Posted on

Povjesničar o najavama kanadskog filma o Medačkom džepu

BITKA KOJE NIJE BILO I LAŽNA ODLIKOVANJA Povjesničar o najavama kanadskog filma o Medačkom džepu: KANBAT se od početka izdvajao ne samo vojnom opremom nego i šokantnom neprofesionalnošću
U Kanadi je pokrenut portal, kako oni navode, za istinu o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, dakle o Domovinskom ratu. Portal je namijenjen kanadskoj javnosti kako ističu, s “ciljem rasvjetljavanja zbivanja iz’ 90-ih godina” kada su deseci tisuća kanadskih vojnika služili u ovdašnjim UN-ovim i NATO misijama. Tekstovi na portalu podijeljeni su u tri sekcije: “Srbija – Kosovo”, “Bosna i Hercegovina” te “Hrvatska”. Od desetak izloženih tekstova iz hrvatske sekcije, većina ih je posvećena zbivanjima u Medačkom džepu iz rujna 1993. godine, kada su se kanadske mirovne snage oružano sukobile s Hrvatskom vojskom. Glavna teza tih članaka je da su kanadski vojnici uspjeli zaustaviti i spriječiti Hrvatsku vojsku u etničkom čišćenju Srba tijekom bitke u Medačkom džepu.

Dva teksta se odnose na težak poslijeratni položaj Srba u Hrvatskoj – članak “Građani drugog reda: hrvatski Srbi”, te onaj naslovljen s “Hrvatska nije zaštitila srpske izbeglice: Etnička diskriminacija usporava povratak izbjeglica”. U oba slučaja posrijedi su izvještaji Human Rights Watcha (HRW), izvorno objavljeni još 1999. i 2003. godine, u kojima se konstatira da hrvatski Srbi često nisu u mogućnosti iskoristiti najosnovnija prava koja bi trebali imati kao hrvatski državljani – od prava na život u vlastitim domovima do prava na mirovinu – odnosno da hrvatske vlasti namjerno ometaju i otežavaju povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku.Snimanje filma s ‘istinom’ od Medačkom džepu
Kanađani su o lažnoj bitci odlučili snimiti i film, a za taj projekt skupljaju novac na platformi Gofundme. Za početnu fazu – pisanja scenarija pokušavaju prikupiti 10.000 dolara. I zasad im baš ne ide dobro, prikupili su tek manji dio novca.
‘UČINI PRAVU STVAR: Kanađani i Medački džep’ bit će naslov spomenutog projekta, a s obzirom na dosadašnje objave o bitki koje nije bilo, možemo samo pretpostaviti u kakvom svjetlu će biti prikazani hrvatski branitelji. Isto tako, možemo postaviti pitanje zašto Hrvatska nema filmove o Domovinskome ratu? Kada se progovori o Medačkom džepu, odnosno o hrvatskoj vojnoj operaciji “Džep-93”, koja je munjevito izvedena u Lici u rujnu 1993. godine, najčešće se spominje tako da se dobije dojam kako je bila riječ o nekoj hrvatskoj zločinačkoj operaciji kojoj je bio cilj likvidacija srpskih civila. O toj se operaciji posebice dosta pisalo kada su za zločine u njoj svojedobno optuženi generali Janko Bobetko, Mirko Norac i Rahim Ademi. I godinama se tako o Medačkom džepu piše i govori, a da se zapravo prave informacije o toj operaciji najčešće prešućuju.
Bitka koje nije bilo
Dvojica Kanađana, Scott Taylor i Brian Nolan, u knjizi “Tested mettle”, objavljenoj u Ottawi 1998. godine, naveli su kako je “Operacija Medački džep bila ona prijelomna točka na kojoj je nedvosmisleno dokazana hrvatska krivnja za zločin i etničko čišćenje te pokazana jednakost u zločinu između Hrvata i Srba” , a o čemu je portal Direktno i ranije pisao. Međutim, oružanog sukoba između hrvatskih vojnika i pripadnika kanadskih mirovnih snaga u operaciji Medački džep od 9. do 17. rujna 1993., kako ga opisuju neimenovani Kanađani, nikada nije bilo. Sve što su kanadski vojnici i njihovi zapovjednici pokušavali prikazati vlastitoj javnosti da se dogodilo noću između 15. i 16. rujna 1993. ne odgovara istini, osobito ne onoj o najvećoj pobjedi kanadskih vojnika nakon Korejskog rata.
No to nije omelo bivšeg zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomasa Jamesa Calvina da tu laž ponovi tijekom svjedočenja na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu kako su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovlačila s povlačenjem iz Medačkog džepa. Priču o velikom sukobu kanadskih i hrvatskih vojnika na istom tom suđenju u Zagrebu opovrgnuli su kanadski časnik John McGuinnes te danski pukovnik Vagn Ove Moebjerg Nielsen, no to nije spriječilo odbor kanadskog parlamenta koji je proveo 1998. istragu o navodnom okršaju kod Medaka da 2002. za “iznimno služenje kanadskih snaga u vrijeme sukoba pod izravnom vatrom” odlikuje cijeli pješački bataljun.
Kanadske postrojbe redovito obilježavaju izmišljenu bitku vojnim paradama.
Kanađani su Srbe smatrali “žrtvom probuđenog hrvatskog nacionalizma i ugroženom manjinom koju su Hrvati nasilno protjerali sa svog teritorija”, smatra povjesničar Ivica Miškulin s  Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je za portal Direktno komentirao spomenutu akciju i kanadski UNPROFOR. “Mirovne snage UN-a naziva UNPROFOR u Hrvatskoj se raspoređuju tijekom travnja i svibnja 1992., a među njima i kanadska laka pješačka brigada ‘Princeza Patricija’ (s drugim postrojbama zapravo jakosti pješačko-mehanizirane bojne), koja dolazi u Sektor Zapad, tj. zaštićenu zonu UN-a u zapadnoj Slavoniji. Pripadnici KANBAT-a ili Kanađani od početka su se izdvajali: ne samo na žalost vojničkom spremom i opremljenošću, nego mnogo više šokantnim stupnjem neprofesionalnosti”, istaknuo je Miškulin.
Autor: bl/kkž 22.01.2022. u 09:15https://direktno.hr/direkt/povjesnicar-o-najavama-kanadskog-filma-o-medackom-dzepu-kanbat-se-od-pocetka-izdvajao-ne-samo-vojnom-opremom-nego-i-sokantnom-neprofesionalnoscu-256775/

