O PUTOVNICAMA I VIZAMAKako smo “ratovali” s Kana?anima i za?to ispa?tamo zbog tu?ih la?nih interpretacija
Zbog vra?anja poljuljanog morala u redovima vlastite vojske i javnosti nakon neuspjeha i pogibije deset kanadskih vojnika padobranaca u mirovnoj misiji u Somaliji, vi?e od 900 kanadskih vojnika 2. prosinca 2002. u Winnipegu je odlikovano za ‘juna?ko ratovanje’ za vrijeme operacije Meda?ki d?ep. Tako je ni krivo ni du?no tih devet stotina kanadskih vojnika postalo nacionalnim herojima za bitku u Hrvatskoj koja se nikad nije dogodila. Naime, odlikovani su pripadnici kanadskog Unprofora kao sudionici u ?najve?oj bitci kanadske vojske nakon Korejskog rata? u kojoj su ‘juna?ki’ izdr?ali 15-satne napade hrvatskih snaga. Naveli su kako je pritom likvidirano izme?u 27 i 31 pripadnika HV-a, dok su oni junaci imali samo ?etvoricu ranjenih. Po svemu sude?i propagandu im je radio sam Aleksandar Vulin ili Ivica Da?i? s obzirom na to kako je ‘herojski’ odra?ena.
Identi?na pri?a nalazi se i u knjizi Testirana odva?nost: kanadski mirotvorci u ratu autora Scott Taylor i Brian Nolan koji su napisali kako su se u akciji deblokade Gospi?a sukobili Kana?ani i HV, pri ?emu je izginulo tridesetak hrvatskih vojnika. Njihov zaklju?ak temeljio se na izjavama neimenovanih pripadnika te kanadske postrojbe u sklopu UN koja je bila stacionirana u Metku. Me?utim, oru?anog sukoba izme?u hrvatskih vojnika i pripadnika kanadskih mirovnih snaga u operaciji Meda?ki d?ep od 9. do 17. rujna 1993., kako ga opisuju neimenovani Kana?ani, nikada nije bilo. Sve ?to su kanadski vojnici i njihovi zapovjednici poku?avali prikazati vlastitoj javnosti da se dogodilo no?u izme?u 15. i 16. rujna 1993. ne odgovara istini, osobito ne onoj o najve?oj pobjedi kanadskih vojnika nakon Korejskog rata.
No to nije omelo biv?eg zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomasa Jamesa Calvina da tu la? ponovi tijekom svjedo?enja na su?enju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu kako su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovla?ila s povla?enjem iz Meda?kog d?epa. Pri?u o velikom sukobu kanadskih i hrvatskih vojnika na istom tom su?enju u Zagrebu opovrgnuli su kanadski ?asnik John McGuinnes te danski pukovnik Vagn Ove Moebjerg Nielsen, no to nije sprije?ilo odbor kanadskog parlamenta koji je proveo 1998. istragu o navodnom okr?aju kod Medaka da 2002. za “iznimno slu?enje kanadskih snaga u vrijeme sukoba pod izravnom vatrom” odlikuje cijeli pje?a?ki bataljun.
Nekada?nji prvi vojni obavje?tajac Hrvatske admiral Davor Domazet-Lo?o medijima je tada rekao kako Kana?ani naprosto izmi?ljaju te da se “HV nikada nije sukobila s pripadnicima kanadskog bataljuna UNPROFOR-a. “Nezamislivo je da nitko nije prou?io za?to je podijeljeno 800 najvi?ih kanadskih odli?ja za bitku u kojoj tvrde da su ubili 26 Hrvata, rekao je tada Domazet, tvrde?i sa sigurno??u da kanadski vojnici nisu ubili ni jednog Hrvata. Ako su ubili 26 ljudi, a Hrvate nisu, onda se mo?e zaklju?iti koga jesu”, rekao je Domazet koji je 1993. bio glavni obavje?tajni ?asnik glavnog sto?era HV-a. Dodao je kako se brojka o 26 stradalih mo?e povezati s podatkom o stradanju 27 srpskih civila navedenih u onda?njoj optu?nici generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu. Lo?o je tako?er tada rekao kako su ?etiri Kana?ana ranjena kada je njihovo vozilo naletjelo na minu kod obilaska terena.
Da Kana?ani izmi?ljaju dobivene bitke poput na?ih isto?nih susjeda potvr?uje i to da je kanadski zapovjednik mogao, ako je ve? bio ugro?en polo?aj i ?ivot njegovih vojnika pozvati tada?njeg zapovjednika UNPROFOR-a, francuskog generala Jean Cota, koji je posjedovao niz sredstava na raspolaganju da ih za?titi. Me?u ostalim, anga?irati zrakoplovstvo NATO-a da udari po polo?ajima hrvatskih snaga ili pak dovede poja?anja iz BiH. istina je naposljetku i ta da iz me?unarodnih krugova nisu nikad stizale prijetnje odmazdom zbog navodnog napada na mirovne snage, pa ni od Francuza koji su se nalazili na terenu zajedno s Kana?anima.
No na?alost ?teta u me?unarodnim krugovima ugledu Hrvatske i Hrvatske vojske svejedno je napravljena. Do danas nijedan ministar vanjskih poslova ili diplomat nije poduzeo ni?ta kako bi me?unarodna javnost bila upoznata sa stravi?nim doga?anjima koje je pretrpjela Hrvatska i hrvatski gra?ani tijekom Domovinskog rata. Pa onda nije ni ?udo da postoje jo? neke zemlje koje inzistiraju na rigoroznim provjerama hrvatskih gra?ana prije izdavanja viza. Pa su tako do prije par godina hrvatski gra?ani za dobivanje, primjerice, kanadske vize trebalo ispuniti upitnik od 20-ak stranica. Za sam ulazak u tu zemlju bilo je potrebno pribaviti mnogo dokumenata, a posebice otkad je Kanada (1996. godine) Hrvatsku stavila na popis dr?ava rizi?nih po pitanju ratnih zlo?ina.
To je jednom dovelo i do otkazivanja posjeta predsjednika Hrvatskog sabora. Mnogi hrvatski branitelji ili osobe koje su samo bile u ratom obuhva?enim podru?jima u Hrvatskoj morale su ispunjavati obrazac u kojemu su se tra?ili detalji o sudjelovanju u Domovinskom ratu. Iako je Hrvatska ve? odavno u?la u NATO i Europsku uniju, ?to je svrstava u obitelj demokratski najrazvijenijih zemalja svijeta, hrvatski gra?ani imaju jo? uvijek problema s izdavanjem viza, u ?emu je najve?i problem upravo nerad Ministarstva vanjskih poslova koje nikad na sebe nije preuzelo zada?u da spere ljagu s Domovinskog rata koju su ?esto nanijeli ?udni interesi manjeg broja ljudi.
Autor: mo, 24.11.2018. u 20:50https://direktno.hr/direkt/kako-smo-ratovali-s-kanadanima-i-zasto-ispastamo-zbog-tudih-laznih-interpretacija-140044/
Hrvatski 
English (Canada)