POVEZIVANJE HRVATSKIH UDRUGA I USTANOVA DILJEM SVIJETA

Croatian World Congress
POVEZIVANJE HRVATSKIH UDRUGA I USTANOVA DILJEM SVIJETA

Kanadsko Hrvatski Kongres (HSK), osnovan pocetkom srpnja 1993. godine, kao medunarodna neprofitna, nevladina i nestranacka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati hrvatske udruge i ustanove izvan domovine i tako stvarati uvjete njihovoga uspjesnijeg djelovanja za nedvojbene interese hrvatske domovine i hrvatskog izvandomovinstva. Usto djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike hrvatske baÜtine velikom obitelji naroda svijeta. HSK djeluje prema svojim statutima, dragovoljnog je karaktera, a povezane udruge i ustanove rade zajednicki ono o cemu se dogovore, dok u ostalim djelatnostima svaka udruga ostaje potpuno samostalnom i djeluje prema vlastitim nacelima.

Kongresi pojedinih drzava (nacionalni) djeluju prema vlastitim potrebama i mogucnostima, uglavnom kroz sest odjela, radnih odbora: 

  • Radni odbor za humanitarne djelatnosti; 
  • Radni odbor za obnovu i ulaganje; 
  • Radni odbor za kulturu, sport, skolstvo i veze s domovinom; 
  • Radni odbor za promidcbu i informiranje; 
  • Radni odbor za povratak i useljenistvo, te 
  • Radni odbor za Mladez. 

Na zajednickom planu, izmedu ostalog, HSK je cinio i cini zasad sljedece:

  1. Medu 4,5 milijuna Hrvata i ljudi hrvatskog podrijetla koji zive izvan Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, HSK, iako jos na pocetku svoga djelovanja, vec okuplja toliko hrvatskih udruga i ustanova diljem svijeta kao nijedna druga hrvatska organizacija dosad. Na svim kontinentima i u svim drzavama svijeta gdje zive u imalo vecem broju hrvatski ljudi, organiziran je i djeluje HSK, uz napomenu da je u nekoliko drzava u procesu svoga sluzbenog ustanovljenja.
  2. Kao takva priznata medurodna organizacija, HSK stjece pravo na status savjetodavna promatraca pri UN-u.
  3. Uz to, HSK se iz dana u dan sve vise profilira kao jedinstvena hrvatska organizacija izvan domovine, koja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te po pojedinim drzavama ili na svjetskoj razini moze biti autenticni glas hrvatskog izvandomovinstva.
  4. Uz vise od dvije stotine “radnih punktova” HSK-a diljem svijeta (osoba, adresa, telefon, faks, a sve cesce i e-mail), na kojima se bez nadoknade obavljaju poslovi, HSK vec ima suradnjom i dobrotom drugih hrvatskih nevladinih ustanova (primjerice, Hrvatskog informativnog centra iz Zagreba) ili sam, osam ljudi koji od pola do punog radnog vremena profesionalno djeluju. Dodatni cilj HSK-a je jos jaca profesionalizacija, pa je realno ocekivati da ce u dogledno vrijeme HSK na slican nacin jos dobiti pet-sest profesionalaca i ureda.
  5. Inicijativa HSK-a da se cuje glas iz hrvatskog izvandomovinstva u Drzavnom Saboru RH, u svom ostvaranju kretala se od imenovanja svoga predstavnika u Saboru i nastupa aktualnog predsjednika HSK-a u njemu, do danasnjih saborskih zastupnika iz redova Hrvatica i Hrvata izvan domovine.
  6. Na prijedlog i inicijativu HSK-a izgradena je jos za vrijeme Domovinskog rata na business-osnovi “Otocna veza” (struja za Dalmaciju), tj. projekt vrijedan oko 42 milijuna americkih dolara. Ulaganje u taj projekt zavrseno je krajem 1995., a kroz HSK je u nj ulozeno oko milijun americkih dolara.
  7. Sluzbenim zahtjevima, na najvisim razinama hrvatske vlasti, HSK je znacajno pridonio odluci Vlade RH o zaduzenju ministra i uspostavi Ministarstva povratka i useljenistva. 
  8. HSK je ustanovio Studentski fond HSK-a iz kojega se zasad skoluje dvadesetak studenata u domovini, a broj stipendista se stalno povecava.
  9. Ustanovljen je i mehanizam “sestrinskih zemalja” prema kojemu se Hrvati iz bogatijih zemalja povezuju i pomazu one iz siromasnijih (Rumunjska, Vojvodina, neke zemlje Latinske Amerike, itd.), tako da nitko zbog financijske nemoci ne ostane izvan hrvatskog zajednistva.
  10. Izisao je iz tiska “Adresar hrvatskih udruga i ustanova u svijetu”, kojeg dosad uopce nismo imali. Time pokrecemo i izdavacku djelatnost HSK-a.
  11. Iako je HSK organizacija udruga i ustanova, pojedinci se mogu i bez clanstva u udrugama izravno ukljuciti u djelovanje HSK-a kao HSK-prijatelji, HSK-mecene i HSK-pokrovitelji.
  12. HSK izdaje Glasilo “CONGRESS”. Za medusobne opce komunikacije i pracenja kronike hrvatskih zbivanja izvan domovine, svakodnevno smo povezani putem Interneta, jer je to u ovim vremenima za lobiranje i “public relations” solidna osnova.
  13. HSK-i pojedinih zemalja imaju duznost svake godine u svojoj zemlji organizirati barem dvije promocije najznacajnijih novoizaÜlih knjiga.
  14. HSK-i pojedinih zemalja prate i predlazu za domovinska visoka priznanja strance nedvojbeno zasluzne za promicanje hrvatskih interesa, kao i Hrvatice i Hrvate koji su se dugi niz godina na poseban nacin isticali u domoljubnom radu.
  15. HSK uspio je postaviti web page stranice na Internetu, zajedno s nacionalnim kongresima – Australija, Francuska, Italija, Kanada, Njemacka, Nizozemska, Svedska…. U tom smjeru ce ici i daljnja nastojanja HSK-a.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *