Mjesec: sije?anj 2021.

Bogovi? u Haagu: Sudi se narodu jer se drznuo stvoriti svoju dr?avu

U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa 24. rujna 2011. odr?an je do sad najve?i masovni nacionalni prosvjed u Haagu, a protiv teze o Oluji kao ‘zlo?ina?kom pothvatu’. Na prosvjedu je sudjelovao i mons. dr. Mile Bogovi?, biskup gospi?ko-senjski, ?iji govor donosimo u nastavku. U drugom prilogu koji tako?er danas objavljujemo mo?e se na?i Bogovi?eva haa?ka propovijed na ?itanje poslanice sv. Pavla apostola Filemonu, 7-9. I ona je usko povezana sa sudbinom na?ih generala, i op?enito, na?ega naroda kojem se sudi jer se “drznuo stvoriti svoju dr?avu mimo volje gospodara svjetskog poretka, onih kojima zakon u topuzu le?i”.(hkv)

Govor biskupa Bogovi?a na prosvjednom skupu u Haagu 24. rujna 2011.

Pitaju se mje?tani Haaga ?to ovi ovdje rade, pitamo se i mi za?to smo danas ba? ovdje i u ovom sastavu. Do?li su ovamo ?uvari one vjerske i nacionalne ba?tine koju je poni?eni narod od 1945. do 1990. u ti?ini svog obiteljskog doma prenosio na mla?i nara?taj. Do?ao je ovamo narod koji ?eli biti zahvalan svima takvima, a posebno onima koji su ?ivote svoje izlo?ili i zalo?ili za na?e dobro. Izraz te zahvalnosti je i Crkva hrvatskih mu?enika koja je nedavno posve?ena. Ovdje su, dakle, predstavnici onog naroda koji je i dalje no?en idealima, svjestan da bi mogao nestati ako u ideale svoje po?ne sumnjati, kako bi rekao Kranj?evi?.
Za?to smo danas tu

Do?li smo izraziti svoje suosje?anje s nepravedno optu?enima i dovedenima ovdje u zatvor. Protiv njih su se urotili svi protivnici hrvatske dr?ave i hrvatskoga naroda. Mnogo je tih protivnika, i nisu bezazleni i nemo?ni. Ima ih u Hrvatskoj i inozemstvu. I mi smo do?li iz Hrvatske i inozemstva. ?ao nam je ?to su uznici mnogo morali pretrpjeti od svojih neprijatelja. ?ao nam je ?to je i sama hrvatska vlast pokazala dosta spremnosti da ove uznike ?rtvuje u nekoj neprimjerenoj politi?koj trgovini. Zacijelo smo svi trebali za njih i vi?e u?inili nego ?to smo u?inili, pa ih molimo za opro?tenje.

Pitaju se zacijelo neki ?emu na ovom prosvjednom skupu jedan biskup? I sam sam si to pitanje postavljao vi?e puta. Jednostavno nisam sebi na?ao dovoljno razloga da odbijem molbu Hrvatskog svjetskog kongresa da se pridru?im. ?elim re?i da iako mi mo?da ovdje nije mjesto po biskupskoj slu?bi, tu svakako pripadam po svojim osje?ajima. Uz to kao dodatno opravdanje jest da uz to ?to sam biskup, ja sam i povjesni?ar. A i Haag je, na?alost, jedna od povijesnih postaja hrvatskog kri?noga puta. I tu je postaju na?ega naroda Organizator ?elio oplemeniti molitvom. Zato sam ovdje.

Ovdje su sinovi i k?eri onih koji su ?ivjeli i trpjeli za vi?e slobode, koji su se ispovijedali za svoje grijehe koje su po?inili protiv drugih i protiv svojih. Nisu ovdje do?li ni oni mo?ni iz na?ega naroda, nit oni koji se boje pogleda na?ih uznika. Do?ao je narod koji je ?uvao iskru slobode i pravde i kroz vrijeme kada jedno i drugo nije pripadalo svima nego samo njima.

Mali smo narod pa i kad bismo htjeli ne mo?emo sebi priu?titi da budemo bahati prema drugim narodima. Do?li smo ovamo s kri?em jedne cijele nacije, nacije kojoj se sudi u ovoj ku?i ovdje. Na?i uznici su svjesni da su oni samo odabrani primjerci da se sudi jednom narodu.