Posted on

POVEZIVANJE HRVATSKIH UDRUGA I USTANOVA DILJEM SVIJETA

Croatian World Congress
POVEZIVANJE HRVATSKIH UDRUGA I USTANOVA DILJEM SVIJETA

Kanadsko Hrvatski Kongres (HSK), osnovan pocetkom srpnja 1993. godine, kao medunarodna neprofitna, nevladina i nestranacka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati hrvatske udruge i ustanove izvan domovine i tako stvarati uvjete njihovoga uspjesnijeg djelovanja za nedvojbene interese hrvatske domovine i hrvatskog izvandomovinstva. Usto djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike hrvatske baÜtine velikom obitelji naroda svijeta. HSK djeluje prema svojim statutima, dragovoljnog je karaktera, a povezane udruge i ustanove rade zajednicki ono o cemu se dogovore, dok u ostalim djelatnostima svaka udruga ostaje potpuno samostalnom i djeluje prema vlastitim nacelima.

Kongresi pojedinih drzava (nacionalni) djeluju prema vlastitim potrebama i mogucnostima, uglavnom kroz sest odjela, radnih odbora: 

  • Radni odbor za humanitarne djelatnosti; 
  • Radni odbor za obnovu i ulaganje; 
  • Radni odbor za kulturu, sport, skolstvo i veze s domovinom; 
  • Radni odbor za promidcbu i informiranje; 
  • Radni odbor za povratak i useljenistvo, te 
  • Radni odbor za Mladez. 

