U Zagrebu odr?ana tiskovna konferencija Sastanka Sredi?njeg odbora HSK-a
Delegacija HSK posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana
Na kraju sastanka Sredi?njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata, koji se odr?ao od 23. do 25. srpnja u Zagrebu, ju?er je odr?ana i konferencija za tisak. Tom prigodom istaknuti su svi zaklju?ci, koji se prije svega odnose na poticanje i nastavak suradnje domovinske i iseljene Hrvatske kroz aktivnosti i rad HSK. Glasnogovornik HSK, fra ?imun ?ito ?ori? naglasio je na iznimno dobar kontakt koji je ostvaren sa Dr?avnim uredom za Hrvate izvan RH ali prije svega na dugogodi?nju potporu Hrvatske matice iseljenika.
”Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo?nost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH”, ocijenio je fra ?imun ?ito ?ori?, zauzev?i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre?eg entiteta, ali nikako na ?tetu druga dva naroda”.
U BiH se mo?e napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je ?ori? i to je jedan od glavnih zaklju?akai Okruglog stola koji je netom prije tiskovne odr?an u HMI. Predstavnici Kongresa upozorili su na lo?e u?inke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo ?to Hrvatska jo? uvijek nije omogu?ila dopisno glasovanje na izborima. ”Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time ?e se vi?e izgubiti nego dobiti”, naglasili su na tiskovnoj jer hrvatsko je iseljeni?tvo,, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi?e novca stigne od isljeni?tva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi?e od stotine hrvatskih emigranata i na tom podru?ju ?e nastaviti raditi punim intezitetom.
Delegacija HSK na Oltaru domovine na Medvedgradu
”U nekoliko europskih dr?ava, po uzoru na Njema?ku, poti?e se istra?ivanje politi?kih umorstava emigranata, a neke su dr?ave od Kongresa zatra?ile pomo?”, rekao je ?ori? ne ?ele?i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo?i, a predsjednik Kongresa Mijo Mari? je nadodao da Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru?i vjerodostojnost Hrvatske i ugro?ava odnose s Njema?kom.
Jedna od najva?nijih najava tiskovne HSK-a je: za srpanj 2014. godine, Hrvatske svjetske sportske igre na kojima se u Zagrebu o?ekuje oko tisu?u sporta?a i jo? pet do ?est tisu?a rodbine i prijatelja iz iseljeni?tva. Potporu igrama ve? su dali gradona?elnik Zagreba Milan Bandi? i Dr?avni ured za Hrvate izvan RH, kao i Hrvatska matica iseljenika gdje ?e i biti smje?en Odbor za organizaciju igara.
Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, delegati HSK-a su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu?nost. Te?i?te budu?eg rada bit ?e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni?tva te privla?enje mladih.HSK izrazio je nadu da ?e Dr?avni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni?tva. Tako?er je istaknuto i uspostavljanje Partnerskog sporazuma izme?u HSK i braniteljske udruge Zavjet. Sporazum o Partnerstvu su potpisali Mijo Mari? predsjednik HSK i Boris Mu?anovi?, predsjednik udruge Zavjet.Ovaj dokument predstavlja kontinuitet prija?nje suradnje na zajedni?kim projektima – potpora generalima, te novu osnovu budu?e suradnje na konkretnim projektima s ciljem povezivanja iseljene i domovinske Hrvatske. Jedan od zajedni?kih ciljeva je podr?ka gospodarskim projektima, kreiranje hrvatske svjetske poslovne platforme, stipendiranje studenata na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u RH i u inozemstvu, te povezivanje hrvatske svjetske znanstvene elite.
HSK krovna je iseljeni?ka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava u kojima hrvatski iseljenici ?ive u ve?em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je ?lan UN-a sa savjetodavnim statusom ? zaklju?ak je na kraju tiskovne.
Zahvalnica HSK prigodom 20 obljetnice osnutka HSK za dugogodi?nji plodonosan i nesebi?an rad u HSK, te povezivanju domovine s iseljenom hrvatskom ?eljka Le?i?, ravnateljica Domovinskog sjedi?ta HSK
Na sve?anoj ve?eri HSK-a, koja je odr?ana u dvorani Matis, uz posebnog uva?enog gosta i dragog prijatelja, hrvatskog generala Mladena Marka?a, nazo?io je i gradona?elnik Zagreba Milan Bandi?, te drugi uva?eni gosti iz javnog i polti?kog ?ivota Hrvatske i visokih predstavnika Crkve u Hrvata, prije svega dugogodi?nji suradnici i prijatelji HSK-a. Tom prigodom uru?ena se zahvalnice HSK-a, za izniman doprinos i rad u ovoj krovnoj udruzi iseljenih Hrvata: Anti Pavlovi?u iz Hrvatskog nogometnog saveza, ?imunu ?iti ?ori?u, glasnogovorniku HSK-a, Dijani Vuku?i?, rizni?arki, Josipu Anti Sovulju, dugogodi?njem glavnom tajniku HSKa-a te ravnateljici Domovinskog sjedi?ta HSK-a u Zagrebu, ?elji Le?i?, koja je godinama glavni oslonac svih aktivnosti Kogresa u domovini i va?na spona sa Hrvatskom maticom iseljenika.
Priredila: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek i HSK
Objavljeno: Petak, 26. 07. 2013. 00:00
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2486-u-zagrebu-odrzana-tiskovna-konferencija-sastanka-sredisnjeg-odbora-hsk-a
‘Od oporezivanja inozemnih mirovina vi?e ?tete od koristi’
Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upozorili su danas na lo?e u?inke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo ?to Hrvatska jo? uvijek nije omogu?ila dopisno glasovanje na izborima. Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time ?e se vi?e izgubiti nego dobiti, rekao je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori? na konferenciji za novinare. Hrvatsko je iseljeni?tvo, podsje?a, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi?e novca stigne od isljeni?tva.
