Zašto od 2000. ne možemo glasati u Kanadi?

Zašto od 2000. ne možemo glasati?

U Vancouveru je druga najbrojnija hrvatska kolonija u Kanadi

Dragi moji,
mi u Vancouveru u Kanadi ne možemo glasati a drugi smo po veličini što se tiče Hrvata u Kanadi. Do 2000. mogli smo glasati u svim većim gradovima Kanade, Vancouveru, Edmontonu, Calgaryju, Winnipegu, Regini, Torontu i okolici te Montrealu. Nešto se promijenilo od 2000. godine. U to vrijeme pisao sam Ministarstvu vanjskih poslova Kanade a zvao sam i telefonom u ime Kanadsko-hrvatskog Kongresa. I njima je bilo čudno da mi iz Vancouvera moramo putovati 6000 km da bi glasali u veleposlanstvu u Ottawi ili Hrvatskom konzulatu u Torontu. Do 2000. godine glasalo se u svim župama po Kanadi.
Od Ministarstva Kanade poruka je bila da Hrvatska nije tražila da se glasa po Kanadi. U Hrvatskom veleposlanstvu u Ottawi kažu da je Hrvatska tražila. Tražili smo od Hrvatske Države glasanje preko interneta i da Veleposlanstvo u svakoj državi zna točan broj birača u toj državi ali i to se nije dogodilo, to smo tražili još za vrijeme ministra vanjskih poslova gosp. Mate Granića. Za nas u Kanadi, Americi, Australiji treba 5 sati avionom putovati u jednom smjeru i dan prije ići na putovanje rezervirati hotel i to povećava troškove svakog birača. Osobe koje žele glasati nemaju mogućnosti da ispune svoju dužnost. I za ove izbore ima dosta pitanja zašto nemamo pravo glasati ovdje u Vancouveru.
Ja vjerujem da će se jednog dana ovo promijeniti i da će svi moći glasati ma gdje god bili. Svima Vama sretni izbori od Australije do Kanade Amerike pa do Brazila i Argentine.
Sretan i veseo Božić kao i Nova Godina 2020.

Ivan Curman, Kanadsko-hrvatski Kongres

http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/najnovije-vijesti/26895-zasto-od-2000-ne-mozemo-glasati

Predsjednik dr Franjo Tuđman, 28. svibnja 1991. na postrojavanju ZNG-a

“Jugoslavenski štakori” ne daju nam glasati

Od godine 2000. utjecaj jugo-Zrinjevca jača

Dragi Ivane (Curman), nešto se je uistinu 2000. promijenilo. Naime, 10. prosinca 1999. je blago u gospodinu preminuo dr. Franjo Tuđman. Na vlast je došla 6.-januarska koalicija predvođena Račanom, a za predsjednika je “izabran” Mesić. Tako su se na stotine jugoslovenskih štakora izvukli iz podruma i uzurpirali vlast. Ne samo vlast nego i medije i gospodarstvo. Za njih smo mi još uvijek neprijateljska emigracija.

Poštovana gospođo Zora Prlić i Obitelj

Poštovana gospođo Zora Prlić i Obitelj,

Primili smo tužnu vijest da je blago u Gospodinu preminuo gospodin Ante Prlić, predsjedatelj Radnog odbora Kanadsko-hrvatskog kongresa KHK za kulturu, šport, školstvo i veze s Domovinom. Gospodin Ante Prlić ostao nam je u trajnom sijećanju zahvaljujući njegovom neumornom radu, trudu, ustrajnosti i velikoj ljubavi prema svim ljudima dobre volje a osobito Hrvatima bilo u Kanadi, Domovini Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Iseljeništvu.

Poštovana gospođo Zora Prlić, u ime Kanadsko-hrvatskog kongresa KHK i moje osobno, u ovim tužnim i bolnim trenucima dijelimo Vašu bol i izražavamo duboku sućut! Naše misli i molitve su uz Vas i Vašu Obitelj! Neka mu je lagana gruda Kanadske zemlje i počivao nam u miru Božjem.

Kanadsko-hrvatski kongres KHKIvan Curman, predsjednik

50 obljetnica Hrvatskog sportskog drustva Croatia

KONCERT povodom svecane proslave
50 obljetnica Hrvatskog sportskog drustva Croatia
i Dana neovisnosti Republike Hrvatske

Petak 7. listopada 2011. sa pocetkom u 7sati navecer
velika dvorana Hrvatskog kulturnog centra

Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji,
Pozivamo Vas na svecanu proslavu Dan neovisnosti koji se obiljezava 8. listopada. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu drzavnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska vise ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadasnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivse federacije, koja vise kao takva ne postoji. Proslava ce se odrzati u petak, 7. listopada 2011. u velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra u Vancouveru, British Colunbia, Canada sa pocetkom u sedam sati navecer.

Tu istu vecer proslavit cemo 50 godisnjicu postojanja Hrvatskog sportskog drustva “CROATIA” – “CROATIA SOCCER TEAM” in Vancouver, B.C., Canada. To je casna duznost svih nas ovdje da zajedno jednom godisnje proslavimo ovaj VELIKI DAN. Za svecani program dolaze nam iz Hrvatske Mladen Grdovic, Dusko Lokin i pratnja.

Za ulaznice nazovite:

Hrvatski kulturni centar
Sena Travel – Zagreb Imports
Doma Travel
Nogometni klub Croatia
Hrvatska Demokratska Zajednica
Kanadsko-hrvatski kongres K.H.K.
Jozo Maras
Anita Pharmacy
Ivan’s Auto Body Ltd.

Poštovani Hrvati i Hrvatice

Canadian-Croatian Congress

Kanadsko-hrvatski Kongres       

 3550 Commercial Street, Vancouver, British Columbia, Canada, V5N – 4E9

Phone: 604 879-8915 e-mail:icurman@telus.net   http://www.crocc.org

Poštovani Hrvati i Hrvatice

Ovo je vrijeme kada pokušavamo sagledati rezultate rada tijekom protekle godine i napraviti planove za iduću, sa željom da u nadolazećoj godini još uspješnije radimo na ostvarenju planova Kanadsko-hrvatskog kongresa u Kanadi.