Na zajednickom planu, izmedu ostalog, HSK je cinio i cini zasad sljedece:

  1. Medu 4,5 milijuna Hrvata i ljudi hrvatskog podrijetla koji zive izvan Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, HSK, iako jos na pocetku svoga djelovanja, vec okuplja toliko hrvatskih udruga i ustanova diljem svijeta kao nijedna druga hrvatska organizacija dosad. Na svim kontinentima i u svim drzavama svijeta gdje zive u imalo vecem broju hrvatski ljudi, organiziran je i djeluje HSK, uz napomenu da je u nekoliko drzava u procesu svoga sluzbenog ustanovljenja.
  2. Kao takva priznata medurodna organizacija, HSK stjece pravo na status savjetodavna promatraca pri UN-u.
  3. Uz to, HSK se iz dana u dan sve vise profilira kao jedinstvena hrvatska organizacija izvan domovine, koja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te po pojedinim drzavama ili na svjetskoj razini moze biti autenticni glas hrvatskog izvandomovinstva.
  4. Uz vise od dvije stotine “radnih punktova” HSK-a diljem svijeta (osoba, adresa, telefon, faks, a sve cesce i e-mail), na kojima se bez nadoknade obavljaju poslovi, HSK vec ima suradnjom i dobrotom drugih hrvatskih nevladinih ustanova (primjerice, Hrvatskog informativnog centra iz Zagreba) ili sam, osam ljudi koji od pola do punog radnog vremena profesionalno djeluju. Dodatni cilj HSK-a je jos jaca profesionalizacija, pa je realno ocekivati da ce u dogledno vrijeme HSK na slican nacin jos dobiti pet-sest profesionalaca i ureda.
  5. Inicijativa HSK-a da se cuje glas iz hrvatskog izvandomovinstva u Drzavnom Saboru RH, u svom ostvaranju kretala se od imenovanja svoga predstavnika u Saboru i nastupa aktualnog predsjednika HSK-a u njemu, do danasnjih saborskih zastupnika iz redova Hrvatica i Hrvata izvan domovine.
  6. Na prijedlog i inicijativu HSK-a izgradena je jos za vrijeme Domovinskog rata na business-osnovi “Otocna veza” (struja za Dalmaciju), tj. projekt vrijedan oko 42 milijuna americkih dolara. Ulaganje u taj projekt zavrseno je krajem 1995., a kroz HSK je u nj ulozeno oko milijun americkih dolara.
  7. Sluzbenim zahtjevima, na najvisim razinama hrvatske vlasti, HSK je znacajno pridonio odluci Vlade RH o zaduzenju ministra i uspostavi Ministarstva povratka i useljenistva. 
  8. HSK je ustanovio Studentski fond HSK-a iz kojega se zasad skoluje dvadesetak studenata u domovini, a broj stipendista se stalno povecava.
  9. Ustanovljen je i mehanizam “sestrinskih zemalja” prema kojemu se Hrvati iz bogatijih zemalja povezuju i pomazu one iz siromasnijih (Rumunjska, Vojvodina, neke zemlje Latinske Amerike, itd.), tako da nitko zbog financijske nemoci ne ostane izvan hrvatskog zajednistva.
  10. Izisao je iz tiska “Adresar hrvatskih udruga i ustanova u svijetu”, kojeg dosad uopce nismo imali. Time pokrecemo i izdavacku djelatnost HSK-a.
  11. Iako je HSK organizacija udruga i ustanova, pojedinci se mogu i bez clanstva u udrugama izravno ukljuciti u djelovanje HSK-a kao HSK-prijatelji, HSK-mecene i HSK-pokrovitelji.
  12. HSK izdaje Glasilo “CONGRESS”. Za medusobne opce komunikacije i pracenja kronike hrvatskih zbivanja izvan domovine, svakodnevno smo povezani putem Interneta, jer je to u ovim vremenima za lobiranje i “public relations” solidna osnova.
  13. HSK-i pojedinih zemalja imaju duznost svake godine u svojoj zemlji organizirati barem dvije promocije najznacajnijih novoizaÜlih knjiga.
  14. HSK-i pojedinih zemalja prate i predlazu za domovinska visoka priznanja strance nedvojbeno zasluzne za promicanje hrvatskih interesa, kao i Hrvatice i Hrvate koji su se dugi niz godina na poseban nacin isticali u domoljubnom radu.
  15. HSK uspio je postaviti web page stranice na Internetu, zajedno s nacionalnim kongresima – Australija, Francuska, Italija, Kanada, Njemacka, Nizozemska, Svedska…. U tom smjeru ce ici i daljnja nastojanja HSK-a.
Posted on