Predstavnici Kongresa opetovali su svoju zabrinutost polo?ajem Hrvata u BiH. Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo?nost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH, ocijenio je ?ori?, zauzev?i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre?eg entiteta, ali nikako na ?tetu druga dva naroda”. U BiH se mo?e napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je ?ori?.
HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi?e od stotine hrvatskih emigranata. U nekoliko europskih dr?ava, po uzoru na Njema?ku, poti?e se istra?ivanje politi?kih umorstava emigranata, a neke su dr?ave od Kongresa zatra?ile pomo?, rekao je ?ori? ne ?ele?i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo?i.
Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru?i vjerodostojnost Hrvatske i ugro?ava odnose s Njema?kom, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Mari?.
‘Kognresnici’ su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu o?ekuje oko tisu?u sporta?a i jo? pet-?est tisu?a drugih posjetitelja.
Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, ‘kongresnici’ su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu?nost. Te?i?te budu?eg rada bit ?e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni?tva te privla?enje mladih.
HSK izrazio je nadu da ?e Dr?avni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni?tva. HSK krovna je iseljeni?ka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava u kojima hrvatski iseljenici ?ive u ve?em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je ?lan UN-a sa savjetodavnim statusom.
Poslovni.hr/Hina
http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-oporezivanja-inozemnih-mirovina-vise-stete-od-koristi-248264#
Hrvatski svjetski kongres zabrinut polo?ajem Hrvata u BiH
U ?etvrtak, 25. srpnja, a nakon dvodnevnog zasjedanja Sredi?njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, u Hrvatskoj matici iseljenika odr?ana je tiskovna konferencija. Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) opetovali su svoju zabrinutost polo?ajem Hrvata u BiH. ”Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo?nost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH”, ocijenio je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori? na konferenciji za novinare, zauzev?i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre?eg entiteta, ali nikako na ?tetu druga dva naroda”. U BiH se mo?e napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je ?ori?, prenosi Hina.
Predstavnici Kongresa upozorili su na lo?e u?inke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo ?to Hrvatska jo? uvijek nije omogu?ila dopisno glasovanje na izborima. ”Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time ?e se vi?e izgubiti nego dobiti”, rekao je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori? na konferenciji za novinare.
Hrvatsko je iseljeni?tvo, podsje?a, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi?e novca stigne od isljeni?tva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi?e od stotine hrvatskih emigranata. ”U nekoliko europskih dr?ava, po uzoru na Njema?ku, poti?e se istra?ivanje politi?kih umorstava emigranata, a neke su dr?ave od Kongresa zatra?ile pomo?”, rekao je ?ori? ne ?ele?i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo?i.
”Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru?i vjerodostojnost Hrvatske i ugro?ava odnose s Njema?kom”, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Mari?. ‘Kognresnici’ su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu o?ekuje oko tisu?u sporta?a i jo? pet-?est tisu?a drugih posjetitelja.
Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, ‘kongresnici’ su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu?nost. Te?i?te budu?eg rada bit ?e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni?tva te privla?enje mladih.
HSK izrazio je nadu da ?e Dr?avni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni?tva. HSK krovna je iseljeni?ka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr?ava u kojima hrvatski iseljenici ?ive u ve?em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je ?lan UN-a sa savjetodavnim statusom.
HINA
bljesak.info
U Zagrebu sve?ano otvoren Sastanak Sredi?njeg odbora HSK-a
Izvedbom hrvatske himne, u Zagrebu je 23. srpnja, sve?ano otvoren Sastanak Sredi?njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata.
Ovom va?nom skupu, kojim se obilje?ava i 20. obljetnice osnutka HSK-a, nazo?ile su mnoge uva?ene osobe iz javnog i politi?kog ?ivota Hrvatske. Na samom po?etku nazo?ne je pozdravio Mijo Mari?, predsjednik HSK, istaknuv?i va?nost djelovanja Kongresa za budu?nost iseljene Hrvatske ali i gospodarstvena ulaganja u domovini.
– Mi nismo samo Hrvati na privremenom radu ve? smo sposobni mladi ljudi sa karijerama i poslovnim uspjesima u dr?avama u kojima ?ivimo. Kao takvi mo?emo puno napraviti za Hrvatsku ali trebamo i potporu te dobru suradnju upravo u domovini i postoje?im institucijama, koje su zadu?ene za kontakte s Hrvatima izvan Hrvatske. A Hrvatska matica iseljenika oduvijek je bila na? dom i bitan oslonac za sve ?to smo radili ? istaknuo je Mijo Mari?, pozdraviv?i pri tom Marina Knezovi?a, ravnatelja HMI, Ivu Jelu?i?a, izaslanika Hrvatskog sabora, Dariju Krsti?evi?, izaslanicu premijera RH i predstojnicu Ureda za Hrvate izvan RH, Ivana ?ukera, predsjednika Saborskog odbora za Hrvate izvan RH, zamjenicu gradona?elnika Zagreba, Sandru ?valjek te predstavnike hrvatskih politi?kih stranki i institucija kao i osoba iz javnog ?ivota RH.
Poseban pe?at sve?anom otvorenju dao je fra ?imun ?ito ?ori?, glasnogovornik HSK i jedan od utemeljitelja krovne udruge iseljenih Hrvata, podsjetiv?i sve nazo?ne na same po?etke rada kao i bogat i djelotvoran put hrvatskog izvandomovinstva kroz 20 godina.
– Puno emocija i rada je u ovoj organizaciji, koja pripada svima nama jer domovina i iseljeni?tvo za mene je nedjeljivo? mi smo jedna du?a i jedno srce ? rekao je fra ?ito ? i ne smijemo nikada zaboraviti lik i djelo na?eg prvog predsjednika dr. Franje Tu?mana, koji je sa Kongresom bio na samom po?etku, sa Kongresom i Hrvatskom.
