HSK podnio kaznenu prijavu protiv Dane Budisavljevi?
Film ?Dnevnik Diane Budisavljevi?? kojeg je re?irala Dana Budisavljevi? prikazan je kao dokumentarni film. Naime, prikazani film u sebi sadr?i mno?tvo neistina i la?i i na?alost kao takav uvr?tenje u ?kolski kurikulum, a da je tomu tako obrazla?emo na sljede?i na?in.
1. U filmu nema obja?njenja kako je Diana Budisavljevi? spasila deset tisu?a djece. Film je posve?en spa?avanju tisu?a djece, a ne vidi se kako su spa?ena. To je u?injeno da bi se sakrila uloga re?ima koji je spa?avanje ne samo dopustio, nego ga je i naredio. Povijest ka?e da su dr?avne slu?be na kraju akcije spa?avanja izvjestile poglavnika Paveli?a o provedenoj zada?i koju im je bio naredio. ?ak je i list srpske nacionalne manjine?Novosti?, primijetio da gledatelj do kraja filma ne dobiva odgovor kako je to g?a Budisavljevi? ?spasila tisu?e djece iz logora?. I stvarno, toga nema u filmu, osim neke maglovite naznake da su ?neki dobri nacisti ne?to natjerali usta?e?.
Ministarstvo udru?be, po ?nalogu Poglavnika?, 29. srpnja 1942. zatra?ilo od Ravnateljstva Hrvatskih dr?avnih ?eljeznica da stavi na raspolaganje vlakove za prijevoz kozara?ke djece u Jastrebarsko. Poslije rata je izjavu o tim danima dala Tatjana Marini?, koja je do?la iz partizana i otela Dianinu kartoteku u ime nove vlasti:
?Dana 1. srpnja 1942. doveli su ?inovnici tzv. ministarstva udru?be NDH 850 djece koju su sakupili s Kozare i okolnih sela te odveli u Staru Gradi?ku, a iz Stare Gradi?ke doveli u Jastrebarsko.? Takoje govorila g?a Marini? ?na?elnica Ministarstva socijalne politike u novoj vlasti, ina?e autorica mnogih kleveta o radu ?asnih sestara, Caritasa i drugih sudionika zbrinjavanja djece u NDH (na?alost njezino ime jo? i danas nose neki dje?ji vrti?i). Dakleje ?ak i ona spomenula djelovanje usta?ke vlasti, a film to izostavlja.
2. U filmu se ne spominju lije?nici koje je u pomo? djeci slalo Ministarstvo zdravstva, ni druge aktivnosti Ministarstva udru?be NDH. Ne spominju se preminule ?asne sestre i ostali preminuli koji su se zarazili od djece dok su pomagali. Ne spominje se da su aktivirane dr?avne ?eljeznice i cijeli dr?avni sustav za spa?avanje djece. Nema spomena g. Kamila Breslera, jednog od dr?avnih slu?benika s va?nom ulogom u smje?taju djece. A po?ten dokumentarni film o spa?avanju djece sve to nikako nije smio zatajiti, jer to nije politi?ko pitanje nego pitanje ?istine o spa?avanju te djece.
3. Op?enito se u filmu stradanja Srba nastoji povezati s tragi?nom sudbinom ?idova u Drugom svjetskom ratu ? iako tema kozara?ke siro?adi nema nikakve konkretne veze sa stradanjima ?idova. Naime, na po?etku filma, koji treba opisati pomaganje Diane Budisavljevi? pravoslavnim ?enama i djeci, prikazani su kadrovi ru?enja zagreba?ke ?idovske sinagoge. Diana s kroja?icom razgovara o logorima u Njema?koj. Istodobno se ne obja?njava za?to je u Loborgradu 200 pravoslavnih ?ena s djecom, nego se sugerira da je to odvo?enje u neki oblik logora, ne?to ?to ?e se dogoditi svim pravoslavnima u Hrvatskoj. Taj postupak autora filma je krivotvorenje i propaganda s pomo?u poluistina i neistina.
4. Na susretu s nadbiskupom Stepincem glumica g?a Alma Prica kao Diana gotovo vi?e, predbacuje nadbiskupu da je ?njihov ispovjednik?. To odgovara velikosrpskoj definiciji Bl. Alojzija Stepinca kao ?usta?kog vikara? koji je ?pravoslavce pokr?tavao?. Film prikazuje Stepinca kao kukavicu, kolebljivca i ?usta?kog ispovjednika?, a istina je da se radi o dobrotvoru razine bla?enika i sveca. U filmu se Stepinac pred Dianom zbunjeno povla?i prema prozoru i zamuckuju?i govori da je bio protiv vjerskih prelazaka pod prijetnjom oru?jem? U Dnevniku taj susret nosi datum 26. svibnja 1942., a tada su ve? odavno prestali vjerski prelazi i po?eo je druga?iji odnos prema pravoslavnima. Opet la? i krivotvorina.