Sudi se narodu jer se drznuo stvoriti svoju dr?avu mimo volje gospodara svjetskog poretka, onih kojima zakon u topuzu le?i. Zato ?elimo uputiti svoje upozorenje i svoju poruku svjetskoj javnosti, hrvatskoj javnosti i vlasti, te Ha?kom tribunalu.

?elimo upozoriti svjetsku javnost

– da se sudi?te u ovom gradu krivo postavilo prema Hrvatima i Hrvatskoj kao dr?avi. To je vidljivo posebno po tome ?to su glavni protagonisti stvaranja i obrane Hrvatske dr?ave svrstani u ?udru?eni zlo?ina?ki pothvat”. Pri?a je za malu djecu da se tu misli na pojedince a ne na dr?avu. Taj je konstrukcija neispravna, nepravedna, kriva i zlo?udna;

Takvo gledanje je slijepo za povijesne ?injenice. Spomenimo samo da je tre?ina me?unarodno priznate dr?ave Hrvatske bila ?etiri godine pod okupacijom; na okupirano podru?je nije mogao preostale ljude, uglavnom stare i nemo?ne, posjetiti nijedan sve?enik. Nisu to omogu?ile ondje prisutne me?unarodne snage iako je njihov predstavnik (Stoltenberg) to sve?ano obe?ao u Vatikanu. Nakon obavijesti iz Vatikana prijavio me nadbiskup Tamarut, ali nisam dobio dopu?tenje da posjetim tu siro?ad. Jasno je da po takvom gledanju mi nismo ni smjeli braniti svoju domovinu, kao ni Vukovar, ni Osijek, ni Gospi?. Branitelji su sumnjivi, a neki su ve? u zatvoru.

– Hrvatska dr?ava je utemeljena na povijesnom pravu i volji goleme ve?ine svojih gra?ana. Ona je bila napadnuta i ona se obranila. Nije nikada bilo isto napadati i braniti se, pa ni ?ini obrane i napada ne mogu imati istu kvalifikaciju. ?to ne zna?i da se i oni u obrani svi mogu pravno i moralno braniti. Tu?no je i ?alosno da je potrebno do?i ovamo i o tome ovdje govoriti ? u mjestu u kojem bi trebale biti formulirane istinske norme svjetske pravde.

?elimo upozoriti hrvatsku vlast i javnost

– da hrvatsku dr?avu ne guraju na prostor bez pravih temelja, kao ?to su poku?aji da se ona postavi na temelje nekom antifa?izmu Brezovice i Srba. To je gradnja na pijesku. U ovom drugom slu?aju ?ak je na zlo?inu. Ne mo?e se realno o?ekivati, ako se uop?e za tim ide, da ?e to pomo?i stvaranju zdravog odnosa izme?u Hrvata i Srba, ?to nam je doista nasu?na potreba. Dr?avu valja graditi na kr??anskim i nacionalnim korijenima. To je ona opjevana ?tvrda stina”. Tu ?emo prona?i svoje identitetske crte. Europa nam to i ne mo?e dati jer ona nema identiteta. To zna?i da dr?avu ne valja graditi po mjeri njezinih tu?itelja i neprijatelja, po mjeri onih koji su od po?etka bili protiv nje, nego po mjeri onih koji su se za nju molili i boriti.

– da se na?a dr?ava druk?ije postavi prema onima koji su je stvarali i obranili. Trebalo je organizirati me?unarodni simpozij pravnika o utemeljenosti odluka i prakse Ha?kog sudi?ta. Poznato nam je, na?alost, da kada do?e kakva uputa izvana da se nekoga od branitelja uhiti i procesuira na doma?im sudovima, mogu?nosti da ?e to biti objektivno i uz pravnu potporu dr?ave jako su malene. Hrvatsko sudstvo treba osloboditi od bilo kakvog diktata izvana.

– da se u pitanju suvereniteta i sigurnost dr?ave formuliraju stavovi i stvori politi?ki konsenzus koji onda treba biti za sve neupitan i u pogledu unutarnje i vanjske politike;

– na?a veleposlanstva i konzulate treba opremiti literaturom o na?oj povijesti i o Domovinskom ratu jer ?e ina?e u svijetu i dalje ?ivjeti ona starojugoslavenska i komunisti?ka slika o Hrvatima i njihovoj dr?avi. Vi koji ?ivite izvan domovine dobro znate kakva je to slika.