Poštovana gospođo Zora Prlić i Obitelj

Poštovana gospođo Zora Prlić i Obitelj,

Primili smo tužnu vijest da je blago u Gospodinu preminuo gospodin Ante Prlić, predsjedatelj Radnog odbora Kanadsko-hrvatskog kongresa KHK za kulturu, šport, školstvo i veze s Domovinom. Gospodin Ante Prlić ostao nam je u trajnom sijećanju zahvaljujući njegovom neumornom radu, trudu, ustrajnosti i velikoj ljubavi prema svim ljudima dobre volje a osobito Hrvatima bilo u Kanadi, Domovini Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Iseljeništvu.

Poštovana gospođo Zora Prlić, u ime Kanadsko-hrvatskog kongresa KHK i moje osobno, u ovim tužnim i bolnim trenucima dijelimo Vašu bol i izražavamo duboku sućut! Naše misli i molitve su uz Vas i Vašu Obitelj! Neka mu je lagana gruda Kanadske zemlje i počivao nam u miru Božjem.

Kanadsko-hrvatski kongres KHKIvan Curman, predsjednik

Posted on

Croatians win tennis at Wimbledon

The Canadian Press

The Latest: Mektic, Pavic win men’s doubles at Wimbledon

WIMBLEDON, England (AP) — The Latest on Wimbledon (all times local):a person hitting a ball with a racket© Provided by The Canadian Press

11 p.m.

Croatian duo Nikola Mektic and Mate Pavic added a Grand Slam title to a dominant season by defeating Marcel Granollers of Spain and Horacio Zeballos of Argentina in the men’s doubles final at Wimbledon.

The top-seeded pair won 6-4, 7-6 (5), 2-6, 7-5 in a match played under the roof on Centre Court.

They had a first match point at 5-4 in the fourth set then converted their second to break Granollers’ serve in the final game.

It is the eighth title this season for Mektic and Pavic, in their first year as a pair.

Pavic also won the Australian Open in 2018 and the U.S. Open last year with different partners. It was Mektic’s first Grand Slam title.

Posted on

Canada Day

Ivan,

Today, my family and I are celebrating Canada Day.

The Canada that I know is a diverse, inclusive, and welcoming country.

It’s important that we celebrate our country’s accomplishments, as we also reflect on historical injustices.

When some municipalities across the country reject this legacy by cancelling their Canada Day celebrations, I disagree.

Canada Day is a time to acknowledge all the sacrifices that have made Canada what it is today.

It is this ongoing effort to make a better nation that makes Canada the best nation. We can be proud that so many fleeing persecution or discrimination choose Canada as their home. We remain a beacon of hope and opportunity.

We celebrate Canada Day because there is no other place we would rather be.

I encourage you to watch my video on the importance of celebrating Canada Day, and I hope you have a fun, safe holiday with your family.

Happy Canada Day!

Sincerely,


Kevin Falcon
BC Liberal Leadership Candidate

Posted on

Meri Cetinić čestitala ‘Paucima’: Hrvatsko, ne zaboravi svoje junake, pali su za tebe

MOĆNA OBJAVA Meri Cetinić čestitala ‘Paucima’: Hrvatsko, ne zaboravi svoje junake, pali su za tebe
Četvrtka gardijska brigada Hrvatske vojske, legendarni ‘Pauci’  slave 30. rođendan. Čestitku im je tim povodom uputila glazbena diva Meri Cetinić. “Čestitka povodom 30. obljetnice od osnutka 4. gardijske brigade!”, napisala je. “Zginuli su junaci časno, oni navik žive s nama i u našim sjećanjima. Zemljo Hrvatska ne zaboravi svoje junake, pali su za tebe…”, navodi se u kolažu koji je Cetinić podijelila.

