Vijesti

PU ISTARSKAPolicija je privela mu?karca osumnji?enog za prijevaru prilikom kupoprodaje zemlji?ta:O?TETIO 46-GODI?NJU DR?AVLJANKU KANADE ZA OKO ?EST MILIJUNA KUNA
Pulska je policija provela kriminalisti?ko istra?ivanje i utvrdila sumnju da je 32-godi?nji dr?avljanin Srbije po?inio kaznena djela prijevara, ovjeravanje neistinitog sadr?aja i krivotvorenje isprave.
Policija sumnji?i 32-godi?njaka da je u listopadu pro?le godine radi sa?injavanja ugovora u kupoprodaji nekretnina anga?irao jednog pulskog odvjetnika, kojem se la?no predstavio kao kupac nekoliko zemlji?ta, dok se mu?karac koji je bio s njim u dru?tvu predstavio kao prodavatelj zemlji?ta. Osumnji?eni je odvjetnika doveo u zabludu, s obzirom da je znao kako je punomo? 46-godi?nje dr?avljanke Kanade, kojom je ona navodno ovlastila mu?karca koji je bio s njim u dru?tvu, krivotvorena.
Temeljem tako krivotvorene punomo?i, 32-godi?njak je u ime svoje tvrtke kupio zemlji?ta te se uknji?io na njih, a potom ih je posredstvom raznih agencija za preprodaju nekretnina poku?ao prodati. Na taj je na?in o?tetio 46-godi?nju dr?avljanku Kanade za oko ?est milijuna kuna. Osumnji?enog se tako?er tereti da je upravo radi ostvarivanja nepripadaju?e imovinske koristi prilikom kupoprodaje zemlji?ta osnovao tvrtku koja je kupila sporna zemlji?ta, i to davanjem la?nog iskaza. Naime, na trgova?kom sudu je prilikom osnivanja tvrtke dao la?nu izjavu, pri ?emu je kao sjedi?te tvrtke naveo adresu jedne ?enske osobe, iako je znao da njegova tvrtka nije  bila u ikakvim odnosima s tom adresom niti vlasnicom objekta te je kod javnog bilje?nika i ovjerio taj neistiniti sadr?aj.
Osumnji?eni je po dovr?etku kriminalisti?kog istra?ivanja, danas u jutarnjim satima, priveden u pritvorsku jedinicu, a policijski slu?benici nastavljaju provoditi kriminalisti?ko istra?ivanje.
Autor: Glas Istre, 28.04.2021 10:19https://www.glasistre.hr/crna-kronika/-717242?fbclid=IwAR3wWMj9eIHYVyhxUDMdSEDAwZk4zVwwGLGlhP694Gg9dgD3-urkxdQjemQ

UPRAVNI SUDSTIGLA JE PRESUDA Tomislav Karamarko nije bio u sukobu interesa!
Presudom Upravnog suda od 24 velja?e 2021 godine Tomislav Karamarko dobio je pravnu statisfakciju da je Povjerenstvo pod predsjedanjem Dalije Ore?kovi? donijelo nezakonitu i po Tomislava Karamarka ?tetnu odluku koja je direktno utjecala na njegov osobni, tako i politi?ki ?ivot.
Upravni sud navodi u svojoj presudi:
I. Poni?tava se odluka Povjerenstva za odlu?ivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske Broj: 711-1-1008-P-163/16-36-1 od 15 lipnja 2016.
II. Poni?tava se odluka o pokretanju postupka Povjerenstva za odlu?ivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske Broj: 711-1-834-P-163/16-09-1 od 18 svibnja 2015.
III. Nema uvjeta za pokretanje postupka za odlu?ivanje o sukobu interesa tu?itelja zbog povrede na?ela djelovanja. Ovom presudom Tomislav Karamarko nema nikakvih prepreka za ponovni ulazak u politiku i obna?anje javne funkcije.
Podsjetimo, Povjerenstvo je u lipnju 2016. donijelo odluku da je tada?nji potpredsjednik Vlade i ?ef HDZ-a Tomislav Karamarko, sudjeluju?i o raspravama o sudskim sporovima koje je vezano uz Inu Hrvatska vodila s ma?arskim MOL-om, bio u potencijalnom sukobu interesa te da je povrijedio na?ela djelovanja obna?anja du?nosti. Karamarko je, konstatiralo je Povjerenstvo, povrijedio na?ela po?tenog, savjesnog i odgovornog postupanja jer je Vladi, svojoj stranci, koalicijskim partnerima i javnosti pre?utio da njegova supruga Ana Karamarko iz godina posluje s Jozom Petrovi?em, lobistom MOL-a u Hrvatskoj.
U velja?i 2020. godine Karamarko je podignuo ustavnu tu?bu protiv odluke Povjerenstva o spre?avanju sukoba interesa u slu?aju ?savjetnica?. Ustavni sud je uva?io tu?bu Tomislava Karamarka protiv odluke Povjerenstva za odlu?ivanje o sukobu interesa.
Autor ig/rihttps://direktno.hr/domovina/stigla-presuda-karamarko-nije-bio-sukobu-interesa-225274/