5. Film povr?no, jednostrano i pristrano prikazuje slo?ene povijesne okolnosti tog vremena. U filmu suprug g?e Diane, dr. Julije Budisavljevi?, pro?elnik kirur?ke klinike (!), pokazuje iskaznicu na kojoj pi?e ?Srbin 498?, koju mu je izdala dr?avna administracija. I tu je prisutna manipulacija: rije? je o tzv. srpskoj iskaznici koju su samo u lipnju 1941., nakon obvezne prijave, dobivali gra?ani srpske narodnosti u nekim gradovima ? primjerice, u Zagrebu. Na iskaznici je bio broj i ime vlasnika iskaznice, kao ?to postoji na svakoj osobnoj iskaznici. Pokazuju?i u sceni da je Budisavljevi? dobio ime ?Srbin 498?, sugerira se da su vlasti njega i druge Srbe namjerno dehumanizirale, pretvaraju?i ih samo u nacionalnost i broj.
6. Ure?ivanje odnosa s manjinskim srpsko-pravoslavnim stanovni?tvom bio je proces koji su u kolovozu 1941. zapo?eli u razgovorima poglavnik Ante Paveli? i njegov prijatelj, sarajevski odvjetnik pravoslavne vjere, Savo Besarovi?. Pre?u?uje se ?injenica iz Dnevnika da je Savo Besarovi? bio u vladi NDH. Na zasjedanju Hrvatskog dr?avnog sabora, gdje se ve? mogao nazrijeti novi smjer unutra?nje politike, Savo Besarovi? je dobio istaknutu funkciju, a uskoro je u?ao i u vladu ND Hrvatske, sve do kraja rata. To pokazuje nastojanje NDH da normalizira odnose sa Srbima. Dolaskom partizana Savo Besarovi? je osu?en na smrt i ubijen. Ni?ta od toga u filmu nema, iako D. Budisavljevi? spominje g. Besarovi?a u svojem dnevniku.
7. U filmu je izmi?ljeno nasilje policijskih agenata u stanu Diane Budisavljevi?, kojeg u njezinu Dnevniku nema. Kao ?to je gore re?eno, Savo Besarovi? u filmu nije spomenut iako je prema Dnevniku, zajedno sa zapovjednikom UNS-a Eugenom Kvatrenikom intervenirao kad je ?uo da su dva policijska agenta do?la u stan Budisavljevi?evih, gdje su se upravo slagali paketi za zato?ene s limunom, ?e?njakom, ?e?erom i soli.
8. U filmu je izostavljeno obja?njenje iz Dnevnika da je netko dan ranije g?u Budisavljevi? prijavio da je preko jedne ?pediterske firme poslala kamion pun robe ? partizanima. Agenti su pretra?ivali stan i u potrazi za navodnom radio stanicom. Jedan ormar je bio zaklju?an pa je k?i g?e Budisavljevi? oti?la u svoj stan po njega. U dnevni?kom zapisu nema nikava nasilja, razbijanja i prijetnji. Tek najava agenata da ?e zate?eni u stanu biti pritvoreni, ali se od toga odustalo na intervenciju Kvaternika i Besarovi?a. U filmu pak agenti razbacuju pakete i vo?e po podu i sik?u: ?Sve Srbi!?, uz, o?ekivano, dramati?nu glazbu koja treba poja?ati dojam dr?avne represije. A Diana Budisavljevi?, kako sama pi?e u dnevniku, sutradan odlazi u Ravnateljstvo usta?kog redarstva gdje je od slu?benika Vilka Kühnela dobila i pisanu dozvolu za svoj rad i vo?enje skupine za prikupljanje pomo?i!
9. U filmu Diana Budisavljevi? obja?njava njema?kom feldvebelu (naredniku) da vodi ?privatnu akciju? pomaganja. Kako je mogu?e, i kako je uop?e zamislivo, da se u totalitarnom re?imu i u uvjetima ratnog re?ima tako golema humanitarna akcija vodi privatno?
10. U filmu jedna baka govori: ?Najte?e je bilo kad se biralo tko ?e i?i u bolnicu, a tko u ? Savu!? To je toliko daleko od Dnevnika i toliko sramotno podmetanje da se mo?e svrstati samo u najodurnije velikosrpske la?i iz pedesetih godina pro?loga stolje?a! Tako?er, sugestivno se koriste i izjave ?etiriju korisnika Dianine pomo?i. Ljudi koji su tada bili djeca zapravo se i ne sje?aju ve?ine onoga ?to im se doga?alo. Korektan autor trebao bi biti vrlo pa?ljiv pri odabiru njihovih rije?i za film.