Nakon sve?anog otvorenja, delegati Kongresa nastavili su sa radnim djelom, te posjetom Oltaru domovine i Medvedgradu. Za sutra je predvi?eno niz predavanja o izazovima ulaska Hrvatske u Europsku uniju te o 20. obljetnici osnutka HSK-a, a predava?i ?e biti ugledni stru?njaci.
Tekst: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek July 24, 2013
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2463-u-zagrebu-svecano-otvoren-sastanak-sredisnjeg-odbora-hsk-a
Hrvatski svjetski kongres zasjeda u Zagrebu
Iseljeni?tvo podupire osnutak Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono?enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. Skori popis stanovni?tva u BiH najva?niji je doga?aj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit ?e polo?aj Hrvata u susjednoj dr?avi, istaknuto je na sve?anosti u povodu 20. obljetnice Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), koja je otpo?ela ju?er 23. srpnja 2013. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
Popisati treba svakog Hrvata jer – padne li njihov broj ispod deset posto – bit ?e te?a pregovara?ka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelu?i?. Izrazio je bojazan da ?e Hrvati biti najve?i demografski gubitnici i da ?e im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su ?inili 17 posto stanovni?tva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan ?uker upozorava na va?nost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH. “Tko god misli da ?e Hrvati imati stabilnost bez tre?eg entiteta, grdno se vara”, rekao je ?uker.
U BiH nema rje?enja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori?, koji dr?i da hrvatska diplomacija mo?e mnogo u?initi na animiranju ljudi. Jelu?i? se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude ?to vi?e nacionalnog konsenzusa i ?to manje politi?kog stran?arenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj politi?koj opciji.
Dvadeseta obljetnica krovne iseljeni?ke udruge bila je prilika da se zbroji u?injeno i propu?teno te da se progovorio aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se ?uje istina o njoj, o?uvanje kulture, identiteta i pomo? u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem tro?ku, u?inila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Mari?. Golem je i financijski doprinos iseljeni?tva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Mari? i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. “To vi?e nisu bau?telci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poru?io je predsjednik Kongresa.
Ponijela nas je sna?na potpora, poslije smo bili prepu?teni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. ?ori? je sa ?aljenjem zaklju?io kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je ?ori? i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa. “Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, pona?anje onih koji ne?e pomo?i, ali o svemu imaju mi?ljenje”, istaknuo je.
Nije lako biti razli?it, pa to jo? i o?uvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi?. Iseljeni?tvo podupire osnutak Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono?enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. “Time se do?lo do nadstrana?kog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krsti?evi?.
“Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na sve?anosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i politi?kih stranaka te osobe iz javnog ?ivota. (Hina)
July 24, 2013
http://www.matis.hr/images/pdf/HSK.pdf
Sa sjednice Sredi?njeg odbora HSK
Popisati treba svakog Hrvata jer padne li njihov broj ispod deset posto bit ?e te?a pregovara?ka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelu?i?. Izrazio je bojazan da ?e Hrvati biti najve?i demografski gubitnici i da ?e im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su ?inili 17 posto stanovni?tva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan ?uker upozorava na va?nost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH.
“Tko god misli da ?e Hrvati imati stabilnost bez tre?eg entiteta, grdno se vara”, rekao je ?uker. U BiH nema rje?enja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra ?imun ?ito ?ori?, koji dr?i da hrvatska diplomacija mo?e mnogo u?initi na animiranju ljudi.
Jelu?i? se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude ?to vi?e nacionalnog konsenzusa i ?to manje politi?kog stran?arenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj politi?koj opciji.
Dvadeseta obljetnica krovne iseljeni?ke udruge bila je prilika da se zbroji u?injeno i propu?teno te da se progovori o aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se ?uje istina o njoj, o?uvanje kulture, identiteta i pomo? u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem tro?ku, u?inila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Mari?. Golem je i financijski doprinos iseljeni?tva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Mari? i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. “To vi?e nisu bau?telci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poru?io je predsjednik Kongresa.
Ponijela nas je sna?na potpora, poslije smo bili prepu?teni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. ?ori? je sa ?aljenjem zaklju?io kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je ?ori? i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa. “Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, pona?anje onih koji ne?e pomo?i, ali o svemu imaju mi?ljenje”, istaknuo je.
Nije lako biti razli?it, pa to jo? i o?uvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi?.
Iseljeni?tvo podupire osnutak Dr?avnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono?enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. “Time se do?lo do nadstrana?kog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krsti?evi?. “Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na sve?anosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i politi?kih stranaka te osobe iz javnog ?ivota. (Hina)
Predstavljena knjiga Tuge Tarle
Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENI?KI DUHOPIS je odr?ano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godi?njeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Bo?o Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bo?njak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesari? ?ab?i?.
DOMOVINA (isje?ak iz poglavlja ?Nostalgija ili izjedanje du?e?)
Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima ?ija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek odu?evljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani gra?ani svojih novih domovina. Posvjedo?ilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva te?ka iskustva, muku i odricanja su pro?li da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i po?tovanje svojih novih sugra?ana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hrane?i im du?u uspomenama. S druge strane, ona im je i sna?ila volju da doka?u domovini i svijetu da su se odr?ali i da je mogu?e svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.
I sama sam osje?ala nostalgiju i razmi?ljala o tome kako je ?ovjek osu?en na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona zna?i. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog ?injenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u pora?u nesmiljenom plja?kom i nepo?tenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih isku?enja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisu?e i tisu?e hrvatskih du?a diljem svijeta dijelili su to tragi?no iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uklju?ili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena du?a.
Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se ?to smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Ho?e li i njihove sudbine zavr?iti po spomenarima i dnevnicima ili me?u stranicama nekih budu?ih knjiga koje nitko ne?e ?itati? Ho?e li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno bi?e naroda zvati ?globalna Hrvatska??…Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagra?ena od krhke pre?e snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. ?elite li je doista do?ivjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle
Dva desetlje?a HSK
Iseljeni Hrvati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju
Poziv na otvaranje sastanka Sredi?njeg odbora i 20. godi?njicu osnutka Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), 23. srpnja 2013. u Zagrebu
Po?tovani,
u Domovinskom sjedi?tu Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Zagrebu, od 23.-25. srpnja 2013. godine odr?ava se sastanak Sredi?njeg odbora HSK-a, krovne me?unarodne udruge koja okuplja hrvatske udruge i ustanove, te istaknute javne djelatnike iz tridesetak zemalja svijeta u kojima ?ive hrvatski iseljenici. Ujedno ove godine obilje?avamo i 20. godi?njicu osnutka HSK-a.
Za tu prigodu ?ast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na sve?ano otvaranje susreta sa sudionicima i uzvanicima koji ?e se odr?ati u utorak, 23. srpnja 2013. godine, u 10.00 sati, u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi?a 3, Zagreb.
HSK je nestrana?ka, nevladina udruga s ?lanstvom u Ujedinjenim narodima (UN ECOSOC Council) koja ve? 20 godina uspje?no djeluje na povezivanju Hrvata i hrvatskih potomaka, njihovih udruga i ustanova u svijetu s maticom Hrvatskom s ciljem zauzimanja za sveop?e interese hrvatskog naroda u Domovini i izvandomovinstvu. U tu svrhu HSK kroz dva desetlje?a radi na osiguranju kontinuiteta i razvoja vjerskog, duhovnog, kulturnog, dru?tvenog i ?portskog naslje?a me?u Hrvatima u svijetu.
Va?a nazo?nost na otvaranju sastanka HSK bila bi ujedno i priznanje brojnom hrvatskom iseljeni?tvu njegovom ogromnom doprinosu domovini, na lobisti?kom, gospodarskom i kulturnom podru?ju, kao i na pomo?i za vrijeme domovinskog rata.
Ujedno Vas pozivamo i na okrugli stol “IZAZOVI ULASKA RH U EU I 20. OBLJETNICE HSK” u ?etvrtak, 25. 7. 2013. u 09.00 – 12.00 sati na istom mjestu, na kojoj ce sudjelovati izmedju ostalog kardinal Vinko Pulji?, Ljubo Jur?i?, Slaven Letica, Ivan ?izmi?, Bo?o Skoko i drugi.
Za daljnje informacije i potvr?ivanje Va?eg dolaska, molimo Vas obratite se ravnateljici Domovinskog sjedi?ta, ?eljki Le?i?: 01 6115 116 ili 098 710 746.
Unaprijed Vam se zahvaljujemo.
Uz srda?an pozdrav,
Mijo Mari?, predsjednik HSK
Zaboravi vlastito, skrbi se za op?e dobro!
Prisje?am se kako nas je dvaput srda?no na Pantov?aku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tu?man
Ravnateljstvo du?obri?ni?tva za Hrvate u inozemstvu (Directio Nationalis Operumpro Migrationibus Croatis) poslalo je 15. srpnja ove godine ?estitku ?lanovima Hrvatskoga svjetskoga kongresau povodu proslave 20. obljetnice djelovanja HSK. Prenosimo ju u cijelosti:
“Po?tovani ?lanovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, dragi gosti iz Domovine i iz inozemstva, uz ?estitku za 20. obljetnicu rada HSK, sve vas iskreno pozdravljam! Jubileje je potrebno slaviti jer su jubileji sve?anosti sje?anja, zahvalnosti, radosti i poticaji za budu?nost. Radost ovoga jubileja za mene je to ve?a ?to sam od samih po?etaka vezan uz ovaj Kongres, jo? kao ?lan Inicijativnog odbora. Smatrao sam tada da je osnivanje HSK ideja koju su davali hrvatski lije?nici bila zaista u tome trenutku potrebna, to vi?e ?to se ugasilo Hrvatsko vije?e i ?to je rat bio iza nas. Prisje?am se mnogih dragih ljudi koji su u Zagreb na konvencije HSK dolazili sa svih strana svijeta: iz SAD-a, Kanade, Australije i Europe. Prisje?am se kako nas je dvaput srda?no na Pantov?aku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tu?man, a koliku su vrijednost u HSK-u vidjeli na?i tada?nji politi?ari, pokazuje ?injenica da su nam omogu?ili i u staroj sabornici Hrvatskoga sabora odr?ati nekoliko konvencija.
Radujem se ?to se u novije doba mnogo mladih uklju?ilo u rad HSK, prepoznav?i ga kao ideju koju ?ele produbljivati i razvijati u ne?to vi?e i bolje. Iskusio sam da ime HSK ima snagu i karakter diljem svijeta. Sve su ovo razlozi da rad HSK ustraje i dalje na dobrobit cijeloga hrvatskog naroda, no uvijek pod geslom zapisanim na ulazu u Kne?evu pala?u u Dubrovniku: Obliti privatorum, publica curate! (Zaboravi vlastito, skrbi se za op?e dobro!). Svim sudionicima proslave 20. obljetnice HSK-a u Zagrebu od srca ?estitam, sa ?eljom da ?to kvalitetnije i uspje?nije djeluju na dobrobit HSK i svih njegovih ?lanova, kao i cijeloga hrvatskoga naroda u Domovini i u inozemstvu.
