
VI HRVATSKE SVJETSKE IGRE MOSTAR 2027.



Dear Mayor Ken Sim and Members of City Council,
I am writing to you today on behalf of the Canadian-Croatian community in British Columbia to formally request the raising of the Croatian national flag at Vancouver City Hall on May 30th, 2026, in honor of Croatia Statehood Day (Dan državnosti).
As you may know, the Government of British Columbia has officially proclaimed May 30th as Croatia Statehood Day. This historic proclamation recognizes the rich history, sovereignty, and cultural heritage of Croatia. More importantly, it honors the profound contributions that generations of Croatian-Canadians have made to the social, cultural, and economic fabric of Vancouver and the wider province.
The Croatian community in Vancouver has a long and proud history of integration, hard work, and community building. Raising the Croatian flag at City Hall on this significant day would be a deeply meaningful gesture of recognition and inclusion for thousands of Croatian-Canadians who call Vancouver home. It would also serve as a beautiful celebration of our city’s rich multicultural identity.
Furthermore, our community has shown its deep commitment to strengthening ties between our nations through the successful completion and dedication of the Embassy building , in Ottawa a project driven by the generosity and hard work of Croatian-Canadians.
We would be deeply honored if the City of Vancouver would join us in celebrating this historic occasion by flying the Croatian flag on May 30th.
Thank you very much for your time, consideration, and ongoing support of Vancouver’s diverse communities. I look forward to your positive response.
Sincerely,
Ivan Curman
President of the Canadian-Croatian Congress
President of the Committee for the Completion of the Croatian Embassy


Kanadsko Hrvatski Kongres Bilten tiska se svake nedjelje u Vancouveru
Kongres se tiska od sanoga poćetka 1990. godine
– https://pobijeni.info/glasilo-stopama-pobijenih-35-broj-pojavilo-se-pred-citateljstvom/
Široki Brijeg, 20. siječnja 2026. (Lucijana Kožul) – Iz tiska je izašao 35. broj glasila Stopama pobijenih. Časopis izlazi dvaput godišnje, u siječnju i srpnju. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.
Prve stranice glasila posvećene su vijestima o radu Vicepostulature u proteklih pola godine. Na Macelju i na Bilima obilježene su obljetnice stradanja hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu i poraću. U Izbičnu je postavljena spomen-ploča u sjećanje na trojicu franjevaca koje su partizani odveli s oltara za vrijeme sv. mise i pogubili ih na području Grabove Drage. Tu su, naravno, i druge vijesti.
U rubrici »Stratišta« objavljeno je svjedočenje fra Gaudencija Ivančića o stradanju sedmorice franjevaca koji su odvedeni iz samostana u Mostaru i bačeni u Neretvu.
Razgovor fra Andrije Nikića s fra Tomom Zubcem donesen je u rubrici »Glas o mučeništvu«. Iako fra Tomo nije bio na Širokom Brijegu za vrijeme dolaska partizana, razgovarao je s ljudima koji jesu pa je tako u razgovoru prenio te uspomene.
Don Josip Mužić piše u rubrici »Glas o znakovima«. U članku »Gospa na Brigu« spominje početke samostana na Širokom Brijegu i njegovo uništenje po dolasku partizana. Također govori i o nadnaravnim pojavama koje su se događale za vrijeme njihova boravka na Širokom Brijegu.
Anđelka Kraljević prenosi svjedočenje jedne hodočasnice koja se godinama borila s tjeskobom i unutarnjim nemirom. Dolaskom na Široki Brijeg čula je za fra Krstu Kraljevića koji se također suočavao s duševnim poteškoćama te se počela njemu moliti i tako je došla do dugo traženog mira i spokoja.
Fra Ante Dodig piše koliko mu je molitva pobijenim franjevcima pomogla u pisanju seminarskog rada o fra Radoslavu Glavašu. Za njega je čak dobio dekanovu nagradu te je ocijenjen doprinosom hrvatskoj historiografiji.
U ovom broju objavljeni su i radovi odraslih koji su nagrađeni na prošlom Natječaju na temu pobijeni hercegovački franjevci.
Pismo koje je nadbiskup Alojzije Stepinac pisao Vladimiru Bakariću, predsjedniku Narodne vlade Hrvatske, u svezi s agrarnom reformom objavljeno je u poglavlju »Povijesne okolnosti«. Za vrijeme agrarne reforme Katolička Crkva bila je posebno pogođena jer joj je oduzet velik dio posjeda.
Fra Antonio Petric piše kako ide postupak kauze za proglašenje nekoga svetim, od pokretanja postupka pa sve do kanonizacije. Cijeli tekst možete pronaći u rubrici »Podlistak«.
Glasilo Stopama pobijenih može se nabaviti u župnim uredima, kao i izravnom narudžbom od Vicepostulature. Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«.
dr. Franju Tuđman
Poštovani,
Komemoracija za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, koja se održala 7. prosinca u Hrvatskoj katoličkoj župi Srca Marijina u Vancouveru.
Komemoracija za prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana počela je sa Hrvatskom himnom “Lijepa naša domovino”
Minuta šutnje u znak sjećanja i poštovanja prema svim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu i neovisnost Hrvatske, te posebno prema prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Neka im je vječna slava i hvala.”
Govor Ivana Curmana podsjećaju na Tuđmanovu život, njegovu viziju Hrvatske i teške izazove kojima je Hrvatska tijekom njegova predsjedništva (1990.-1999.) Franjo Tuđman, kao prvi predsjednik suverene Republike Hrvatske, imao je ključnu ulogu u hrvatskoj povijesti, posebno tijekom Domovinskog rata i procesa stjecanja neovisnosti. Danas ga mnogi Hrvati poštuju kao oca nacije. Video s postrojavanja Zbor narodne garde (ZNG-a) 28. svibnja 1991. godine snimljen je u ključnom trenutku kada se Hrvatska organizirala za obranu svojeg suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Slijedio je ručak uz glazbu prigodu za sjećanja i druženje sudionika.
S poštovanjem,
Ivan Curman





Poštovani,
U povodu Dana hrvatske državnosti, koji obilježavamo 30. svibnja 2024. godine, želimo vam iskrenu čestitku i izraziti ponos na bogatu povijest, kulturu i tradiciju naše domovine. Ovaj dan podsjeća nas na važnost očuvanja nacionalnog identiteta, slobode i suvereniteta Hrvatske, te na sve one koji su se borili za ostvarenje i očuvanje hrvatske državnosti.
Hrvatska državnost temelji se na tisućljetnoj tradiciji, od prvih srednjovjekovnih hrvatskih kneževina i kraljevstava do modernog, suverenog i demokratskog društva. Danas, kao članica Europske unije i NATO saveza, Hrvatska je primjer uspješne tranzicije i integracije u europske i svjetske strukture.
Ovaj dan je prilika da se prisjetimo vrijednosti koje nas povezuju: ljubavi prema domovini, poštovanja prema različitostima i zajedničkog rada na izgradnji bolje budućnosti za sve građane. Neka nam ovaj blagdan bude podsjetnik na važnost jedinstva, solidarnosti i zajedništva u svim izazovima s kojima se suočavamo.
Želimo vam da proslavite ovaj dan u miru, sretno i ponosno, okruženi obitelji, prijateljima i dragim osobama. Neka hrvatska zastava vijori kao simbol naše slobode, hrabrosti i nade u bolje sutra.
S ponosom i poštovanjem,
Ivan Curman
Kanadsko Hrvatski Kongres
Sretan Dan hrvatske državnosti 2024!
Živjela Hrvatska!