Bogovi? u Haagu: Sudi se narodu jer se drznuo stvoriti svoju dr?avu

U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa 24. rujna 2011. odr?an je do sad najve?i masovni nacionalni prosvjed u Haagu, a protiv teze o Oluji kao ‘zlo?ina?kom pothvatu’. Na prosvjedu je sudjelovao i mons. dr. Mile Bogovi?, biskup gospi?ko-senjski, ?iji govor donosimo u nastavku. U drugom prilogu koji tako?er danas objavljujemo mo?e se na?i Bogovi?eva haa?ka propovijed na ?itanje poslanice sv. Pavla apostola Filemonu, 7-9. I ona je usko povezana sa sudbinom na?ih generala, i op?enito, na?ega naroda kojem se sudi jer se “drznuo stvoriti svoju dr?avu mimo volje gospodara svjetskog poretka, onih kojima zakon u topuzu le?i”.(hkv)

Govor biskupa Bogovi?a na prosvjednom skupu u Haagu 24. rujna 2011.

Pitaju se mje?tani Haaga ?to ovi ovdje rade, pitamo se i mi za?to smo danas ba? ovdje i u ovom sastavu. Do?li su ovamo ?uvari one vjerske i nacionalne ba?tine koju je poni?eni narod od 1945. do 1990. u ti?ini svog obiteljskog doma prenosio na mla?i nara?taj. Do?ao je ovamo narod koji ?eli biti zahvalan svima takvima, a posebno onima koji su ?ivote svoje izlo?ili i zalo?ili za na?e dobro. Izraz te zahvalnosti je i Crkva hrvatskih mu?enika koja je nedavno posve?ena. Ovdje su, dakle, predstavnici onog naroda koji je i dalje no?en idealima, svjestan da bi mogao nestati ako u ideale svoje po?ne sumnjati, kako bi rekao Kranj?evi?.
Za?to smo danas tu

Do?li smo izraziti svoje suosje?anje s nepravedno optu?enima i dovedenima ovdje u zatvor. Protiv njih su se urotili svi protivnici hrvatske dr?ave i hrvatskoga naroda. Mnogo je tih protivnika, i nisu bezazleni i nemo?ni. Ima ih u Hrvatskoj i inozemstvu. I mi smo do?li iz Hrvatske i inozemstva. ?ao nam je ?to su uznici mnogo morali pretrpjeti od svojih neprijatelja. ?ao nam je ?to je i sama hrvatska vlast pokazala dosta spremnosti da ove uznike ?rtvuje u nekoj neprimjerenoj politi?koj trgovini. Zacijelo smo svi trebali za njih i vi?e u?inili nego ?to smo u?inili, pa ih molimo za opro?tenje.

Pitaju se zacijelo neki ?emu na ovom prosvjednom skupu jedan biskup? I sam sam si to pitanje postavljao vi?e puta. Jednostavno nisam sebi na?ao dovoljno razloga da odbijem molbu Hrvatskog svjetskog kongresa da se pridru?im. ?elim re?i da iako mi mo?da ovdje nije mjesto po biskupskoj slu?bi, tu svakako pripadam po svojim osje?ajima. Uz to kao dodatno opravdanje jest da uz to ?to sam biskup, ja sam i povjesni?ar. A i Haag je, na?alost, jedna od povijesnih postaja hrvatskog kri?noga puta. I tu je postaju na?ega naroda Organizator ?elio oplemeniti molitvom. Zato sam ovdje.

Ovdje su sinovi i k?eri onih koji su ?ivjeli i trpjeli za vi?e slobode, koji su se ispovijedali za svoje grijehe koje su po?inili protiv drugih i protiv svojih. Nisu ovdje do?li ni oni mo?ni iz na?ega naroda, nit oni koji se boje pogleda na?ih uznika. Do?ao je narod koji je ?uvao iskru slobode i pravde i kroz vrijeme kada jedno i drugo nije pripadalo svima nego samo njima.