Kanadsko-hrvatski kongres je radio na mnogim programima za Hrvate u Kanadi kao i u cijelom svijetu. Među ostalim, od 1993. tiskamo Hrvatski telefonski imenik za Britansku Kolumbiju u tiraži od 2,500 primjeraka i dijelimo ga besplatno, dok jedan dio šaljemo našim ogrnacima u drugim dijelovima Kanade. Planiramo nastaviti sa izdavanjem imenika i u 2012. godini.  Izdajemo svakog mjeseca glasnik pod imenom ‘Kongres’ u tiraži od 400 primjeraka koji se također dijeli besplatno. ‘Kongres’ objavljuje različite članke iz hrvatske povijesti, kulture i sporta, te zanimljive vijesti iz domovine. U njemu također objavljujemo oglase koje se nalaze u ovom imeniku. Hvala svima na oglasima i vjerujemo da cete upotrijebiti njihove usluge.

U planu imamo stipendiranje studenata i uvođenje hrvatskog jezika u srednje škole Vancouvera i Britanske Kolumbije. Također dajemo podrsku na izgradnji malenog hrvatskog duhovno-kulturnog centra na Bleiburgu. Hrvatske svjetske igre 2010 u Zadru su sportsko-kulturna manifestacija u kojoj je ucestvovalo 750 sudionika iz 27 zemalja svijeta u organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa. Pod geslom ‘Jedno srce’ pruzile su uglavnom mladim Hrvatima iz cijelog svijeta mogucnost nezaboravnog druzenja, upoznavanja, otkrica svojih korijenja i zajednistva o kojem Hrvati cesto samo znaju sanjati. Druge po redu Hrvatske svjetske igre odrzane su u Zadru od 18. do 23. srpnja 2010. Članstvo Kanadsko-hrvatskog kongresa surađuje s Veleposlanstvom u Ottawi, te radi kao poveznica između kanadske vlade i hrvatske zajednice kao krovna udruga svih hrvatskih organizacija u Kanadi sa sjedištem u Vancouveru. Ogranak Kanadskog-hrvatskog Kongresa u Edmontonu i Kanadsko-hrvatski Kongres pruža financijsku pomoć projektu uključivanja Republike Hrvatske u Wirht Institut za austrijske i srednje europske studije Sveučilišta Alberte, te je izrazio spremnost preuzimanja dijela financijske obaveze na dan potpisivanja memoranduma o suglasnasti između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH i Sveučilišta Alberte 9. studenog 2010. Iskreno se nadamo da ce svi ogranci preko svojih predstavnika nastojati izraditi kvalitetne programe i to svojim djelovanjem sudjelovati u njegovom programu.

Svjesni smo da je put težak i pun izazova, ali uvjeren sam da zajedničkim i ustrajnim radom možemo naći najbolji način ispunjenja predviđenih planova kao što smo radili devedestih godina i sve do danas zajedničkim snagama pomagali oslobođenju i obnovi naše domovine. To nam je uostalom dužnost i obaveza prema našim ograncima te hrvatskoj zajednici u svijetu i u domovini.

U svoje ime i u ime Kanadsko-hrvatskog kongresa želim vam blagoslovljen i sretan Božić te mnogo zdravlja, sreće i uspjeha u nadolazećoj 2011. godini.

Ivan Curman

Predsjednik Kanadsko-hrvatskog kongresa

Hrvatskim udrugama, ustanovama

Hrvatskim udrugama, ustanovama
i javnim djelatnicima u hrvatskom Izvandomovinstvu

Stovana gospodo, dragi suradnici:

U prilogu proslijedujemo Vam tekst prijedloga Strategije (3. nacrt) o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dostavljenog od Samostalne sluzbe za Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI RH.

Hrvatski svjetski kongres (HSK) izravno se je ukljucio u izradi Strategije prijedlozima, odnosno predlozenim programima (pored ostalog – Hrvatske svjetske igre-Crolimpijada, redovne godisnje gospodarske konvencije, djelatnosti prestavnistva HSK u UN-ECOSOC-u, Virtualno mentorstvo za studente, istrazivanje uloge hrvatskog Izvandomovinstva u obrani i medunarodnom priznanju Hrvatske, izdavacke djelatnosti HSK, utemeljenje Studijskog centra za istrazivanje hrvatskog izvandomovinstva, uspostavljanje non-stop zracne veze izmedu Hrvatske i Sjevernoamerickog kontinenta, te Hrvatske i Australije, sira kulturna razmjena i znanstvena suradnja), koje drzimo vaznim u buducem povezivanju na svim poljima izmedu Hrvatske i hrvatskog izvandomovinstva.

Kako je donosenje Strategije o odnosu RH s Hrvatima izvan RH od povijesne vaznosti, nuzno je da u izradi konacne verzije Strategije doprinesu svi oni izmedu nas u Izvandomovinstvu koji poznavanjem prilika i problematike u odnosu izmedu domovinske i izvandomovinske Hrvatske mogu doprinijeti. Vase prijedloge uputite u sto skorije vrijeme, ali najkasnije do 20. rujna ove godine, gosp. Petru Barisicu, nacelniku Samostalne sluzbe za Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI RH, slijedecim mogucim putem:

postanskom posiljkom:
Trg N. S. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb,

fax posiljkom:
(385-1) 4896-337,

elektronickom posiljkom:
inozemstvo.kultura@mvpei.hr

U nadi plodne suradnje po ovom vaznom pitanju,
u ime Izvrsnog odbora HSK
srdacno Vas pozdravljam,

Josip Ante Sovulj, predsjednik HSK

Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services

Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services

Canadian Croatian Congress

Canadian Croatian Congress
Kanadsko hrvatski kongress
NGO Member of the United Nations
March 18, 2005

Honourable Patrick Wong
Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services
PO Box 9042
Stn Prov Govt
Victoria, British Columbia
Canada, V8W 9E2

Dear Mr. Wong,

On February 12th, 2005 a Roundtable discussion was held between the Canadian Croatian Congress (CCC) and the Honourable Raymond Chan, Federal Minister of State (Multiculturalism) regarding the preservation of the Croatian heritage in Canada. On the topic of language promotion, Mr. Chan referred the Canadian Croatian Congress (CCC) both the British Columbia Ministry of Education and the British Columbia Ministry of Multiculturalism.

The Canadian Croatian Congress (CCC) interested in working with the British Columbia Government to establish a Croatian language Curriculum to be offered to students in Grades 9 to 12. The inclusion of the Croatian language as a secondary school credit would allow students of Croatian heritage an opportunity to maintain their cultural, historical and linguistic ties with their community and to allow other students a chance to develop their linguistic skills.