Fra Josip Bebi?, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu”
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/8026-zaboravi-vlastito-skrbi-se-za-opce-dobro
From: s. Klaudija ?uran, Ur?ulinka
Date: July 21, 2013 8:05:01 AM PDT
Subject: ?ESTITKA
Mnogo po?tovani HSK,
Vama, po?t. g.Predsjedniku, svim ?lanovima u svim ogranicima na?eg Hrvatskog Svjetskog kongresa od srca ?estitam veliki 20-godi?nji jubilej osnutka, ali jo? vi?e, jubilej predanog rada, domoljublja, ?ovjekoljublja i bogoljublja. Koliko li ste dobra na?inili svojim zauzimanjem za Hrvate na svim meridijanima i paralelama, koliko li ste sve povezivali! Ne samo obavijestima, nego i dobrim rije?ima koje su budile nadu i onda kad su vijesti bile crne, ili barem sive. Koliko ste bili na usluzi svima, prenosili i ono najljep?e i najpozitivnije u mnogim doga?anjima! Koliko li ste doprinijeli prosvjetljivanju naroda po dubokim znanstvenim, povijesnim, umjetni?kim i drugim sadr?ajima koje ste primali i odmah uklju?ivali u cjelinu kao kamen?i?e velikog mozaika…
Samo Gospodin Bog mo?e sve to dostojno naplatiti. Ne gledate ni na umor, ni na osobnu korist, nego ?ivite za dobro ?ovjeka, posebno brata Hrvata. Od srca HVALA ZA SVE! Bog vas sve blagoslovio i odr?ao i dalje na duhovnom braniku Domovine! Ja sam se vratila u Vara?din 14. srpnja. Do?ekalo me mnogo posla. Odmah su me ljudi prona?li da im potra?im ovo ili ono u arhivu, da im protuma?im razne stvari i doga?aje. A sada moram napisati ?lanak za HAZU u svezi sa 100-obljetnicom Prvog svjetskog rata: “Doprinos Ur?ulinskog samostana za vrijeme Prvog svjetskog rata”. Mislim da ?u na?i dosta materijala, jer u na?oj dugoj povijesti u Hrvatskoj samostan je uvijek ?ivio za ovaj narod, i u dobru i u zlu. Za sada toliko. Trajno molim za sve koji s vama sura?uju na bilo koji na?in i opet spominjem blagoslov Sv. oca Franje za sve vas koji sam primila 7. srpnja na Trgu sv. Petra.
Sa ?tovanjem, s. Klaudija ?uran, Ur?ulinka
Begin forwarded message:
From: Mile Pletikosa
Date: July 20, 2013 6:47:01 PM PDT
Subject: RE: Dva desetlje?a HSK – Okrugli stol HSK u Zagrebu
Hrvatski svjetski kongres
?estitka za dvadesetu obljetnicu osnutka Hrvatskog svjetskog kongresa.
Najbolje ?elje Hrvatskom svjetskom kongresu da dostojanstveno proslavi dvadesetu obljetnicu svoga postojanja.
Zapovijed da Hrvatski svjetski konges doista bude svjetski po svojim smjernicama, nakanama, dalekovidno??u, hrabrosti, zauzimanjem, domoljubljem i rodoljubljem nepravdom raspr?enog hrvatskog puka.
Mile Pletikosa
Toronto
Canada
From: Mile Pletikosa
Date: July 26, 2013 8:44:06 PM PDT
Subject: RE: U Zagrebu odr?ana tiskovna konferencija Sastanka Sredi?njeg odbora HSK-a
Po?tovani Canadian Croatian Congres
Po?tovani Hrvatski svjetski kongrese
?estitka na proslavama po svijetu dvadesete obljetnice onutka.
Proslava je po?eljna, poti?e na ustrajniji, prodorniji i u?inkovitiji nakanjeni preporod.
ZADA?A
Planirajte pridobivanje ameri?ke potpore za osloboditi Hrvatsku od velikobritanske i srpske politike – hrvatske propasti.
Hrvatska, Srbijina ?rtva, pro?e poni?avaju?i puzaju?i put u Europsku zajednicu.
Srbiji zlo?inki prire?uju kraljevski prijam, Hrvatska ju u naru?ju unosi.
Na?ite na?ina za podno?enje tu?be protiv Srbijinog gemocida i za odbacivanje Haa?ke prljave pristrane politi?ke presude Hrvatima iz Hrvatske i BiH.
Neka vam se ne dogodi ?to se dogodilo Glasu Koncila, posta izvjestitelj minulih doga?anja, propusti zapovijedati doga?anja: da zapovijeda ?to se mora dogoditi a ?to se ne smije uzbiljiti.
Neka vas zaobi?e zbilja brojnih hrvatskih portala, usitnjeni i razjedinjeni, bave se svjetskom politikom i svjetskim ispraznostima umjesto hrvatskim prvenstvima, va?nostima.
?elim vam pun uspjeh, pogodak u “sridu”.
S po?tovanjem.
Mile Pletikosa
Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga
Renomirani povjesni?ar hrvatskog iseljeni?tva dr. sc. Ivan ?izmi? izlagat ?e na temu Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga. Uz ?izmi?evo pregledno izlaganje s posebnim interesom ?eka se izlaganje dr. sc. Davora Pavune naslovljeno Dometi planetarne Hrvatske u EU ili ?to nam je ?initi u dana?njim prilikama hrvatskog naroda?
U tijeku je u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika od 9,00 do 12,00 sati Okrugli stol o izazovima hrvatskog iseljeni?tva suvremenoga doba u sklopu zasjedanja Sredi?njeg odbora Hrvatskoga svjetskoga kongresa koji se odvija ovih dana u Zagrebu.
Predava?i i odabrane teme su:
dr. sc. Bo?o Skoko:
Prednosti i opasnosti za Hrvatsku u EU
Ante Sovulj:
Hrvatski svjetski kongres – od ideje do 20-te obljetnice djelovanja
dr. sc. Ivan ?izmi?:
Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga
mons. dr. Vinko Pulji?:
Stanje i perspektive hrvatskog naroda u BIH
Mijo Mari?:
Mogu?nosti Hrvata i njihovih potomaka u stranim zemljama
dr. sc. Ljubo Jur?i?:
Gospodarske aktualne prilike i perspektive Republike Hrvatske
fra Miljenko Stoji?:
U potrazi za poratnim ?rtvama komunizma
dr. sc. Slaven Letica:
Nacionalne manjine u Hrvatskoj: bogatstvo ili optere?enje?
dr. sc. Davor Pavuna:
Dometi planetarne Hrvatske u EU ili ?to nam je ?initi u dana?njim prilikama hrvatskog naroda?