Mali smo narod pa i kad bismo htjeli ne mo?emo sebi priu?titi da budemo bahati prema drugim narodima. Do?li smo ovamo s kri?em jedne cijele nacije, nacije kojoj se sudi u ovoj ku?i ovdje. Na?i uznici su svjesni da su oni samo odabrani primjerci da se sudi jednom narodu.

Sudi se narodu jer se drznuo stvoriti svoju dr?avu mimo volje gospodara svjetskog poretka, onih kojima zakon u topuzu le?i. Zato ?elimo uputiti svoje upozorenje i svoju poruku svjetskoj javnosti, hrvatskoj javnosti i vlasti, te Ha?kom tribunalu.

?elimo upozoriti svjetsku javnost

– da se sudi?te u ovom gradu krivo postavilo prema Hrvatima i Hrvatskoj kao dr?avi. To je vidljivo posebno po tome ?to su glavni protagonisti stvaranja i obrane Hrvatske dr?ave svrstani u ?udru?eni zlo?ina?ki pothvat”. Pri?a je za malu djecu da se tu misli na pojedince a ne na dr?avu. Taj je konstrukcija neispravna, nepravedna, kriva i zlo?udna;

Takvo gledanje je slijepo za povijesne ?injenice. Spomenimo samo da je tre?ina me?unarodno priznate dr?ave Hrvatske bila ?etiri godine pod okupacijom; na okupirano podru?je nije mogao preostale ljude, uglavnom stare i nemo?ne, posjetiti nijedan sve?enik. Nisu to omogu?ile ondje prisutne me?unarodne snage iako je njihov predstavnik (Stoltenberg) to sve?ano obe?ao u Vatikanu. Nakon obavijesti iz Vatikana prijavio me nadbiskup Tamarut, ali nisam dobio dopu?tenje da posjetim tu siro?ad. Jasno je da po takvom gledanju mi nismo ni smjeli braniti svoju domovinu, kao ni Vukovar, ni Osijek, ni Gospi?. Branitelji su sumnjivi, a neki su ve? u zatvoru.

– Hrvatska dr?ava je utemeljena na povijesnom pravu i volji goleme ve?ine svojih gra?ana. Ona je bila napadnuta i ona se obranila. Nije nikada bilo isto napadati i braniti se, pa ni ?ini obrane i napada ne mogu imati istu kvalifikaciju. ?to ne zna?i da se i oni u obrani svi mogu pravno i moralno braniti. Tu?no je i ?alosno da je potrebno do?i ovamo i o tome ovdje govoriti ? u mjestu u kojem bi trebale biti formulirane istinske norme svjetske pravde.

?elimo upozoriti hrvatsku vlast i javnost

– da hrvatsku dr?avu ne guraju na prostor bez pravih temelja, kao ?to su poku?aji da se ona postavi na temelje nekom antifa?izmu Brezovice i Srba. To je gradnja na pijesku. U ovom drugom slu?aju ?ak je na zlo?inu. Ne mo?e se realno o?ekivati, ako se uop?e za tim ide, da ?e to pomo?i stvaranju zdravog odnosa izme?u Hrvata i Srba, ?to nam je doista nasu?na potreba. Dr?avu valja graditi na kr??anskim i nacionalnim korijenima. To je ona opjevana ?tvrda stina”. Tu ?emo prona?i svoje identitetske crte. Europa nam to i ne mo?e dati jer ona nema identiteta. To zna?i da dr?avu ne valja graditi po mjeri njezinih tu?itelja i neprijatelja, po mjeri onih koji su od po?etka bili protiv nje, nego po mjeri onih koji su se za nju molili i boriti.

– da se na?a dr?ava druk?ije postavi prema onima koji su je stvarali i obranili. Trebalo je organizirati me?unarodni simpozij pravnika o utemeljenosti odluka i prakse Ha?kog sudi?ta. Poznato nam je, na?alost, da kada do?e kakva uputa izvana da se nekoga od branitelja uhiti i procesuira na doma?im sudovima, mogu?nosti da ?e to biti objektivno i uz pravnu potporu dr?ave jako su malene. Hrvatsko sudstvo treba osloboditi od bilo kakvog diktata izvana.