The aim of this Curriculum is to provide students with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language and culture which is over 1300 years old and could be a associated with the heritage language school program offered by the Croatian Parish in Vancouver. We are planning to base our Curriculum on a program successfully used for over 30 years in the Province of Ontario.

This initiative is supported by the Department of Germanic and Slavic Languages and Literatures at the University of Waterloo, Croatian Embassy in Ottawa, the Croatian Heritage Foundation in Zagreb, the Ministry of Foreign Affairs (Education) for the Republic of Croatia, the Croatian Language School in Vancouver and Immaculate Heart of Mary Croatian Parish in Vancouver. 

Please advise on how to begin the process to implement a Secondary School Croatian language program. You may contact Ivan Curman at iab@shaw.ca or (604) 879-8915 for further discuss this matter.

Sincerely,

Ivan Curman, president
Canadian Croatian Congress

Vinko Grubisic, PhD
Associate Professor and Chair for
Croatian Language and Culture,
University of Waterloo
Secretary, Canadian Croatian Congress


MVPEI
Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
http://www.mvpei.hr/
broj 24/2010
http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1382&godina=2010&Mjesec=2
Zagreb, 2. veljače 2010.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5. do 12. razreda.

Učenici u British Columbiji će biti u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta, odabrati hrvatski jezik, koji će jednakopravno s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je u provinciji Ontario uveden hrvatski jezik u redovni školski program, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, a uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi, nadležno ministarstvo provincije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani do sljedećeg semestra pripremiti provincijski curriculum, za koji postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od 18 815 članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije. Dobivanje statusa redovnog predmeta u još jednoj kanadskoj provinciji je novo priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom partnerskom hrvatsko-kanadskom političkom okviru.

Mario Dragun
Glasnogovornik


Kanada: Hrvatski jezik uključen u školski program provincije British Columbia

OTTAWA / WASHINGTON – Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama. [Hina]

Vjesnik
Utorak, 2. veljače 2010.
http://www.vjesnik.hr/html/2010/02/02/vijesti.asp


OD 5. DO 12. RAZREDA
U kanadske škole uveli hrvatski jezik

Školarci u kanadskoj provinciji British Columbiji od 5. do 12. razreda za jedan od izbornih predmeta od nove školske godine mogu izabrati i hrvatski jezik.

OTTAWA – Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi.

Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5. do 12. razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljedećeg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisuća članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom školskom programu u još jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. Piše: Hina

http://www.rtl.hr/u-kanadske-skole-uveli-hrvatski-jezik-clanak-15678


Kanada: Hrvatski jezik uključen u školski program provincije British Columbia

Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljedećeg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisuća članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom školskom programu u još jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. (Hina)

http://www.barkun.hr/2010/02/01/kanada-hrvatski-jezik-ukljucen-u-skolski-program-provincije-british-columbia/




Postovani,

n vrijedi Vam entuzijazam diljem svijet kada ce Vam mangupi n vlasti u Hrvatskoj unistiti Hrvatsku. Ona je vec na koljenama zbog masovne pljacke intresnih lobija potpomugunte vlasti.

Pozdrav

JURIS PROTECTA
Zlatko Zeljko



Stovani g. Zeljko,

Uistinu ne znam otkud Vam hrabrost za iznositi smione premise o bezvrijednosti entuzijazma pojedinaca i skupina koje pripadaju hrvatskom nacionalnom korpusu u Britanskoj Kolumbiji. Jer, ukoliko se i dogodi da, kao sto rekoste, mangupi uniste Hrvatsku, unistit ce drzavu, ali nece uspjet unistiti narod. On je neunistiv. A za dokazivanje njegovog identiteta, jezik ce mu bit garancija i legitimacija.

Nadalje, Kada bi Vasa Jugis Protecta (da, dobro sam napisao) bila ono kakvom je pisete, apriorna zadaca bi joj trebala biti – energicno suprostavljanje diskriminatorskim strelicama koje se odapinju prema Hrvatskoj, bez obzira tko god ih i otkud ih odapinjao. Umjesto da ste izrazili zabrinutost sto nam neki EU parlamentarci pokusavaju ograniciti pravo na sluzenje jezikom kojega nam je Gospod podario, porucujete Hrvatima Britanske Kolumbije da im je “uzaludan trud”. Divota! Nije li supstanca Vase poruke cinizam?

Slazem se s Vama da je Hrvatska na koljenima zbog masovne pljacke interesnih lobija, medjutim nije samo zbog njih nego pak i zbog mnostva onih koji su od malena priviknuli bezbriznom i ugodnom zivljenju, priviknuli prosjacenju, tracarenju, mudrovanju i kukanju. Jedino nisu priviknuli korisnom, postenom, pozrtvovanom i discipliniranom radu.

I da ne ne duljim, pred zavrsetkom cu Vam, a tek ravnanja radi predociti dio teksta jednog vaseg uvazenog clana, a koji se odnosi na prijedlog nekih “zelenih” (prije bih rekao trulih) EU parlamentarki.

“Na stranu to sto to kosta ne male novce, ali to je potpuno besmisleno, jer je razlika izmedju hrvatskog i srpskog jezika je kao otprilike ona izmedju njemackog i austrijskog njemackog ili francuskog i belgijskog francukog ili portugalskog i brazilskog portugalskog.

Sjetimo se one paranoje kad se svim silama pokusavalo dokazivati kako hrvatski i srpski nisu jedan jezik, pa se izdavali i kojekakvi razlikovni rjecnici, koja se na srecu stisala, ne radi dokazivanja da se radi o inacicama istog jezika, nego radi besmisla razdvajanja ionako razdvojenih naroda i ljudi s jedne strane, uz zagovor suzivota s druge strane.”

Eto vidite g. Zeljko uz mnostvo inih bisera koje je Jugis Protecta lansirala i navedeni je (s)kuhan u njenoj kuhinji. I upravo stoga, nemojte se osvrtati na Hrvate Britanske Kolumbije cija su nastojanja usredostrucena na to da im pokoljenja, kako sada tako i u buducnosti, govore hrvatskim jezikom. Mi koji smo nastanjeni u uredjenim i naprednim drzavama necemo moci odredjivati smjernice koje bi se mogle u Hrvatskoj odvijati, a ni vi ih, gospodo iz Jugis Protecta, nemojte odredjivati nama.