Moderator: fra. dr. sc. ?imun ?ito ?ori?
Priredila: V. K.
http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2479-hrvati-izvan-domovine-broj-identitet-i-snaga
SUKOB: Topi? vs ?ito ?ori?
SARAJEVO – Predsjednik HKD Napredak Franjo Topi? vodi jugoslavensku politiku u BiH iako Jugoslavije nema 22 godine. Priklonio se jednom unitaristi?kom krilu tamo?njih franjevaca i, ?ive?i u stalnom strahu od sve vjerski i politi?ki militantnijih Muslimana-Bo?njaka, potpuno se udaljio od osnovne ideje Napretka zbog ?ega je i osnovan davne 1902. godine. Za razliku od njegovoga HKD-a Napredak, Hrvatski svjetski kongres, osnovan tek prije 20 godina, jako dobro osje?a bilo hrvatskoga ?ovjeka na cijeloj kugli zemaljskoj. Stoga se Franjo Topi? osje?a ugro?enim i neprimjereno i neargumentirano proziva ?elnike HSK.
Poslije sve?anoga obilje?avanja 20. obljetnice HSK u Zagrebu, na koju opravdano nije pozvan, Topi? se usudio javno oblatiti i poslati pismo ?elnicima HSK u kojem iznosi razne neistine. Pritom je u cijelosti zamijenio teze. Za razliku od njega, koji novcem ?lanova svoga privatiziranog Dru?tva pla?a oglase bezrazlo?ne hvale po hrvatskim, hercegbosanskim i svjetskim medijima, ?elnici HSK sav svoj samoprijegorni rad rade potpuno na amaterskoj bazi.
Svaki od ?elnika HSK i ovaj puta je do?ao iz Australije, Argentine, SAD-a, Kanade, ?vedske ili Njema?ke na svoj tro?ak. No, najbolje je pro?itati pismo neutemeljenih uvrjeda Franje Topi?a, a onda i odgovor fra ?imuna ?ite ?ori?a, dugogodi?njega uspje?nog ?elnika krovne organizacije milijuna iseljenih Hrvata.
~~~~~
Franjo Topi?: Tre?ina imovine HSK je moje!
Pismo predsjednika HKD-a Napredak Franje Topi?a ?elnicima Hrvatskoga svjetskog kongresa
?Mediji prenose da Hrvatski svjetski kongres ovih dana obilje?ava 20 godina osnutka. Hrvatsko kulturno dru?tvo Napredak je ostalo iznena?eno da nije pozvano na ovu proslavu. Sli?no je bilo i s prija?njim manifestacijama HSK. Poznato je da je HSK osnovan u Zagrebu 3. srpnja 1993. Podsje?amo da je me?u osniva?ima bio i HKD Napredak i to od inicijativnog skupa 1992. godine. Korisno je podsjetiti da su ?oci utemeljitelji? na po?etku osnivanja HSK pokazali svoj osje?aj za cjelinu hrvatskog naroda koji ?ivi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i tako ?to su u statut unijeli da, ako bi eventualno HSK bio ukinut 2/3 imovine HSK bi ostalo Matici hrvatskoj a 1/3 Napretku. Kako je vrlo brzo Bosna i Hercegovina bila neslu?beno progla?ena kao neinteresna hrvatska zemlja, tako je i HSK otpisivao ?to javno a ?to vi?e potajno Bosnu pa tako i HKD Napredak.
I za to je sasvim dosljedno i ovo nepozivanje HKD Napredak na ovaj jubilej. (Samo je zamagljivanje i zavaravanje javnosti pozivanje nekih bh Hrvata na jubilej). Da je druga?ije HSK i svi Hrvati bi bili ponosni na Napredak i na njegove velike rezultate i ne bi se moglo dogoditi ni u snu da se zaobi?e Napredak. Valjda bi barem u demokratskom svijetu trebalo razlikovati strana?ku pripadnost i politi?ku orijentaciju od objektivnih vrijednosti i ostvarenih rezultata. Na ?alost HSK se ve? godinama pridru?io onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja, dapa?e onima koji smatraju da je Bosna ?kamen o vratu Hrvatskoj?! Bo?e sa?uvaj!
?injenica jest da su Hrvati izvan domovine dali nemjerljiv doprinos stvaranju R. Hrvatske. I puno bi te?e bilo obrana i osamostaljivanje Hrvatske bez bezrezervne podr?ke iseljenih Hrvata iz Hrvatske i BiH. No to se ne mo?e re?i i za podr?ku iseljenih Hrvata bosansko-hercegova?kim Hrvatima i Bosni i Hercegovini.
Mnogi iseljeni Hrvati nisu ?eljeli ni da ?uju za BiH, osim rodbinskih i prijateljskih veza. A pritisnuti propagandom i nakaradnom politikom odro?ivanja Hrvata od BiH mnogi su Hrvati iz BiH javno govorili da su iz Hrvatske a ne iz BiH. Kod mnogih iseljenih Hrvata stvoreno je mnijenje da je nepo?eljno ako ve? nije sramota i grijeh re?i da su iz BiH. Gotovo nigdje na skupovima se nije ni spominjala BiH, niti se stavljala zastava ili neko drugo obilje?je BiH niti su se pozivali diplomatski bh predstavnici.
