en originalni rukopis knjige Nikole ?krivani?a iz 1891. koju je napisao taj prvi hrvatski iseljeni?ki novinar o Hrvatima u Americi, te da ?e on uskoro biti tiskan.
Novi zamah u radu Hrvatskoga svjetskoga kongresa osje?a se s jedne strane u anga?manu mladih stru?njaka koji ?e znati Kongres oplemeniti suvremenim projektima zna?ajnim za moderno hrvatsko planetarno zajedni?tvo, a s druge strane tu su u savjetodavnoj ulozi pouzdani iskusniji aktivisti koji su dali zna?ajan prinos hrvatskome pitanju tijekom protekla dva desetlje?a kada se stvarala Republika Hrvatska. Na konvenciji je sudjelovalo ?etrdesetak sudionika, te dvadesetak pojedinaca u svojstvu promatra?a i vanjskih suradnika.
Kurtoazni posjet predsjedniku Josipovi?u
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi? primio je izaslanstvo Hrvatskoga svjetskog kongresa na po?etku konvencije 10. o?ujka, koje ga je upoznalo s radom. Predsjednik Republike podr?ao je nastojanja Hrvatskoga svjetskog kongresa koja su usmjerena k ja?anju odnosa hrvatskoga iseljeni?tva s njihovom domovinom. Osobito je istaknuo va?nost iseljeni?kih udruga u o?uvanju nacionalnog identiteta te ja?anju gospodarske, znanstvene i kulturne te ?portske suradnje Hrvatske s dr?avama u kojima ?ive hrvatski iseljenici, iskazav?i interes za pokroviteljstvo Hrvatskih svjetskih igara.
Hrvatski svjetski kongres je osnovan 1993. godine, a kao krovna hrvatska iseljeni?ka udruga objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava svijeta u kojima hrvatski iseljenici ?ive u imalo ve?em broju. HSK je neprofitna, nevladina i nestrana?ka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeni?ke udruge i ustanove izvan domovine. Kongres je ?lan ECOSOC-a Vije?a Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom.
Vesna Kukavica
http://hercegbosna.org/forum/svijet/hsk-hrvatski-svjetski-kongres-t4287.html
Hrvatski 
English (Canada)