Sa stovanjem
Pavle Jelovic, Saskatoon, SK.




Postovani g. Jelovicu,

Uvelike se slazem s Vasim vidjenjem situacije. Tuzna je cinjenica da mi, Hrvati koji svoj cio zivot zivimo u Hrvatskoj, uglavnom nismo naucili ispravno politicki razmisljati i u nasoj politickoj nepismenosti nam se lako dadu prodati lude i zloceste ideje i poluistine kao nesto sto bi bez razmisljanja trebali prihvatiti. Ni ja u prvi mah nisam uocio ovo o cemu pisete ali vec i cinjenica da g. Zeljko pise ovako n vrijedi Vam entuzijazam diljem svijet kada ce Vam mangupi n vlasti u Hrvatskoj unistiti Hrvatsku je indikativno. Cak i da je napisao ne vrijedi NAM entuzijazam diljem svijeta kada ce NAM mangupi na vlasti u Hrvatskoj unistiti Hrvatsku ne bi bilo dobro jer odaje kapitulantski duh. Ovako se samo pitam tko je on ako ce nama unistiti Hrvatsku a ne i njemu.

Srdacan pozdrav!
Darko Ercegovic, Sibenik




Postovani gosp. Jelovic,

Vasa se adresa nasla na popisu, vjerojatno zbog kumunikacije neke grupe s nama. Zalosno je da zivite u drzavi u kojoj vladaju zakoni (the rule of law), a istovremeno ne zelite da to bude slucaj u Vasoj bivsoj domovini. Vama je zgodno “kitite” se Hrvatskom u inozemstvu, a malo Vas briga kako njezini gradjani zive. Gradjani Hrvatske traze samo ono sto vec postoji u civiliziranim zemljama zapadne Europe, a i Kanada nije daleko od toga. Kada biste bili stvarni rodoljub, zeljeli biste da vecina hrvatskih gradjana dostojno zivi, a ne nekoliko stotina politicki podobnih obitlji.

Sto se tice jezika mi o tome nismo nista rekli. Steta sto svjetski jezik za medjusobnu komunikciju svih naroda nije postao ESPERANTO, a svaki narod ima pravo sluziti se svojim jezikom. Bilo bi zanimljivo znati kako Vasa djeca u Kanadi govore hrvatski.

U mladim godinama bio sam izrazito nacionalno orijentiran, ali kada danas vidim kakva je pljacka ucinjena u ime hrvatstva, onda me sram reci da sam Hrvat. Hrvatstvo je u Hrvatskoj postalo profesija. Stravicno, zar ne? Bruno Busic je svojevremeno napisao da ce Hrvati dobiti svoju drzavu i onda ce tek vidjeti sto znaci pljacka od pripadnika vlastitog naroda. To se upravo dogodilo s planom Franje Tudjmana da ustolici 200 vladajucih obitelji u Hrvatskoj. Jedna od tih obitelji je i obitelj Hanzekovic (otac je bio prvi Tudjmanov ministar financija, a sinu je osigurao da njegov odvjetnicki ured odredjuje visinu tarifa za gradjane i zastupa veliki dio drzavnih firmi i poduzeca). Tako je danas mladji Hanzekovic jedan od najbogatijih Hrvata.

S postovanjem,

JURIS PROTECTA
Z. Zeljko


— Original Message —
From: Michael Pack
Sent: Friday, February 05, 2010 12:27 AM
Subject: Re: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski program provincijeBritish Columbia

Stovani gdin Protecta,

Mozda i jeste dobar Hrvat, ali jeste li patriot? Kako mozete biti takav pesimist, a i blato bacati (samo) na naseg najveceg drzavnika dr Franju Tudjmana? Zasto ne spominjete one poslije njega, koji su prodali sva nasa drzavna dobra, ukljucujuci i hrvatske banke? Ili Racana, koji nas je skoro utopio u Istarskoj Vali? Ili Mesica, koji ode na strani sud i svjedoci protiv nasih osloboditelja – generala? Sto Vi znate o pljacki. Tocno, dogodila se u onom ratnom kaosu i nek svi koji su sudjelovali, budu sudjeni.

Pitanje: zar vise volite srpske ili ruske tajkune od Todorica i drugih hrvatskih?

Molim Vas, budite pozitivni, ne blatite svoj hrvatski narod

Michael Pack


— Original Message —
From: Juris Protecta
Sent: Friday, February 05, 2010 8:24 AM
Subject: Re: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski programprovincije British Columbia

Ako se radi o pljački onda mi je gora hrvatska pljačka od tudjinske pljacke.

Pozdrav,
Z. Zeljko


— Original Message —
From: Paul Jelovic
Sent: Friday, February 05, 2010 6:48 PM
Subject: RE: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski program provincijeBritish Columbia

Cijenjeni g. Zeljko,

Buduci sto ste, ste u odgovoru pribjegli, upotrebi niskih udaraca, stoga cemo okoncat polemiku. Ponovno cu Vam naglasiti da sam i sam za eliminiranje korumpiranih pojedinaca iz svih segmenata u Lijepoj nasoj, bez obzira na njihovu stranacku pripadnost. Tu ne bismo smjeli gledati da li se radi o korumpiranom Handzekovicu ili pak Nobilu. Dakle, vasem clanu.

Ali racunam da nije uputno rusiti hrvatske korupcionase uz pomoc neojugoslavenskih. A takvih je u Juris Protecta ohoho. Zar mislite da Cacic bolji od Keruma?! Nadalje, kako biste se uvjerili kojim jezikom/cima govore izvolite njihov telefonski broj pa ih upitajte: (306) 978-2032

Uz pozdrav
Pavao Jelovic

Saskatoon Kanada/Zupanja Hrvatska

-bivsi politicki zatvorenik
-bivsi pripadnik 104 posavske brigade
-autor osamnaest samostalnih i suautor osam skupnih zbirki pjesama


— Original Message —
From: Michael Pack
Sent: Sunday, February 07, 2010 1:42 AM
Subject: Re: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski programprovincije British Columbia

Slazem se, ali prvo treba optuziti, pa dokazati i izreci pravorijek a na zalost u mnogim slucajevima to su samo blebetanja bez dokaza. Ponavljam, na svim stranama i sferama hrvatskog drustva ima i dandanas previse kradja i mafije, to je nasa boljka. Ali isto je nasa boljka traziti dlaku u jajetu i tamo gdje se ne ce moci naci. Vecina je hrvatskog naroda sretna imati svoju neovisnu drzavu Hrvatsku i nemojmo prekopavati po mrtvim grobovima, dosta nam to cini EU, Haag i komunisti, koji bi se trebali skriti u misju rupu od srama, jer su nam bas oni ucinili vise zla i od tkzv antifasista. I dandanas zale za svojom bivsom kravom muzarom, Jugovinom. I drze fotelje od tvornica do vlasti.