Takva sudbina je stizala i Napredak. U nekim mjestima u inozemstvu ima po petnaest hrvatskih dru?tava, ali kad se osnivala Napretkova podru?nica onda se to kvalificiralo ?razbijanjem hrvatskog jedinstva?. A svih drugih petnaest dru?tava su valjda doprinosili u?vr??ivanju ?hrvatskog jedinstva?, a jedino Napredak je bio ?remetila?ki ?imbenik?. ?udno je da to mnijenje i danas ?ivi. Ru?no je to i tu?no. Ali bh Hrvati su pre?ivljavali i puno te?a vremena pa ?e pre?ivjeti i ova. Mi ne mo?emo propasti i kad bismo htjeli!!! Ali je stra?na strate?ka i povijesna pogre?ka ovako se odnositi prema prema bh Hrvatima a pogotovo prema bosanskim Hrvatima i to u demokraciji i u XXI. stolje?u. Ali bez obzira na sve ?elim HSK-u ?to vi?e uspjeha u radu, a vrijeme zaokreta ?e do?i.
Mons. prof. dr. Franjo Topi?, predsjednik HKD Napredak?
~~~~~
?imun ?ito ?ori?: Besposlen pop, jari?e krsti!
Odgovor fra ?imuna ?ite ?ori?a predsjedniku HKD-a Napredak Franji Topi?u
?Drag nam je svako hrvatsko zanimanje za HSK pa i ovaj HKD Napredak. Zahvaljujemo na dobrim ?eljama za 20-tu obljetnicu HSK. Pa?ljivo ?itaju?i to pismo, ne mo?emo doku?iti u kakvoj je to va?noj vezi ova ustanova s HSK pa da zaslu?uje da ju se poziva na ovakve manifestacije? Ta nigdje je kroz ovih 20 godina kao ustanovu nismo vidjeli ni sreli u djelovanju HSK! Ba? nigdje! Voljeli bismo imati za arhiv HSK i tu odluku (pazi, imovina!) o 1/3 imovine koja ne postoji, ali i popis tog inicijativnog odbora osniva?a HSK na kojem je naveden HKD Napredak!
Nadalje, monsinjor Topi? tvrdi kako je nakon osnutka HSK vrlo brzo BiH ?neslu?beno progla?ena kao neinteresna hrvatska zemlja?, te da se ?HSK ve? godinama pridru?io onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja.? Na? monsinjor bi mogao ?proslaviti? viiiisoku obljetnicu takvih svojih tvrdnji, a nisu mu one neka preporuka za ugled monsinjora! Jo? hrvatskog! To informiranom ?ovjeku zvu?i kao da ka?e, kako je Isus osu?en na smrt jer je dilao dobru marihuanu po jeruzalemskim predgra?ima!
Istina je, da se od prve godine do danas, HSK rijetko za koga toliko zauzimao koliko za Hrvate u BiH. Tko je imalo pratio medije kroz ovih 20 godina, iz godine u godinu, od 1993. do sada?nje 20-te obljetnice ili prelistavao zbirke dokumenta HSK, znade da je tako. I to, nije se HSK u tu svrhu obra?ao samo hrvatskim institucijama i vladama u HR i BiH, nego i stranim veleposlanstvima, vladama dr?ava po kojima djelujemo, UN-u i drugim svjetskim institucijama. I radi ovakvih ?monsinjora? dobro je da je Matica jednom sabrala takve dokumente i objavila ih kao zasebnu knjigu koja o tome nedvojbeno svjedo?i.
Mo?da ipak ima pravo jedan na? du?nosnik, koji ka?e da na ovakvu prodiku i krivokletni?ku pisaniju ne treba odgovarati, jer je vjerojatno zami?ljena tek za zabavu ?itateljstvu u ovo ljetno vrijeme, dok se jedna na?a tajnica ?alila, kad nema pametnijeg posla onda ?besposlen pop, jari?e krsti?! Da se to ne bi i na mene primijenilo, skra?ujem ovaj slu?beni odgovor. Ta ovakve optu?be mo?e iznositi samo netko tko slabo poznaje rad HSK ili tko mu klevetni?ki podme?e. A kako je HSK po svojoj naravi organizacija hrvatskih udruga izvan domovine, ?im i jedan ogranak Napretka izvan domovine, a to za HSK zna?i izvan RH i BiH, za?ele pristupiti HSK, vi?e je nego dobro do?ao.
S po?tovanjem,
Fra ?imun ?ito ?ori?, glasnogovornik HSK,
?vicarska, 30. 7. 2013.”
JAVNO.ba
http://www.javno.ba/urednikov-odabir/sukobtopi-vs-ito-ori.html
Za hrvatsku politi?ku elitu milijuni iseljenih Hrvata su i dalje ? “usta?ka emigracija”
? U Zagrebu je od 23. do 25. srpnja sve?ano i radno obilje?ena 20. obljetnica Hrvatskoga svjetskog kongresa. Da ?ivimo u Izraelu, Italiji, Irskoj, Japanu ili Gr?koj bio bi to ?dr?avni praznik? u tim dr?avama. Kako ?ivimo u Hrvatskoj, kojom u cijelosti vladaju sinovi i k?eri ?dece (jugo)komunizma?, to nije bio slu?aj. Naprotiv, cijeli jubilej je dobio onoliko pozornosti u javnosti koliko se i o?ekivalo. A to zna?i ? jako malo. Za one koji ne znaju, Hrvatski svjetski kongres su 1993. osnovali dalekovidni zanesenjaci iseljene Hrvatske u cilju pomaganja sebi u izvandomovinstvu i Hrvatima u domovini odnosno njihovim dvjema domovinama ? Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. HSK je osnovan po uzoru na Svjetski ?idovski kongres, kojim je uspostavljena odli?na veza izme?u ?idova u Izraelu i diljem svijeta. I HSK je tako djelovao do po?etka godine 2000. No, nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tu?mana, HSK je prepu?ten samome sebi, Nove su vlasti ? i SDP-a i HDZ-a ? nastavile s udaljavanjem od milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. I to na razne na?ine. Ukinuto je Ministarstvo useljeni?tva. Hrvatska matica iseljenika ostala je samoj sebi svrha. Saborski Odbor za Hrvate izvan RH ni?ta ne radi. Osnovan je Dr?avni ured za Hrvate izvan RH samo kako bi se zamaglili brojni problemi. Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske je mrtvo slovo na papiru. U Saboru je iz godine u godinu bivalo sve manje mjesta za zastupnike predstavnike iseljene Hrvatske, da bi se ? opet uz ?pomo?? i suradnju HDZ-a i SDP-a ? njihov broj srozao na svega tri zastupnika. Nije toliko bitno spomenuti ta tri jadna i sramna zastupni?ka mjesta za tzv. 12. izbornu jedinicu, koju i dandanas pogrje?no i potcjenjiva?ki ?elni ljudi tuzemne vlasti pogrdno nazivaju ?dijaspora?, nego na?in na koji se gotovo svi saborski zastupnici diskriminatorski odnose prema milijunima iseljenih Hrvata. A za?to je to tako? Pa zato ?to, na ?alost, politi?ka i vladaju?a elita u Hrvatskoj (i SDP-ova i HDZ-ova) ne cijeni zasluge i va?nost iseljene Hrvatske. Za ve?inu njih iseljeni Hrvati su za njih bili i ostali ? USTA?KA EMIGRACIJA. Mo?da ?e nekomu ovo zazvu?ati prejako, pregrubo, ali ?injenice to potvr?uju.