?elimo upozoriti Ha?ki tribunal

Pravda u svijetu ne smije ovisiti o mo?nima jer ?e onda zavladati vu?ja pravda: Tko ja?i, taj kva?i! Svi ?emo mi biti jednom su?eni po tome kako smo se odnosili prema svome bratu. Ne po tome je li bio na ovoj ili onoj funkciji, nego kako smo se odnosili prema njemu kad je bio u potrebnome ?ovjeku gladan, ?edan, bolestan, siroma?an, progonjen, zatvoren; drugim rije?ima kako smo se odnosili prema ljudima u raznim njihovim potrebama. To ?e Bog nepogre?ivo prosuditi i odrediti nam mjesto u vje?nosti. Takvu rije? i mo? ima Krist ? Rije? Bo?ja (Mt 25, 31-45). Tu Kristovu prosudbu treba tra?iti svaki ?ovjek: i sudac i tu?itelj, i krivac i pravednik, i pojedinac i narod, i Crkva i dr?ava. Njegova Rije? je ta ?tvrda stina” na kojoj valja graditi svako zdravi dru?tvo.

Nama bi svima bilo drago da i Haa?ki sud doprinese toj pravdi, da svijet upravo zato ?to postoji ovo Sudi?te ima razvijeniji i ispravniji osje?aj za pravdu koja treba biti je jednaka prema svakome pojedincu i svakom narodu. Mi ovdje nazo?ni smatramo da se taj Sud nije ispravno postavio prema na?em narodu, prema na?oj dr?avi i prema onima koji su najzaslu?niji za njezin nastanak i ?ivot. Mnogo puta smo slu?ali pametovanje kako postoji neki pravni sustav po kojem se i branitelje mo?e osuditi suditi kao i napada?e. Znamo da ima takvih kojima je te?e slu?ati vapaj malenih, nego ?uvati i slu?ati pravni sustav po kojemu maleni trebaju nestati ili postati robovi, po kojemu su uni?tavani narodi u brojnim zemljama, ?ak i na kontinentima?

Pozivamo svjetsko pravosu?e: Ne dajte podr?ku zlu i nasilju i neprijateljstvu. Taj duh svakako je ohrabren kod biv?eg agresora spomenutom kvalifikacijom Suda o udru?enom zlo?ina?kom pothvatu, ?to se svakim danom sve vi?e o?ituje. A radi se o obrani u kojoj je zacijelo bilo neodmjerenih udaraca, ?to je ?alosna pratnja svakog rata.

I na kraju

?elimo poslati poruku cijelom na?em narodu

Nemojmo se, ipak, ni sami razo?arati zbog nekih na?ih nespretnosti jer je na?a dr?ava relativno mlada i nemamo prakse, pogotovo ne znaju kako se dr?ava ?dr?i” oni koji nisu zavr?ili komunisti?ku ?kolu. Ne mo?e se ni o?ekivati da ?emo se lako znati nositi s dr?avama koje iza sebe imaju vi?e stolje?a.

Nemojte nasjesti slici koja se o Hrvatskoj ?iri po mnogim medijima

Po njima su Hrvati skup lopova i prevaranata. Nekome takva slika treba! Ne zaboravimo nikada onu lijepu sliku na?e domovine i na?ega naroda. Potrebno je, dodu?e, da do?e neki veliki moralni autoritet pa da se ona jasno o?ituje, kao ?to je bio slu?aj s posjetim Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. Tada se jasno vidjelo bogatstvo hrvatske du?e koje se moli, pra?ta i moli. Ima, dakle, u nama i sjemena dobrote, ljubavi i pra?tanja. To treba zalijevati da raste i plodi. Vidjeli smo pred Papom i na?u mlade? koje je pokazala da se savjesno priprema da preuzme odgovornost za budu?nost na?eg naroda i dr?ave. Ta slika nije manje stvarna nego ona na?ih medija i ha?kog tribunala. I ovaj skup organizirala je takva na?a mlade?. Ta lijepa slika na?eg naroda i na?e mlade?i pokazuje nam na ?emu. Ona je ono na ?emu treba graditi i ?to ne smijemo nikada ispustiti iz uma, ni onda kada nas blate i na?i i njihovi. S tom pozitivnom slikom zavr?avam svoju rije?. ?uvajte je i vjerujte u nju! Tako nam Bog pomogao!

Mons. dr. Mile Bogovi?, biskup gospi?ko-senjski
http://www.hkv.hr/izdvojeno/nae-teme/inicijative/9143-mons-dr-mile-bogovi-sude-nam-jer-smo-se-drznuli-stvoriti-svoju-dravu.html