Bez ljutnje
Michael Pack


— Original Message —
From: Paul Jelovic
Sent: Monday, February 08, 2010 1:01 PM

G. Zlatko,
Umjesto komentara na izlozeno izvolite ovo:

Svakodnevno mi gledamo cudnovate igrokaze,
Kojekakvi egzorcisti, licemjeri i nakaze
Sve sto brizno njegovasmo kopitima sada gaze,
Pale vatru medju nama i zlocince pronalaze.

Branitelje i casnike za zlocine optuzuju,
Lijepu nasu podlo kradu, rasprodaju, zaduzuju,
Puk klevecu gdje god zinu, necastivog posluzuju
Za suradnju s dusmanima, okov oni zasluzuju.

Ponovno su razigrani u sumnjivom nekom kolu,
Raduju se nasim zlima, porazima i raskolu,
Opet nam je, ljudi moji, ropski zivot na pomolu.
Jer udbaski stipendisti kod nas sjede na prijestolu.

Pisao bih jos kojesta, al’ sam zbilja jako zedan,
Pa cu poci okrijepit se, u vino sam sad zagledan
No, prije cu upitati: Je l’ komunist, bar ijedan
Zbog zlosilja i zlocina ruci pravde dosad predan?

Pavao Jelovic
Saskatoon Kanada

Vinko Grubišić: TRIDESET GODINA HRVATSKOGA JEZIKA U SREDNJIM ŠKOLAMA ONTARIJA

Canadian Croatian Congress

Vinko Grubišić
TRIDESET GODINA HRVATSKOGA JEZIKA U SREDNJIM ŠKOLAMA ONTARIJA

Sredinom 1976. hrvatski jezik postao je dijelom srednjoškolskoga programa u Ontariju (Kanada) zahvaljujući tadašnjoj ministrici za školstvo Betty Stevenson i lobističkim naporima hrvatskih ljudi, među kojima je djelovao i najplodniji pisac udžbenika za učenje hrvatskoga jezika i kulture u emigraciji u XX. stoljeću – dr. Vinko Grubišić • Škole hrvatskoga jezika i kulture djeluju diljem Kanade i to u Victoriji, Vancouveru, Edmontonu, Calgaryju, Winnipegu, Thunder Bayu, Sault St. Marie, Sudburryju, Montrealu, Ottawi, Norvalu, Georgetownu, Mississaugi, Bramptonu, Torontu, Oakvilleu, Hamiltonu, Kitcheneru, Londonu, St. Thomasu i Windsoru trudeći se da generacije mladih kanadskih Hrvata, privrženih svojoj novoj domovini, zavole i domovinu svojih roditelja i djedova

Iste kišne večeri kad sam stigao u Kanadu, 1. studenoga 1975. nazvao me do tada mi potpuno nepoznati profesor Zdravko Robert Megler i, nakon kraćega uvoda, napomenuo da ćemo se vidjeti idući dan, nakon sv. mise, ispred hrvatske crkve. Danas pokojni prof. Megler bio je predsjednik udruženja «Canadian Teachers of the Croatian Heritage», a razlog njegova sastanka je sljedeći: postoji mogućnost da se uvede hrvatski jezik kao nastavni predmet u srednje škole provincije Ontario. Za to treba ispuniti sljedeće uvjete:

a) imati dovoljan broj zainteresiranih učenika;

b) program prihvaćen od Ministarstva za školstvo i kulturu provincije Ontario;

c) kvalificirana srednjoškolskoga profesora.

Odmah smo se dali na višestruki posao. Trebalo je najprije sastaviti programe za pet različitih razreda (od 9. do 13, jer tada je provincija Ontario imala i 13. razred) i to na petom stupnju, što je omogućavalo učenicima pristup sveučilištu.

Četrdesetak kutija knjiga što sam ih poslao iz Švicarske nisu još stigle pa je to otežavalo rad na programima. No sretna je okolnost bila da mi je naš prijatelj, svećenik istočnoga obreda vlč. Božidar Vidov stavio svoju bogatu knjižnicu na raspolaganje, a i moje su knjige stigle prije nego što sam očekivao. Programi su priređeni prema svim tadašnjim školskim standardima i kriterijima, na čemu nam je od ogromne pomoći bila gospođa Miriam di Giuseppe, Hrvatica koja je bila stručnjakinja upravo za pripravu školskih programa.

S Ministarstvom se surađivalo u tišini jer smo znali kako će tadašnji jugoslavenski konzulat i tadašnji profesor slavistike, bolje rečeno «srpsko-hrvatskog» Milan Sudučki, sve sile uložiti da spriječe uvođenje hrvatskoga jezika u srednje škole. Nakon manje od mjesec dana tadašnja ministrica za školstvo i kulturu Betty Stevenson prihvatila je programe i sada je preostalo ispunjavanje dvaju preostalih uvjeta.

Jugokonzulat i Surdučki su upravo bjesomučno nastojali dokazati kako bi bilo apsurdno uvesti jedan jezik «koji ne postoji». Naš je odgovor na takve primjedbe bio vrlo jasan: ako ti drugovi ili gospoda ne znaju ustavnu definiciju jezika zemlje koju predstavljaju, to je njihov problem. Imali smo prijevod stavaka o jeziku i jezicima jugoslavenskoga kao i hrvatskoga Ustava. Uz to smo naglašavali da kanadski porezni obveznici hrvatskoga podrijetla žele da njihova djeca uče jezik svojih predaka, a to je hrvatski jezik. I to je bio najjači «dokaz».