– da se u pitanju suvereniteta i sigurnost dr?ave formuliraju stavovi i stvori politi?ki konsenzus koji onda treba biti za sve neupitan i u pogledu unutarnje i vanjske politike;

– na?a veleposlanstva i konzulate treba opremiti literaturom o na?oj povijesti i o Domovinskom ratu jer ?e ina?e u svijetu i dalje ?ivjeti ona starojugoslavenska i komunisti?ka slika o Hrvatima i njihovoj dr?avi. Vi koji ?ivite izvan domovine dobro znate kakva je to slika.

?elimo upozoriti Ha?ki tribunal

Pravda u svijetu ne smije ovisiti o mo?nima jer ?e onda zavladati vu?ja pravda: Tko ja?i, taj kva?i! Svi ?emo mi biti jednom su?eni po tome kako smo se odnosili prema svome bratu. Ne po tome je li bio na ovoj ili onoj funkciji, nego kako smo se odnosili prema njemu kad je bio u potrebnome ?ovjeku gladan, ?edan, bolestan, siroma?an, progonjen, zatvoren; drugim rije?ima kako smo se odnosili prema ljudima u raznim njihovim potrebama. To ?e Bog nepogre?ivo prosuditi i odrediti nam mjesto u vje?nosti. Takvu rije? i mo? ima Krist ? Rije? Bo?ja (Mt 25, 31-45). Tu Kristovu prosudbu treba tra?iti svaki ?ovjek: i sudac i tu?itelj, i krivac i pravednik, i pojedinac i narod, i Crkva i dr?ava. Njegova Rije? je ta ?tvrda stina” na kojoj valja graditi svako zdravi dru?tvo.

Nama bi svima bilo drago da i Haa?ki sud doprinese toj pravdi, da svijet upravo zato ?to postoji ovo Sudi?te ima razvijeniji i ispravniji osje?aj za pravdu koja treba biti je jednaka prema svakome pojedincu i svakom narodu. Mi ovdje nazo?ni smatramo da se taj Sud nije ispravno postavio prema na?em narodu, prema na?oj dr?avi i prema onima koji su najzaslu?niji za njezin nastanak i ?ivot. Mnogo puta smo slu?ali pametovanje kako postoji neki pravni sustav po kojem se i branitelje mo?e osuditi suditi kao i napada?e. Znamo da ima takvih kojima je te?e slu?ati vapaj malenih, nego ?uvati i slu?ati pravni sustav po kojemu maleni trebaju nestati ili postati robovi, po kojemu su uni?tavani narodi u brojnim zemljama, ?ak i na kontinentima?

Pozivamo svjetsko pravosu?e: Ne dajte podr?ku zlu i nasilju i neprijateljstvu. Taj duh svakako je ohrabren kod biv?eg agresora spomenutom kvalifikacijom Suda o udru?enom zlo?ina?kom pothvatu, ?to se svakim danom sve vi?e o?ituje. A radi se o obrani u kojoj je zacijelo bilo neodmjerenih udaraca, ?to je ?alosna pratnja svakog rata.

I na kraju

?elimo poslati poruku cijelom na?em narodu

Nemojmo se, ipak, ni sami razo?arati zbog nekih na?ih nespretnosti jer je na?a dr?ava relativno mlada i nemamo prakse, pogotovo ne znaju kako se dr?ava ?dr?i” oni koji nisu zavr?ili komunisti?ku ?kolu. Ne mo?e se ni o?ekivati da ?emo se lako znati nositi s dr?avama koje iza sebe imaju vi?e stolje?a.

Nemojte nasjesti slici koja se o Hrvatskoj ?iri po mnogim medijima

Po njima su Hrvati skup lopova i prevaranata. Nekome takva slika treba! Ne zaboravimo nikada onu lijepu sliku na?e domovine i na?ega naroda. Potrebno je, dodu?e, da do?e neki veliki moralni autoritet pa da se ona jasno o?ituje, kao ?to je bio slu?aj s posjetim Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Tada se jasno vidjelo bogatstvo hrvatske du?e koje se moli, pra?ta i moli. Ima, dakle, u nama i sjemena dobrote, ljubavi i pra?tanja. To treba zalijevati da raste i plodi. Vidjeli smo pred Papom i na?u mlade? koje je pokazala da se savjesno priprema da preuzme odgovornost za budu?nost na?eg naroda i dr?ave. Ta slika nije manje stvarna nego ona na?ih medija i ha?kog tribunala. I ovaj skup organizirala je takva na?a mlade?. Ta lijepa slika na?eg naroda i na?e mlade?i pokazuje nam na ?emu. Ona je ono na ?emu treba graditi i ?to ne smijemo nikada ispustiti iz uma, ni onda kada nas blate i na?i i njihovi. S tom pozitivnom slikom zavr?avam svoju rije?. ?uvajte je i vjerujte u nju! Tako nam Bog pomogao!

