Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services

Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services

Kanadsko Hrvatski Kongres

Canadian Croatian Congress
Kanadsko hrvatski kongress
NGO Member of the United Nations
March 18, 2005

Honourable Patrick Wong
Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services
PO Box 9042
Stn Prov Govt
Victoria, British Columbia
Canada, V8W 9E2

Dear Mr. Wong,

On February 12th, 2005 a Roundtable discussion was held between the Canadian Croatian Congress (CCC) and the Honourable Raymond Chan, Federal Minister of State (Multiculturalism) regarding the preservation of the Croatian heritage in Canada. On the topic of language promotion, Mr. Chan referred the Canadian Croatian Congress (CCC) both the British Columbia Ministry of Education and the British Columbia Ministry of Multiculturalism.

The Canadian Croatian Congress (CCC) interested in working with the British Columbia Government to establish a Croatian language Curriculum to be offered to students in Grades 9 to 12. The inclusion of the Croatian language as a secondary school credit would allow students of Croatian heritage an opportunity to maintain their cultural, historical and linguistic ties with their community and to allow other students a chance to develop their linguistic skills.

The aim of this Curriculum is to provide students with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language and culture which is over 1300 years old and could be a associated with the heritage language school program offered by the Croatian Parish in Vancouver. We are planning to base our Curriculum on a program successfully used for over 30 years in the Province of Ontario.

This initiative is supported by the Department of Germanic and Slavic Languages and Literatures at the University of Waterloo, Croatian Embassy in Ottawa, the Croatian Heritage Foundation in Zagreb, the Ministry of Foreign Affairs (Education) for the Republic of Croatia, the Croatian Language School in Vancouver and Immaculate Heart of Mary Croatian Parish in Vancouver. 

Please advise on how to begin the process to implement a Secondary School Croatian language program. You may contact Ivan Curman at iab@shaw.ca or (604) 879-8915 for further discuss this matter.

Sincerely,

Ivan Curman, president
Kanadsko Hrvatski Kongres

Vinko Grubisic, PhD
Associate Professor and Chair for
Croatian Language and Culture,
University of Waterloo
Secretary, Canadian Croatian Congress

RAKETIRANJE BANSKIH DVORA

NA DANASNJI DAN
Zagreb, 7. listopada 2004.
RAKETIRANJE BANSKIH DVORA

HRT – U jesensko poslijepodne radarska služba Hrvatske vojske primijetila je na zaslonu odsjaj nekoliko bojnih zrakoplova jugoslavenske vojske. Oko 15 sati sirene u Zagrebu označile su zračnu opasnost. Nekoliko minuta kasnije tišinu nad zamrlim gradom prekinuo je zvuk zrakoplova, a potom vrlo snažna detonacija. Nad Gornjim gradom nadvio se oblak prašine i dima. Nekoliko minuta kasnije Hrvatski radio obavještava: Zločinačko jugoslavensko zrakoplovstvo napalo je Banske dvore i raketiralo samu radnu sobu predsjednika Tuđmana.

Pukim slučajem u tome trenutku predsjednik Tuđman nije bio u svojoj sobi, međutim prilikom raketiranja jedan je građanin ubijen, a nekoliko je civila i gardista ranjeno u okolici Banskih dvora. Počinjena je i znatna materijalna šteta. Zbilo se to 7. listopada 1991.

Vijest o atentatu izazvala je ogorčene reakcije diljem svijeta. Predsjednik Tuđman u večernjem je televizijskom intervjuu izjavio kako osuđuje srpski terorizam, ali da Hrvatsku na svome putu do suverenosti i neovisnosti ne mogu spriječiti ni zločini niti žrtve. Hrvatska bi nastavila živjeti i bez mene, a sada će sa mnom živjeti u slobodi, naglasio je dr. Franjo Tudjman.

Službeno priopćenje srpskih političara i jugoslavenske armije bilo je očekivano – porekli su bilo kakvu upletenost u pokušaj atentata na hrvatskog predsjednika. Tvrdili su čak da jugoslavenski bojni zrakoplovi nisu ni letjeli toga dana. No raketiranje Banskih dvora bila je pomno isplanirana akcija srpske vojske i obavještajne službe.

U trenutku raketiranja u pogođenoj je sobi doktor Tuđman trebao održati sastanak s tadašnjim jugoslavenskim premijerom Antom Markovićem i s predsjednikom jugoslavenskog predsjedništva Stjepanom Mesićem. Plan srpskih političara i vojske bio je da jednim udarcem obezglave i Hrvatsku i Jugoslaviju – Mesića bi zamijenio srpski član predsjedništva, bilo bi proglašeno izvanredno stanje i vojska bi izašla na ulice. Srpski zločinački naum spriječila je tek slučajnost – predsjednik Tuđman nekoliko je minuta ranije izašao sa svojim gostima iz sobe i izbjegao atentat.

Odluka Hrvatskoga sabora o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Odluka Hrvatskoga sabora o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

U skladu sa neotuđivim pravom Republike Hrvatske na samoodređenje,

– polazeći od volje građana Republike Hrvatske iskazane na referendumu od 19. svibnja 1991. godine,

– polazeći od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine,

– utvrdujući da je tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je određen Brijunskom deklaracijom istekao 7. listopada 1991. godine,

– utvrdujući da su u roku utvrđenom Brijunskom deklaracijom pojačane agresivne akcije, tzv. JNA i srpskih terorista, na gradove i sela, da su bezobzirno uništavane bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, što je kulminiralo čak napadanjem i bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba pri čemu su oštećene i zgrade Rezidencije Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora u vrijeme zasjedanja, sa pokušajem atentata na Predsjednika Republike,

– utvrdujući da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji, Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine, donosi

ODLUKU

1.
Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ,

2.
Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ,

3.
Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,

4.
Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose,

5.
Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina,zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim aktom Helsinške konferencije, dokumentima KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama,

6.
Republika Hrvatska nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju,

7.
Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donošenja.

Zagreb, 8. listopada 1991.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.