Autor mnhttps://direktno.hr/zivot/zabava/meri-cetinic-nije-zaboravila-junake-koji-su-pali-hrvatsku-cestitala-rodendan-paucima-230879/

Posted on

Hrvatski sabor u petak se oprostio od svog zastupnika Miroslava Tuđmana (HDZ

Inbox

Hrvatski sabor u petak se oprostio od svog zastupnika Miroslava Tuđmana (HDZ


ĐURO NJAVRO ODRŽAO DOJMLJIV GOVORFOTO Komemoracija za Miroslava Tuđmana: ‘Nikada nije gubio nadu, ni u doba glasnih krivokletnika, tzv. detuđmanizacija, podaništva i krivotvorenja’
Uz zvukove skladbe ‘Tamo, tamo da putujem’ i fotografije koje su posvjedočile o njegovom plodonosnom životu, Hrvatski sabor u petak se oprostio od svog zastupnika Miroslava Tuđmana (HDZ), znanstvenika, političara i  i, kako je istaknuto na komemoraciji, hrvatskog domoljuba.

S puno poštovanja i topline o prof. Tuđmanu na komemoraciji u Hrvatskom saboru, kojoj su nazočili i članovi obitelji Tuđman, govorili su predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te bliski suradnik i prijatelj Đuro Njavro. “Stojim ovdje pred tvojim prvim ljubavima, pred tvojom obitelji i pred Hrvatskom, vrijedilo je sve što si živio i radio”, riječi su kojima se Njavro oprostio od Tuđmana na komemoraciji na kojoj su, uz njegovu obitelj i saborske zastupnike, bili i prijatelji, kolege, članovi Vlade, generali. Opisao ga je kao mirnog, staloženog, pristojnog i dragog čovjeka, čovjeka od znanja i dijaloga, tolerancije i razboritih sučeljavanja. “Shrvani smo i tužni, jer nam takav čovjek treba, čovjek koji je poput starog predsjednika Tuđmana, iz svog nekog drugog kuta, vidio jasnije svu širinu problema, vidio bolje, dublje i šire nego drugi”, kazao je Njavro.