Mons. dr. Mile Bogovi?, biskup gospi?ko-senjski
http://www.hkv.hr/izdvojeno/nae-teme/inicijative/9143-mons-dr-mile-bogovi-sude-nam-jer-smo-se-drznuli-stvoriti-svoju-dravu.html

HSK podnio kaznenu prijavu protiv Dane Budisavljevi?

Film ?Dnevnik Diane Budisavljevi?? kojeg je re?irala Dana Budisavljevi? prikazan je kao dokumentarni film. Naime, prikazani film u sebi sadr?i mno?tvo neistina i la?i i na?alost kao takav uvr?tenje u ?kolski kurikulum, a da je tomu tako obrazla?emo na sljede?i na?in.

1. U filmu nema obja?njenja kako je Diana Budisavljevi? spasila deset tisu?a djece. Film je posve?en spa?avanju tisu?a djece, a ne vidi se kako su spa?ena. To je u?injeno da bi se sakrila uloga re?ima koji je spa?avanje ne samo dopustio, nego ga je i naredio. Povijest ka?e da su dr?avne slu?be na kraju akcije spa?avanja izvjestile poglavnika Paveli?a o provedenoj zada?i koju im je bio naredio. ?ak je i list srpske nacionalne manjine?Novosti?, primijetio da gledatelj do kraja filma ne dobiva odgovor kako je to g?a Budisavljevi? ?spasila tisu?e djece iz logora?. I stvarno, toga nema u filmu, osim neke maglovite naznake da su ?neki dobri nacisti ne?to natjerali usta?e?.

Ministarstvo udru?be, po ?nalogu Poglavnika?, 29. srpnja 1942. zatra?ilo od Ravnateljstva Hrvatskih dr?avnih ?eljeznica da stavi na raspolaganje vlakove za prijevoz kozara?ke djece u Jastrebarsko. Poslije rata je izjavu o tim danima dala Tatjana Marini?, koja je do?la iz partizana i otela Dianinu kartoteku u ime nove vlasti:

?Dana 1. srpnja 1942. doveli su ?inovnici tzv. ministarstva udru?be NDH 850 djece koju su sakupili s Kozare i okolnih sela te odveli u Staru Gradi?ku, a iz Stare Gradi?ke doveli u Jastrebarsko.? Takoje govorila g?a Marini? ?na?elnica Ministarstva socijalne politike u novoj vlasti, ina?e autorica mnogih kleveta o radu ?asnih sestara, Caritasa i drugih sudionika zbrinjavanja djece u NDH (na?alost njezino ime jo? i danas nose neki dje?ji vrti?i). Dakleje ?ak i ona spomenula djelovanje usta?ke vlasti, a film to izostavlja.

2. U filmu se ne spominju lije?nici koje je u pomo? djeci slalo Ministarstvo zdravstva, ni druge aktivnosti Ministarstva udru?be NDH. Ne spominju se preminule ?asne sestre i ostali preminuli koji su se zarazili od djece dok su pomagali. Ne spominje se da su aktivirane dr?avne ?eljeznice i cijeli dr?avni sustav za spa?avanje djece. Nema spomena g. Kamila Breslera, jednog od dr?avnih slu?benika s va?nom ulogom u smje?taju djece. A po?ten dokumentarni film o spa?avanju djece sve to nikako nije smio zatajiti, jer to nije politi?ko pitanje nego pitanje ?istine o spa?avanju te djece.

3. Op?enito se u filmu stradanja Srba nastoji povezati s tragi?nom sudbinom ?idova u Drugom svjetskom ratu ? iako tema kozara?ke siro?adi nema nikakve konkretne veze sa stradanjima ?idova. Naime, na po?etku filma, koji treba opisati pomaganje Diane Budisavljevi? pravoslavnim ?enama i djeci, prikazani su kadrovi ru?enja zagreba?ke ?idovske sinagoge. Diana s kroja?icom razgovara o logorima u Njema?koj. Istodobno se ne obja?njava za?to je u Loborgradu 200 pravoslavnih ?ena s djecom, nego se sugerira da je to odvo?enje u neki oblik logora, ne?to ?to ?e se dogoditi svim pravoslavnima u Hrvatskoj. Taj postupak autora filma je krivotvorenje i propaganda s pomo?u poluistina i neistina.