Dan prije odr?avanja Kongresa ?elni?tvo HSK protokolarno je posjetilo hrvatskoga predsjednika Ivu Josipovi?a. Sam odlazak svakoga tuzemnog ?gra?anina? na Pantov?ak, da ne ka?em Hrvata, doga?aj je za sebe. To je jedna prelijepa prirodna oaza u kojoj se zaboravljaju sve nesuglasice i prija?nja nerazumijevanja. Tako su i taj doga?aj i ovaj puta do?ivjeli Josipovi?evi gosti. No, ovaj puta ?elnici HSK nisu bili samo obi?ni gosti ?na kavi kod Predsjednika?. Ovaj puta je predsjednik HSK Mijo Mari? izravno i pred svima ?u brk? rekao Josipovi?u da mu ne valja to ?to se zala?e za dono?enje Zakona o uhitbenom nalogu kojim ?eli za?tititi Josipa Perkovi?a i druge nelustrirane ?elnike biv?e totalitarne propale dr?ave Jugoslavije. Ne valja mu to ne samo ?toje uvrijedio Njema?ku i njezinu kancelarku Angelu Merkel, ve? i zato ?to sli?ne upite o procesuiranju hrvatskih du?nosnika iz vremena Jugoslavije osim Njema?ke tra?e Austrija, Francuska… Josipovi? se iznenadio i odgovorio mu kako onda treba procesuirati i one iseljenike ? za koje sam siguran da je htio re?i ?emigrante? ? koji su ubijali tada?nje ?jugoslavene?. Iz (pre)?turog priop?enja Ureda Predsjednika RH sazanjemo da se ?Razgovaralo i o nekim klju?nim iseljeni?kim temama te o zna?aju i ulozi hrvatskog iseljeni?tva?. Niti rije?i o izravnom upitu Mije Mari?a, mladog predsjednika HSK iz Njema?ke, ?ovjeka koji se dokazao na svim poljima djelovanja. I?lo se ono starom jugokomunisti?kom stazom ? pre?u?ivanja!
Vratimo se Kongresu HSK, koji se odr?ao u prostorijama HMI-ja. Prvoga dana pohrili su na njega i ?elnici triju stranaka: Ivan ?uker (HDZ), predsjednik saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, Ivo Jelu?i? (SDP) i Jozo Rado? (HNS). ?uker je rekao da su u Saboru morali glasovati za tri saborska zastupnika iseljenih Hrvata jer je to tobo?e tra?io EU. Ba? briga EU-a koliko ?e koja dr?ava imati zastupnika iz iseljeni?tva. Italija ima 24 zastupnika iz cijeloga svijeta pa nikomu ni?ta! ?injenica je da je SDP tra?io 0 (ni?ta) zastupnika, a HDZ je ?pristao? na tri. Ivo Jelu?i?, onaj koji je izdao Milana Bandi?a i priklonio se Milanovi?u, izazvao je nepotrebni incident. Izvan protokola i teme prozvao je HDZ i cijelu oporbu i ustvrdio kako je samo SDP u pravu. Uz to, izvrije?ao je i slavljenike. Drugi ?incident? do?ao je na kraju. Nakon ?to je voditelj cijeloga programa fra ?imun ?ito ?ori? zaklju?io sve?anu sjednicu, i nakon ?to je otpjevana prigodna pjesma, za rije? se samoinicijativno javio Jozo Rado? i, izvan teme, poku?ao koji bod zaraditi za stranku dvojca V. Pusi? ? R. ?a?i?. Time je znatno poreme?ana cijela sve?anost.
? Opet nam sti?u Englezi. I to javno. Oni, tajno, uvijek su tu. Tu i ?ive i spavaju. Potpredsjednik Vlade Branko Gr?i? i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a sastao se s Lordom Greenom, ministrom za trgovinu i investicije Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i pritom su raspravljali o ?unaprje?enju gospodarskih odnosa Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine?. Tom prilikom je Lord Green u (pre)tijesnom odijelu sa?uvanom negdje iz sedamdesetih izjavio i ovu la?: ?Aktivno smo podupirali hrvatsko pristupanje Europskoj uniji tijekom pregovora, mislimo da je to velika ?ansa jer se za Hrvatsku otvara jedno veliko tr?i?te od 500 milijuna ljudi i vjerujem da ?e hrvatske tvrtke tu na?i svoj interes? i cini?no dodao kako ?e hrvatsko ?lanstvo ?pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta?. Ma nemoj!
…
…
–