Neki teorijski radovi prof. Stjepana Babića te Dalibora Brozovića mogli su biti uvijek od koristi, ali se zaista nije imalo smisla upuštati ni u kakve velike diskusije o postojanju ili nepostojanju ovog ili onog, jer bi to bilo jednostavno beskorisno gubljenje vremena. Kako sam u međuvremenu položio profesorski ispit (jer doktorat vam ne daje pravo da predajete na srednjoj školi, za što je potreban poseban ispit srednjoškolskog profesora da dobijete «Letter of Standing», a onda nakon dvjesto radnih dana, odnosno tisuću i dvjesto sati da dobijete «Teacher Certificate») s pravom predavanja posvuda gdje su engleski i francuski nastavni jezici, pitanje profesora smo riješili.

Ostalo je na prvi pogled lakše, a u biti najkompliciranije pitanje učenika. Prof. Megler u suradnji s nekim drugim hrvatskim entuzijastima, od kojih su se uvijek isticali Jerko Nekić i Marin Sopta, bili su od velike pomoći. Tu su nam se pridružili Stjepan Mišljenović te bračni par Jelena i Nikola Vrdoljak. Djevojke i mladići iz njihove plesne grupe «Zrinski-Frankopan» gotovo su se svi upisali u hrvatsku školu. Tako je početkom srpnja 1976. hrvatski jezik postao dio školskoga programa ljetne škole, a već u rujnu bila su dva razreda hrvatskoga jezika i kulture u Torontu. Ljetna škola u Torontu završila je priredbom, odnosno izvedbom narodne drame «Robinja», u koju su se uključili gotovo svi učenici.

Ovaj se srednjoškolski program sjajno uklapao u rad tada vrlo aktivne hrvatske prosvjetne organizacije HIŠAK (Hrvatske izvandomovinske škole Amerike, Australije i Europe) kojoj je na čelu dugi niz godina vrijedni požrtvovni fra Ljubo Krasić, a od velike je pomoći bilo i nekoliko seminara koje je HIŠAK organizirao, koji su uključivali sva značajnija mjesta gdje je djelovala škola hrvatskoga jezika i folklora.

Kako je školski program hrvatskoga jezika prihvatilo Ministarstvo, već od rujna se Torontu priključila i Mississauga, gdje su bila dva razreda hrvatskoga jezika, a kao i u Torontu u dvama razredima bilo je više školskih programa. Tu je ogromni posao obavio Mate Bogoje, koji je organizirao dva razreda učenika koji su pohađali hrvatski jezik u Missisaugi ne tako davne 1976. godine. Početnici u hrvatskome jeziku i učenici slabijega poznavanja hrvatskoga išli bi u jedan razred, a napredni u drugi.

Trebalo je tako u istom razredu slijediti nekoliko programa. Kasnije su škole u drugim mjestima uvele hrvatski kao nastavni predmet, u Kitcheneru, Bramptonu, Hamiltonu, Ottawi… Programi su se mijenjali, upotpunjavali… Kad je Hrvatska postala slobodna i demokratska država, sve je postalo daleko lakše, sve se – rekli bismo – normaliziralo, a suradnja s Hrvatskim konzulatom u Missisaiugi omogućuje nove polete i nova ostvarenja.

Prilog:
RATIONALE 1
(Croatian III – Revised Course)

The aim of the course is to provide students (regardless of their ethnic affiliation or age) with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language, which is spoken in the Republic of Croatia, Yugoslavia, and to learn more about the Croatian culture which is 1300 years old. The following five groups of students could benefit from the third level of the course. All would, of course, have successfully completed the Croatian II, or its equivalent.

I. Students who are affiliated with a Croatian Canadian Community by birth and wish to preserve their heritage. Inclusion of Croatian Language in a Secondary School Program is the most effective way in which the Croatian Community can maintain their heritage and culture in their new homeland, and at the same time, reinforce their feeling of belonging to our Canadian society.

2. Students who become affiliated with the Croatian Canadian Community by marriage and want to continue to develop their communication skills and hence strengthen their family relationship.

3. Students from other ethnic origins who are affiliated with the Croatian Canadian Community by interest (members of folk dance groups, soccer clubs, etc.) and want to expand and improve their knowledge for travel in Croatia.

4. Students who intend to study History at the University level and major in the Medi- terranean or Central European History, Croatia in particular.

5. Students who intend to study Slavic languages at the University level in Canada or abroad and use the Croatian as one subject, or as the bridge to the Russian language, or to the Old Slavic language which is a compulsory subject at any Slavic Institute in the world.

II. GENERAL AIMS

(a) The course will deal, at a senior-intermediate level with all four communication skills but with increased emphasis on reading and writing. 

(b) The course will involve continued study of Croatian history, geo¬graphy and the introduction of classical, renaissance and Croatian dialectal literature selections.

III. OBJECTIVES

At this level, the language of instruction is Croatian. Students successfully completing Croatian III should be able to demonstrate the 

Summary

THIRTY YEARS OF THE CROATIAN LANGUAGE IN THE SECONDARY SCHOOLS OF ONTARIO (CANADA)

In mid 1976 the Croatian language became a part of the secondary school program in Ontario (Canada) thanks to the Minister of Education at the time, Betty Stevenson, and the lobbying effort of Croatians, including those of Vinko Grubišić, the most prolific writer of textbooks for the Croatian language and culture in the Croatian communities abroad in the 20th century.

This secondary school program dovetailed brilliantly with the activity of the, at the time very active, Croatian educational organisation HIŠAK (Croatian Schools of America and Canada) led for many years by the worthy and selfless Friar Ljubo Krasić. Also of great help were the several seminars organised by HIŠAK that included all of the more significant places where Croatian language and culture schools were active in the Croatian communities abroad.

Croatian language and culture schools are active across Canada, in Victoria, Vancouver, Edmonton, Calgary, Winnipeg, Thunder Bay, Sault St. Marie, Sudbury, Montreal, Ottawa, Norval, Georgetown, Mississauga, Brampton, Toronto, Oakville, Hamilton, Kitchener, London, St. Thomas and Windsor, all making the effort to instil into a gen- eration of young Canadian Croatians, dedicated to their new homeland, a love of the Croatian homeland of their parents and grandparents.

Resúmen

TREINTA AÑOS DE ENSEÑANZA DE IDIOMA CROATA EN LAS ESCUELAS SECUNDARIAS DE ONTARIO (CANADÁ)

A mediados de 1976 el idioma croata comenzó a formar parte del programa de ense- ñanza secundaria en Ontario (Canadá) gracias a la gestión de la ministra de instrucción pública de aquélla época, Betty Stevenson, y a la actividad de los „lobbys“ croatas. En dichos lobbys actuaba el dr. Vinko Grubišić, uno de los autores mas prolíficos de manu- ales de idioma y cultura croata para la emigración.