11. Autori filma u svojem uratku sugeriraju da se majka Eugena Dide Kvaternika ubila jer je bila potresena zbog onoga ?to njezin sin radi ?idovima i Srbima. Nijemac Von Kotzian, koji je u stvarnosti bio u vodstvu cijele akcije odvo?enja majki i o?eva i njihova odvajanja od te djece kao jedan od povjerenika njema?ke radne slu?be u Zagrebu, prikazan je kao ?ovijalni d?etseter iz Espanade, koji na spominjanje Eugena Kvaternika zacvrku?e: ?Ah, pa njegova majka je ?idovka? i dodaje: ?nedavno se ubila?. Kakve to veze ima sa sadr?ajem dokumentarnog filma o spa?avanju djece? Kvaternikova majka Olga, umrla je 31. kolovoza 1941. godine pa je nejasno kakve ima veze dnevnikom Diane Budisavljevi? koji po?inje u listopadu 1942. g. Veza Kvaternikove majke sa ?idovstvom potpuno je nejasna: majka joj je bila Dora pl. Martini, k?i austrougarskog pukovnika rodom iz Tirola i Katarine pl. Nemi?i? iz stare hrvatske vojni?ke obitelji. Jedna od slabosti ovog filma je i ponavljanje takvih tra?eva i ogovaranja, iako se tvrdi da film, opisuje ?istinite doga?aje?.
12. Jedna ?ena Srpkinja je bila u Loborgradu pa se ?sje?a? kako su djeca oko nje umirala, iako me?u tih 200 zato?enica s djecom bio vrlo mali broj smrtnih slu?ajeva, svakako neusporediv s postocima u drugim sabirali?tima gdje su djeca dolazila zara?ena raznim bolestima. Tih 200 ?ena iz Loborgrada u travnju 1942. pu?teno je iz internacije. Najve?i dio upu?en je vlakom u Beograd gdje su dale izjave Nedi?evom uredu za izbjeglice. Opisale u za to ratno vrijeme, razmjerno podno?ljive uvjete ?ivota u Loboru. Potvr?uju to i dokumenti koje je mogu?e prona?i u Hrvatskom dr?avnom arhivu.
13. U jednom kadru neki ?ovjek govori: ?Ne ?e oni zimu pre?ivjeti ako im se ne pomogne??. Op?enito je zima u filmu va?an element sugestivno-emocionalnih napora redateljice. Osim ?to je cijeli film u crno-bijeloj tehnici, cijelo vrijeme je i zima, ili barem kasna jesen, s maglu?tinom koja se vu?e izme?u oronulih zidova nekada?njih kaznionica. To je u neskladu s ?injenicom da se glavnina doga?aja o kojima film govori zbivala u prolje?e, ljeto i jesen 1942. g.
14. Glumica Alma Prica koja glumi Dianu Budisavljevi? u filmu izgovara ovaj tekst: ?Na velikoj livadi pored bolnice borave ?ena i djeca koja jo? nisu razdvojena. Majke se nadaju da ?e uskoro ku?ama. Ne ?ele mi predati djecu. A ja znam ?to ih ?eka. Govorim im da sam i sama majka, da mi je suprug lije?nik, pravoslavac, da ?emo djecu smjestiti u domove, da ?emo se brinuti za njih dok ne budu oslobo?ene? ?U Dnevniku Diane Budisavljevi? tih rije?i nema!
15. Film ustraje na tome da je Diana Budisavljevi? preko pojedinih Nijemaca natjerala vlasti NDH da dopuste otpu?tanje djece iz logora. U tom cilju se spominje Wilhelma Knehea i Gustava Kocziana. Da bi ?to vi?e ocrnio re?im NDH film ide toliko stra?no daleko da te Nijemce prikazuje gotovo kao humaniste koji poma?u Diani Budisavljevi?. Wilhelm Knehe je, u ?inu majora, bio obavje?tajni referent njema?ke Feldkommandature u Zagrebu. Gustav Von Koczian je u filmu prikazan kao fini i ?armantni gospodin u fraku koji sjedi u ?Espanadi? i ispija svoje pi?e i izjavljuje Diani da bita ?situacija s djecom? mogla djelovati ?negativno? na njema?ke interese u NDH, jer je ?javnost osjetljiva na djecu? (Die öffentlicheit ist immerfür die Kinder sensibilisiert,). Me?utim, u Dnevniku g?e Diane Budisavljevi? se vidi da je taj razgovor izmi?ljen! Tamo ne pi?e da je Von Koczian izjavio da je ?javnost osjetljiva na djecu?? Ta izmi?ljena re?enica ?javnost je osjetljiva na djecu? u suprotnosti je s onim ?to je u zemljama poput Hitlerove Njema?ke ili NDH ?javnost? uop?e smjela govoriti.