U ime zajedničkih prijatelja, istaknuo kako je bila “čast i sreća” biti “uz svjetlo Miroslava Tuđmana” koji je, istaknuo je, ‘uvijek smogao snage odagnati tamu i otvoriti neki vedriji pogled na svaku teškoću i na život’. “Miro nas je svojim primjerom učio kako nema predaje i da nikad ne prestaje borba”, rekao je Njavro. Naglasio je kako se Miroslav Tuđman borio kao znanstvenik, erudit, domoljub, general, mentor, hrabri čovjek, brižan radnik, muž i roditelj, uporni i tvrdoglavi – pravi Tuđman. “Mi koji smo te poznavali, sada osjećamo strašnu prazninu”, rekao je u emotivnom govoru Njavro te naglasio kako Miroslav Tuđman nikada nije gubio nadu, pa ni u “doba glasnih krivokletnika, u doba tzv. detuđmanizacije, podaništva i krivotvorenja”. Tvoje knjige i članci bile su intelektualna luč, tvoja predavanja diljem svijeta razotkrivanje krivotvorina i obrana Hrvatske i Domovinskog rata, poručio je.
Kolega kojeg smo voljeli i poštovali
Miro je bio čovjek kojega smo iskreno poštovali i voljeli, bio je iskusan, mudar čovjek, stručan i argumentiran u raspravama, nikad nije zalazi u populizam i demagogiju, kazao je predsjednik Sabora Jandroković. Odaziv svih kolega na komemoraciju, dokaz je da čovjek čvrstih uvjerenja može biti poštovan i kod onih koji nisu istomišljenici, rekao je Jandroković, referirajući se na činjenicu da su predstavnici svih klubova željeli doći na komemoraciju, pa je ona, umjesto u Maloj, održana u Velikoj vijećnici.
Jandroković je o Tuđmanu govorio i kao o stranačkom kolegi, s kojim je zajedno bio u dvije HDZ-ove izborne kampanje. “Tu sam ga upoznao i kao čovjeka, pokazao je tu svoju dobrotu, odmjerenost, bio je možda i previše samozatajan. Nikad nije išao u prvi plan, bio je tu negdje, ali ljudi su se uvijek okupljali oko njega, uvijek je držao vertikalu morala u politici”, naglasio je predsjednik Sabora.
Dobri i čestiti čovjek
Premijer Plenković, još jednom izrazivši sućut obitelji, kazao je da ćemo Miroslava Tuđmana pamtiti kao velikog čovjeka i pravog gospodina, dobrog i čestitog koji ostavlja neizbrisivi trag u novijoj hrvatskoj povijesti. “Oprostili smo se od sina prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, zastupnika u Saboru, znanstvenika, profesora, publicista, sudionika i dragovoljca Domovinskog rata, istinskog domoljuba, ali ponajprije, od velika, dobra i čestita čovjeka koji ostavlja neizbrisivi trag u novijoj hrvatskoj povijesti, u našem društvu i u našim srcima”, kazao je Plenković na komemoraciji. “Pamtit ćemo ga s osjećajem zahvalnosti zbog svega dobroga što je učinio za svoju i našu Hrvatsku, na što svi možemo biti ponosni”, dodao je.
Podsjetio je na izniman doprinos prof. Miroslava Tuđmana u stvaranju slobodne, suverene i neovisne Hrvatske, njezinom međunarodnom priznanju i teritorijalnoj cjelovitosti, doprinosu u demokratizaciji zemlje i političkom procesu izgradnje hrvatskih institucija i hrvatske političke kulture. Istaknuo je i njegovu ulogu kao znanstvenika i njegovu akademsku karijeru na području informacijskih znanosti. Spomenuo je i njegovo snažno zalaganje za obranu prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, podršku putu Hrvatske prema EU i NATO-u, te njegov rad u političkom i stranačkom radu HDZ-a.
“U svemu što je radio, radio je pedantno, studiozno, razborito, upravo onako kakav je bio – miran i iskren čovjek, čak, po meni, možda i previše samozatajan, ali uvijek u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa i hrvatskog identiteta”, rekao je Plenković, istaknuvši da je Miro Tuđman zbog toga uživao veliko poštovanje svih političkih aktera i brojnih ljudi neovisno o njihovoj političkoj pripadnosti.
Hrvatska je izgubila velikog domoljuba, velikog čovjeka i pravog gospodina
“Napustio nas je, nažalost, naglo i prerano. Njegovim odlaskom Hrvatska je izgubila velikog domoljuba, iskrenog zagovornika političkog dijaloga i časnog političara i čovjeka kojem je nacionalni javni interes bio ispred osobnog i ispred stranačkog; izgubili smo čovjeka čvrstih uvjerenja i jednog od svojih najuglednijih članova”, rekao je Plenković. Dodao je kako ćemo Miroslava Tuđmana pamtiti i kao velikog čovjeka i pravog gospodina. “On je čovjek koji je imao strast prema povijesnoj istini, čovjek posvećen znanju, čovjek čiji je život posljedica njegovih uvjerenja”, zaključio je premijer Plenković. Podsjetimo, istaknuti hrvatski znanstvenik i političar, dugogodišnji saborski zastupnik prof. dr. Miroslav Tuđman preminuo je u nedjelju navečer u 75. godini nakon višetjedne borbe s korona virusom.
Miroslav Tuđman je u Hrvatski sabor prvi je put izabran 2011. godine, njegov desetogodišnji zastupnički rad karakterizirali su odmjerenost, argumentiranost, stručnost, poštivanje drugih. Zastupničku je dužnost obnašao vrlo predano, u aktualnom sazivu Sabora bio je voditelj saborskog Izaslanstva u Parlamentranoj skupštini NATO-a te član odbora za obranu, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za ratne veterane te za međuparlamentarnu suradnju. Rođen je 25. svibnja 1946. u Beogradu. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao te doktorirao (VSS – profesor filozofije i sociologije; doktorat u području društvenih znanosti – polje informacijskih i komunikacijskih znanosti; sveučilišni nastavnik). 
Počivao u miru, neka mu je laka hrvatska zemlja.
05.02.2021.Autor rj, https://direktno.hr/domovina/foto-komemoracija-za-miroslava-tudmana-nikada-nije-gubio-nadu-ni-u-doba-glasnih-krivokletnika-tzv-detudmanizacija-podanistva-i-krivotvorenja-222706/