Este programa de enseñanza secundaria se adaptaba de modo excelente al trabajo de la muy activa organización cultural croata „Escuelas croatas fuera de la Patria – de América, Australia y Europa“ (ECfP), encabezada durante muchos años por el diligente y sacrificado fray Ljubo Krašić. Fue grande el aporte de seminarios organizados por la ECfP en todos los lugares significativos donde existían escuelas de idioma y cultura croata para la diáspora.

Actualmente, dichas materias se enseñan a lo largo y ancho de Canadá en escuelas de Victoria, Vancouver, Edmonton, Calgary, Winnipeg, Thunder Bay, Sault St. Marie, Sudbury, Montreal, Ottawa, Norval, Georgetown, Mississauga, Brampton, Toronto, Oakville, Hamilton, Kitchener, London, St. Thomas y Windsor. La finalidad de dichas escuelas es motivar a las jovenes generaciones de croatas canadienses para que del mismo modo como aman a su nueva Patria, aprendan a querer a Croacia, la tierra natal de sus padres y abuelos.

Vinko Grubišić:
Trideset godina hrvatskoga jezika u srednjim školama Ontarija

Godina 2006 – 20007

stranica 105 – 109 link:
http://www.matis.hr/pdf/HIZ_2007.pdf
http://www.crocc.org/english/events/info.asp?id=21266

Mrs. Lynne Yelich – Member of Parliament

Canadian Croatian Congress

3550 Commercial Street

Vancouver, B.C. V5N4E9

April 18, 2006

Mrs. Lynne Yelich – Member of Parliament

715 Confederation Building

House of Commons

Ottawa, Ontario, K1A 0A6                                                           Send by FAX:     613-995-5653            Fax: 613-995-0126

Re: Independence Day of the Republic of Croatia – June 25th

Dear Mrs. Yelich,

The Canadian-Croatian Congress is an ‘umbrella’ organization set up to be an effective voice for the Croatian community in Canada. Our Branch Canadian-Croatian Congress British Columbia Branch is organizing annual banquet to celebrate the Independence Day of the Republic of Croatia.

We fully appreciate that your schedule is very busy, but we would like to take this opportunity to invite you to join us at our banquet and to say a few words – and meet our community in Vancouver.

Our banquet is scheduled for the evening of Saturday, May 27th, 2006, at 7:30 pm. It is to be held in the Hall of Croatian Cultural Center at 3250 Commercial Drive in Vancouver and will include an entertaining program of Croatian folk dance and music.

We thank you and hope you can attend our event.

Sincerely yours,

Ivan Curman, President

Canadian-Croatian Congress

3550 Commercial Street Vancouver B.C. V5N 4E9   604-871-9170    crocc@shaw.ca

Canadian Croatian Congress

Canadian Croatian Congress

Canadian Croatian Congress
Kanadsko hrvatski kongress
NGO Member of the United Nations
March 18, 2005

Honorable Patrick Wong
Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services
PO Box 9042
Stn Prov Govt
Victoria, British Columbia
Canada, V8W 9E2

Dear Mr. Wong,

On February 12th, 2005 a Roundtable discussion was held between the Canadian Croatian Congress (CCC) and the Honorable Raymond Chan, Federal Minister of State (Multiculturalism) regarding the preservation of the Croatian heritage in Canada. On the topic of language promotion, Mr. Chan referred the Canadian Croatian Congress (CCC) both the British Columbia Ministry of Education and the British Columbia Ministry of Multiculturalism.

The Canadian Croatian Congress (CCC) interested in working with the British Columbia Government to establish a Croatian language Curriculum to be offered to students in Grades 9 to 12. The inclusion of the Croatian language as a secondary school credit would allow students of Croatian heritage an opportunity to maintain their cultural, historical and linguistic ties with their community and to allow other students a chance to develop their linguistic skills.

The aim of this Curriculum is to provide students with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language and culture which is over 1300 years old and could be a associated with the heritage language school program offered by the Croatian Parish in Vancouver. We are planning to base our Curriculum on a program successfully used for over 30 years in the Province of Ontario.

This initiative is supported by the Department of Germanic and Slavic Languages and Literatures at the University of Waterloo, Croatian Embassy in Ottawa, the Croatian Heritage Foundation in Zagreb, the Ministry of Foreign Affairs (Education) for the Republic of Croatia, the Croatian Language School in Vancouver and Immaculate Heart of Mary Croatian Parish in Vancouver. 

Please advise on how to begin the process to implement a Secondary School Croatian language program. You may contact Ivan Curman at iab@shaw.ca or (604) 879-8915 for further discuss this matter.

Sincerely,

Ivan Curman, president
Canadian Croatian Congress

Vinko Grubisic, PhD
Associate Professor and Chair for
Croatian Language and Culture,
University of Waterloo
Secretary, Canadian Croatian Congress


MVPEI
Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
http://www.mvpei.hr/
broj 24/2010
http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1382&godina=2010&Mjesec=2
Zagreb, 2. veljače 2010.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5. do 12. razreda.

Učenici u British Columbiji će biti u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta, odabrati hrvatski jezik, koji će jednakopravno s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je u provinciji Ontario uveden hrvatski jezik u redovni školski program, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, a uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi, nadležno ministarstvo provincije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani do sljedećeg semestra pripremiti provincijski curriculum, za koji postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od 18 815 članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije. Dobivanje statusa redovnog predmeta u još jednoj kanadskoj provinciji je novo priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom partnerskom hrvatsko-kanadskom političkom okviru.

Mario Dragun
Glasnogovornik


Kanada: Hrvatski jezik uključen u školski program provincije British Columbia

OTTAWA / WASHINGTON – Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama. [Hina]

Vjesnik
Utorak, 2. veljače 2010.
http://www.vjesnik.hr/html/2010/02/02/vijesti.asp


OD 5. DO 12. RAZREDA
U kanadske škole uveli hrvatski jezik

Školarci u kanadskoj provinciji British Columbiji od 5. do 12. razreda za jedan od izbornih predmeta od nove školske godine mogu izabrati i hrvatski jezik.

OTTAWA – Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi.

Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5. do 12. razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljedećeg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisuća članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom školskom programu u još jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. Piše: Hina

http://www.rtl.hr/u-kanadske-skole-uveli-hrvatski-jezik-clanak-15678


Kanada: Hrvatski jezik uključen u školski program provincije British Columbia

Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljedećeg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisuća članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom školskom programu u još jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. (Hina)

http://www.barkun.hr/2010/02/01/kanada-hrvatski-jezik-ukljucen-u-skolski-program-provincije-british-columbia/

Croatian World Congress
POVEZIVANJE HRVATSKIH UDRUGA I USTANOVA DILJEM SVIJETA

Kanadsko Hrvatski Kongres (HSK), osnovan pocetkom srpnja 1993. godine, kao medunarodna neprofitna, nevladina i nestranacka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati hrvatske udruge i ustanove izvan domovine i tako stvarati uvjete njihovoga uspjesnijeg djelovanja za nedvojbene interese hrvatske domovine i hrvatskog izvandomovinstva. Usto djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike hrvatske baÜtine velikom obitelji naroda svijeta. HSK djeluje prema svojim statutima, dragovoljnog je karaktera, a povezane udruge i ustanove rade zajednicki ono o cemu se dogovore, dok u ostalim djelatnostima svaka udruga ostaje potpuno samostalnom i djeluje prema vlastitim nacelima.

Kongresi pojedinih drzava (nacionalni) djeluju prema vlastitim potrebama i mogucnostima, uglavnom kroz sest odjela, radnih odbora: 

  • Radni odbor za humanitarne djelatnosti; 
  • Radni odbor za obnovu i ulaganje; 
  • Radni odbor za kulturu, sport, skolstvo i veze s domovinom; 
  • Radni odbor za promidcbu i informiranje; 
  • Radni odbor za povratak i useljenistvo, te 
  • Radni odbor za Mladez. 

Na zajednickom planu, izmedu ostalog, HSK je cinio i cini zasad sljedece:

  1. Medu 4,5 milijuna Hrvata i ljudi hrvatskog podrijetla koji zive izvan Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, HSK, iako jos na pocetku svoga djelovanja, vec okuplja toliko hrvatskih udruga i ustanova diljem svijeta kao nijedna druga hrvatska organizacija dosad. Na svim kontinentima i u svim drzavama svijeta gdje zive u imalo vecem broju hrvatski ljudi, organiziran je i djeluje HSK, uz napomenu da je u nekoliko drzava u procesu svoga sluzbenog ustanovljenja.
  2. Kao takva priznata medurodna organizacija, HSK stjece pravo na status savjetodavna promatraca pri UN-u.
  3. Uz to, HSK se iz dana u dan sve vise profilira kao jedinstvena hrvatska organizacija izvan domovine, koja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te po pojedinim drzavama ili na svjetskoj razini moze biti autenticni glas hrvatskog izvandomovinstva.
  4. Uz vise od dvije stotine “radnih punktova” HSK-a diljem svijeta (osoba, adresa, telefon, faks, a sve cesce i e-mail), na kojima se bez nadoknade obavljaju poslovi, HSK vec ima suradnjom i dobrotom drugih hrvatskih nevladinih ustanova (primjerice, Hrvatskog informativnog centra iz Zagreba) ili sam, osam ljudi koji od pola do punog radnog vremena profesionalno djeluju. Dodatni cilj HSK-a je jos jaca profesionalizacija, pa je realno ocekivati da ce u dogledno vrijeme HSK na slican nacin jos dobiti pet-sest profesionalaca i ureda.
  5. Inicijativa HSK-a da se cuje glas iz hrvatskog izvandomovinstva u Drzavnom Saboru RH, u svom ostvaranju kretala se od imenovanja svoga predstavnika u Saboru i nastupa aktualnog predsjednika HSK-a u njemu, do danasnjih saborskih zastupnika iz redova Hrvatica i Hrvata izvan domovine.
  6. Na prijedlog i inicijativu HSK-a izgradena je jos za vrijeme Domovinskog rata na business-osnovi “Otocna veza” (struja za Dalmaciju), tj. projekt vrijedan oko 42 milijuna americkih dolara. Ulaganje u taj projekt zavrÜeno je krajem 1995., a kroz HSK je u nj ulozeno oko milijun americkih dolara.
  7. Sluzbenim zahtjevima, na najvisim razinama hrvatske vlasti, HSK je znacajno pridonio odluci Vlade RH o zaduzenju ministra i uspostavi Ministarstva povratka i useljenistva. 
  8. HSK je ustanovio Studentski fond HSK-a iz kojega se zasad skoluje dvadesetak studenata u domovini, a broj stipendista se stalno povecava.
  9. Ustanovljen je i mehanizam “sestrinskih zemalja” prema kojemu se Hrvati iz bogatijih zemalja povezuju i pomazu one iz siromasnijih (Rumunjska, Vojvodina, neke zemlje Latinske Amerike, itd.), tako da nitko zbog financijske nemoci ne ostane izvan hrvatskog zajednistva.
  10. Izisao je iz tiska “Adresar hrvatskih udruga i ustanova u svijetu”, kojeg dosad uopce nismo imali. Time pokrecemo i izdavacku djelatnost HSK-a.
  11. Iako je HSK organizacija udruga i ustanova, pojedinci se mogu i bez clanstva u udrugama izravno ukljuciti u djelovanje HSK-a kao HSK-prijatelji, HSK-mecene i HSK-pokrovitelji.
  12. HSK izdaje Glasilo “CONGRESS”. Za medusobne opce komunikacije i pracenja kronike hrvatskih zbivanja izvan domovine, svakodnevno smo povezani putem Interneta, jer je to u ovim vremenima za lobiranje i “public relations” solidna osnova.
  13. HSK-i pojedinih zemalja imaju duznost svake godine u svojoj zemlji organizirati barem dvije promocije najznacajnijih novoizaÜlih knjiga.
  14. HSK-i pojedinih zemalja prate i predlazu za domovinska visoka priznanja strance nedvojbeno zasluzne za promicanje hrvatskih interesa, kao i Hrvatice i Hrvate koji su se dugi niz godina na poseban nacin isticali u domoljubnom radu.
  15. HSK uspio je postaviti web page stranice na Internetu, zajedno s nacionalnim kongresima – Australija, Francuska, Italija, Kanada, Njemacka, Nizozemska, Svedska…. U tom smjeru ce ici i daljnja nastojanja HSK-a.