4. Na susretu s nadbiskupom Stepincem glumica g?a Alma Prica kao Diana gotovo vi?e, predbacuje nadbiskupu da je ?njihov ispovjednik?. To odgovara velikosrpskoj definiciji Bl. Alojzija Stepinca kao ?usta?kog vikara? koji je ?pravoslavce pokr?tavao?. Film prikazuje Stepinca kao kukavicu, kolebljivca i ?usta?kog ispovjednika?, a istina je da se radi o dobrotvoru razine bla?enika i sveca. U filmu se Stepinac pred Dianom zbunjeno povla?i prema prozoru i zamuckuju?i govori da je bio protiv vjerskih prelazaka pod prijetnjom oru?jem? U Dnevniku taj susret nosi datum 26. svibnja 1942., a tada su ve? odavno prestali vjerski prelazi i po?eo je druga?iji odnos prema pravoslavnima. Opet la? i krivotvorina.

5. Film povr?no, jednostrano i pristrano prikazuje slo?ene povijesne okolnosti tog vremena. U filmu suprug g?e Diane, dr. Julije Budisavljevi?, pro?elnik kirur?ke klinike (!), pokazuje iskaznicu na kojoj pi?e ?Srbin 498?, koju mu je izdala dr?avna administracija. I tu je prisutna manipulacija: rije? je o tzv. srpskoj iskaznici koju su samo u lipnju 1941., nakon obvezne prijave, dobivali gra?ani srpske narodnosti u nekim gradovima ? primjerice, u Zagrebu. Na iskaznici je bio broj i ime vlasnika iskaznice, kao ?to postoji na svakoj osobnoj iskaznici. Pokazuju?i u sceni da je Budisavljevi? dobio ime ?Srbin 498?, sugerira se da su vlasti njega i druge Srbe namjerno dehumanizirale, pretvaraju?i ih samo u nacionalnost i broj.

6. Ure?ivanje odnosa s manjinskim srpsko-pravoslavnim stanovni?tvom bio je proces koji su u kolovozu 1941. zapo?eli u razgovorima poglavnik Ante Paveli? i njegov prijatelj, sarajevski odvjetnik pravoslavne vjere, Savo Besarovi?. Pre?u?uje se ?injenica iz Dnevnika da je Savo Besarovi? bio u vladi NDH. Na zasjedanju Hrvatskog dr?avnog sabora, gdje se ve? mogao nazrijeti novi smjer unutra?nje politike, Savo Besarovi? je dobio istaknutu funkciju, a uskoro je u?ao i u vladu ND Hrvatske, sve do kraja rata. To pokazuje nastojanje NDH da normalizira odnose sa Srbima. Dolaskom partizana Savo Besarovi? je osu?en na smrt i ubijen. Ni?ta od toga u filmu nema, iako D. Budisavljevi? spominje g. Besarovi?a u svojem dnevniku.

7. U filmu je izmi?ljeno nasilje policijskih agenata u stanu Diane Budisavljevi?, kojeg u njezinu Dnevniku nema. Kao ?to je gore re?eno, Savo Besarovi? u filmu nije spomenut iako je prema Dnevniku, zajedno sa zapovjednikom UNS-a Eugenom Kvatrenikom intervenirao kad je ?uo da su dva policijska agenta do?la u stan Budisavljevi?evih, gdje su se upravo slagali paketi za zato?ene s limunom, ?e?njakom, ?e?erom i soli.

8. U filmu je izostavljeno obja?njenje iz Dnevnika da je netko dan ranije g?u Budisavljevi? prijavio da je preko jedne ?pediterske firme poslala kamion pun robe ? partizanima. Agenti su pretra?ivali stan i u potrazi za navodnom radio stanicom. Jedan ormar je bio zaklju?an pa je k?i g?e Budisavljevi? oti?la u svoj stan po njega. U dnevni?kom zapisu nema nikava nasilja, razbijanja i prijetnji. Tek najava agenata da ?e zate?eni u stanu biti pritvoreni, ali se od toga odustalo na intervenciju Kvaternika i Besarovi?a. U filmu pak agenti razbacuju pakete i vo?e po podu i sik?u: ?Sve Srbi!?, uz, o?ekivano, dramati?nu glazbu koja treba poja?ati dojam dr?avne represije. A Diana Budisavljevi?, kako sama pi?e u dnevniku, sutradan odlazi u Ravnateljstvo usta?kog redarstva gdje je od slu?benika Vilka K