U filmi Von Koczianova ?supruga? mu?u mudro savjetuje da o spa?avanju djece govori s Glaise von Horstenauom, njema?kim generalom pri Paveli?evoj vladi. Prema originalnom dnevniku (upravo istoga toga 12. lipnja 1942.), Von Koczian zove na razgovor u ?Esplanadu? Dianu Budisavljevi?, ali zajedno s dr. Markom Vidakovi?em, i izjavljuje im da je o osloba?anju djece iz logora razgovarao, ne s Glaise von Horstenauom, nego sa Slavkom Kvaternikom. Da se ne bi vidjelo da je briga za djecu bila usta?ka, autori filma daju humanizam Nijemcima.
16. Ni Dianina kartoteka nije posve izgubljena, a u filmu se ka?e da jest izgubljena! G?a Budisavljevi? je vodila kartoteku o udomljenoj djeci. Izbjegli?ki val zavr?io je 1942.; poslije vi?e nije bilo takvih izbjegli?kih skupina pa se rad odvijao na sre?ivanju dokumentacije, odgovaranju na pitanja roditelja koji su iz Njema?ke slali pisma, raspitivali se za svoju djecu i sli?no. Dolaskom partizana, Diani je kartoteka oduzeta. Opisivanje tog doga?aja povijesno je najvjerniji dio filma. Ali na kraju, na odjavi filma, pi?e da ta kartoteka nikada vi?e nije prona?ena! A u Hrvatskom dr?avnom arhivu postoji Kartoteka djece, koja je pripadala Ministarstvu udru?be i Caritasu. U 56 ladica ima oko 28000 kartica s imenima djece koja su bila zbrinjavana tijekom Drugog svjetskog rata. Diana Budisavljevi?, kako pi?e u svom Dnevniku, pri izradi svoje kartoteke pravila je kopije za Ministarstvo udru?be. Drugi bi put prepisivala njihove kartice za svoju kartoteku, itd. Stoga se dio njezine kartoteke mogao rekonstruirati i preko arhivske gra?e koju i nije potrebno tra?iti deset godina (autori filma ka?u da su ?injenice va?ne za film istra?ivali deset godina!). A mogli su lako i brzo, primjerice, u arhivskoj gra?i na?i podatke o Nadi Vlaisavljevi?, koju su intervjuirali u filmu. Dio podataka nalazi se u arhivskoj gra?i Antifa?isti?kog fronta ?ena (AF?), tako?er u Hrvatskom dr?avnom arhivu. Tu su gra?u kod sebe godinama dr?ale komunisti?ke du?nosnice poput Marije Bakari?, supruge Vladimira Bakari?a, i tako vjerojatno onemogu?ile nekim izbjeglicama da na vrijeme saznaju ?to se dogodilo s njihovim ro?acima.
Dokazi:
1. Dnevnik Diane Budisavljevi?
2. Film Dane Budisavljevi? ?Dnevnik Diane Budisavljevi??
Dakle, u filmu nisu prikazane prave (istinite) ?injenice koje su sadr?ane u ?Dnevniku Diane Budisavljevi??, ve? su prave (istinite) ?injenice krivo prikazane ili pre?u?ene! To filmu daje apsolutno drugo zna?enje u odnosu na prave (istinite) ?injenice navedene u Dnevniku i na taj na?in je autorica filma prave i povijesno relevantne ?injenice krivotvorila i film prikazala kao pravi s ciljem dovo?enja gledatelja u zabludu glede istinitosti tih ?injenica. Zbog toga podnosimo ovu kaznenu prijavu protiv autorice filma Dane Budisavljevi? zbog postojanja osnovane sumnje da su se u konkretnom slu?aju ostvarila bitna obilje?ja kaznenog djela krivotvorenja iz odredbe ?l. 311 stavak 1 Kaznenog zakona RH za koje djelo se kazneni progon vr?i po slu?benoj du?nosti, navodi se u priop?enju kojeg potpisuje Vinko Sabljo, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.
tomislavcity.com/hrvatski-svjetski-kongres-podnesena-kaznena-prijava-protiv-autorice-filma-dnevnik-diane-budisavljevic
Podnesena kaznena prijava protiv autorice filma ?Dnevnik Diane Budisavljevi??
Protiv Dane Budisavljevi?, autorice filma ?Dnevnik Diane Budisavljevi?? podnesena je kaznena prijava od strane Hrvatskog svjetskog kongresa, a zbog osnovane sumnje po?injenja kaznenog djela iz ?l. 311 stavak 1 Kaznenog zakona RH.
Priop?enje Hrvatskog svjetskog kongresa, u ime kojeg je predsjednik Vinko Sabljo podnio kaznenu prijavu protiv Dane Budisavljevi?, prenosimo u cijelosti:
Hrvatski svjetski kongres9.10.2020.http://hsk.hr/2020/10/09/podnesena-kaznena-prijava-protiv-autorice-filma-dnevnik-diane-budisavljevic/
Hrvatski 
English (Canada)