Katoli?ke misije i ?upe – prave ?uvarice hrvatskoga jezika

Katoli?ke misije i ?upe – prave ?uvarice hrvatskoga jezika

Vinko Grubisic

INTERVJU:
Dr. Vinko Grubi?i?, profesor emeritus Sveu?ili?ta Waterloo u Kanadi – Krajem rujna na Hrvatskim je studijima Sveu?ili?ta u Zagrebu odr?ana Druga me?unarodna kroatolo?ka konferencija. Cilj je ovogodi?nje konferencije – odr?ane o temi Hrvati izvan Hrvatske – bio pridonijeti boljemu poznavanju izvandomovinstva, kao i jo? ve?emu zanimanju znanstvene i ?ire javnosti za taj dio hrvatskoga naroda. U okviru simpozija obra?ene su razli?ite povijesne, jezikoslovne, knji?evne, etnolo?ke i druge teme, a konferenciju je plenarnim predavanjem otvorio dr. Vinko Grubi?i?, profesor emeritus Sveu?ili?ta Waterloo u Kanadi. Taj knji?evnik, antologi?ar i jezikoslovac, ro?en u Posu?kom Gracu u Bosni i Hercegovini, slavistiku je studirao u Zagrebu, diplomirao u Fribourgu, a doktorirao u Aix-en-Provenceu. Emigrirao je 1965. godine, a u Kanadi ?ivi od 1975. Pjesme su mu uvr?tene u presti?ne antologije hrvatske lirike od sredine osamdesetih, a eseji i monografije s podru?ja teorije knji?evnosti, kroatistike i op?e lingvistike nalaze se u brojnim izdanjima u domovini i svijetu. Me?u knjigama koje je priredio najvi?e se isti?u ud?benici hrvatskoga jezika i knji?evnosti za izvandomovinstvo. Na konferenciji je dr. Grubi?i? govorio o priznanju hrvatskoga kao posebnoga jezika u SAD-u i Kanadi, o ?emu je rado progovorio i za Glas Koncila.

Najva?nije je bilo osnivanje hrvatskih ?kola

Profesore Grubi?i?u, mo?ete li na samome po?etku na?ega razgovora ?itateljima Glasa Koncila u kratkim crtama pribli?iti tijek nastojanja Hrvata iseljenih u SAD-u i Kanadi oko priznanja hrvatskoga kao posebnoga jezika?

DR. GRUBI?I?: Ta nastojanja valja promatrati u nekoliko razli?itih etapa i kroz nekoliko razli?itih aspekata, a moglo bi se re?i da je priznanje hrvatskoga jezika u SAD-u i Kanadi otpo?elo sedamdesetih, a dovr?eno osamdesetih godina. Od Drugoga svjetskog rata do ranih ?ezdesetih godina ni?ta se zna?ajnije nije doga?alo u pogledu hrvatskoga jezika koji se pri rijetkim ?upama prou?avao uglavnom uz folklor, i to dosta usputno. Prve hrvatske ?upne ?kole osnivane su u okviru ve?ih ?upnih zajednica, kao ?to su u Torontu, New Yorku i Chicagu. One uglavnom nisu imale nikakve odnose prema ?kolskim sustavima u Kanadi i SAD-u, nego su bile vi?e-manje stvar hrvatske zajednice i njezine organiziranosti. God. 1974. na sve?eni?kom sastanku u New Yorku stvorena je odgojno-?kolska organizacija Hrvatske izvandomovinske ?kole Amerike i Kanade (HI?AK), sigurno najva?nija hrvatska ?kolska ustanova izvan Hrvatske, koju od osnutka vodi fra Ljubo Krasi?.







––





–––























––

























&&