May 2005 – Canadian Croatian Congress

Canadian Croatian Congress

Canadian Croatian Congress
Kanadsko hrvatski kongress
NGO Member of the United Nations
March 18, 2005

Honorable Patrick Wong
Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services
PO Box 9042
Stn Prov Govt
Victoria, British Columbia
Canada, V8W 9E2

Dear Mr. Wong,

On February 12th, 2005 a Roundtable discussion was held between the Canadian Croatian Congress (CCC) and the Honorable Raymond Chan, Federal Minister of State (Multiculturalism) regarding the preservation of the Croatian heritage in Canada. On the topic of language promotion, Mr. Chan referred the Canadian Croatian Congress (CCC) both the British Columbia Ministry of Education and the British Columbia Ministry of Multiculturalism.

The Canadian Croatian Congress (CCC) interested in working with the British Columbia Government to establish a Croatian language Curriculum to be offered to students in Grades 9 to 12. The inclusion of the Croatian language as a secondary school credit would allow students of Croatian heritage an opportunity to maintain their cultural, historical and linguistic ties with their community and to allow other students a chance to develop their linguistic skills.

The aim of this Curriculum is to provide students with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language and culture which is over 1300 years old and could be a associated with the heritage language school program offered by the Croatian Parish in Vancouver. We are planning to base our Curriculum on a program successfully used for over 30 years in the Province of Ontario.

This initiative is supported by the Department of Germanic and Slavic Languages and Literatures at the University of Waterloo, Croatian Embassy in Ottawa, the Croatian Heritage Foundation in Zagreb, the Ministry of Foreign Affairs (Education) for the Republic of Croatia, the Croatian Language School in Vancouver and Immaculate Heart of Mary Croatian Parish in Vancouver.

Please advise on how to begin the process to implement a Secondary School Croatian language program. You may contact Ivan Curman at iab@shaw.ca or (604) 879-8915 for further discuss this matter.

Sincerely,

Ivan Curman, president
Canadian Croatian Congress

Vinko Grubisic, PhD
Associate Professor and Chair for
Croatian Language and Culture,
University of Waterloo
Secretary, Canadian Croatian Congress

MVPEI
Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
http://www.mvpei.hr/
broj 24/2010
http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1382&godina=2010&Mjesec=2
Zagreb, 2. veljače 2010.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5. do 12. razreda.

Učenici u British Columbiji će biti u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta, odabrati hrvatski jezik, koji će jednakopravno s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je u provinciji Ontario uveden hrvatski jezik u redovni školski program, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, a uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi, nadležno ministarstvo provincije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani do sljedećeg semestra pripremiti provincijski curriculum, za koji postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od 18 815 članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije. Dobivanje statusa redovnog predmeta u još jednoj kanadskoj provinciji je novo priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom partnerskom hrvatsko-kanadskom političkom okviru.

Mario Dragun
Glasnogovornik

Kanada: Hrvatski jezik uključen u školski program provincije British Columbia

OTTAWA / WASHINGTON – Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama. [Hina]

Vjesnik
Utorak, 2. veljače 2010.
http://www.vjesnik.hr/html/2010/02/02/vijesti.asp

OD 5. DO 12. RAZREDA
U kanadske škole uveli hrvatski jezik

Školarci u kanadskoj provinciji British Columbiji od 5. do 12. razreda za jedan od izbornih predmeta od nove školske godine mogu izabrati i hrvatski jezik.

OTTAWA – Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi.

Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5. do 12. razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljedećeg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisuća članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom školskom programu u još jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. Piše: Hina

http://www.rtl.hr/u-kanadske-skole-uveli-hrvatski-jezik-clanak-15678

Kanada: Hrvatski jezik uključen u školski program provincije British Columbia

Hrvatski jezik uključen je u redovni školski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priopćilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. Učenici u British Columbiji bit će u mogućnosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji će jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika se rješava pojedinačno u svakoj od njih. Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom školskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine započeo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadležno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljedećeg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisuća članova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom školskom programu u još jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. (Hina)

http://www.barkun.hr/2010/02/01/kanada-hrvatski-jezik-ukljucen-u-skolski-program-provincije-british-columbia/

Croatian World Congress
POVEZIVANJE HRVATSKIH UDRUGA I USTANOVA DILJEM SVIJETA

Kanadsko Hrvatski Kongres (HSK), osnovan pocetkom srpnja 1993. godine, kao medunarodna neprofitna, nevladina i nestranacka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati hrvatske udruge i ustanove izvan domovine i tako stvarati uvjete njihovoga uspjesnijeg djelovanja za nedvojbene interese hrvatske domovine i hrvatskog izvandomovinstva. Usto djeluje na prezentiranju i povezivanju svekolike hrvatske baÜtine velikom obitelji naroda svijeta. HSK djeluje prema svojim statutima, dragovoljnog je karaktera, a povezane udruge i ustanove rade zajednicki ono o cemu se dogovore, dok u ostalim djelatnostima svaka udruga ostaje potpuno samostalnom i djeluje prema vlastitim nacelima.

Kongresi pojedinih drzava (nacionalni) djeluju prema vlastitim potrebama i mogucnostima, uglavnom kroz sest odjela, radnih odbora:

Radni odbor za humanitarne djelatnosti;
Radni odbor za obnovu i ulaganje;
Radni odbor za kulturu, sport, skolstvo i veze s domovinom;
Radni odbor za promidcbu i informiranje;
Radni odbor za povratak i useljenistvo, te
Radni odbor za Mladez.

Na zajednickom planu, izmedu ostalog, HSK je cinio i cini zasad sljedece:

Medu 4,5 milijuna Hrvata i ljudi hrvatskog podrijetla koji zive izvan Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, HSK, iako jos na pocetku svoga djelovanja, vec okuplja toliko hrvatskih udruga i ustanova diljem svijeta kao nijedna druga hrvatska organizacija dosad. Na svim kontinentima i u svim drzavama svijeta gdje zive u imalo vecem broju hrvatski ljudi, organiziran je i djeluje HSK, uz napomenu da je u nekoliko drzava u procesu svoga sluzbenog ustanovljenja.
Kao takva priznata medurodna organizacija, HSK stjece pravo na status savjetodavna promatraca pri UN-u.
Uz to, HSK se iz dana u dan sve vise profilira kao jedinstvena hrvatska organizacija izvan domovine, koja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te po pojedinim drzavama ili na svjetskoj razini moze biti autenticni glas hrvatskog izvandomovinstva.
Uz vise od dvije stotine “radnih punktova” HSK-a diljem svijeta (osoba, adresa, telefon, faks, a sve cesce i e-mail), na kojima se bez nadoknade obavljaju poslovi, HSK vec ima suradnjom i dobrotom drugih hrvatskih nevladinih ustanova (primjerice, Hrvatskog informativnog centra iz Zagreba) ili sam, osam ljudi koji od pola do punog radnog vremena profesionalno djeluju. Dodatni cilj HSK-a je jos jaca profesionalizacija, pa je realno ocekivati da ce u dogledno vrijeme HSK na slican nacin jos dobiti pet-sest profesionalaca i ureda.
Inicijativa HSK-a da se cuje glas iz hrvatskog izvandomovinstva u Drzavnom Saboru RH, u svom ostvaranju kretala se od imenovanja svoga predstavnika u Saboru i nastupa aktualnog predsjednika HSK-a u njemu, do danasnjih saborskih zastupnika iz redova Hrvatica i Hrvata izvan domovine.
Na prijedlog i inicijativu HSK-a izgradena je jos za vrijeme Domovinskog rata na business-osnovi “Otocna veza” (struja za Dalmaciju), tj. projekt vrijedan oko 42 milijuna americkih dolara. Ulaganje u taj projekt zavrÜeno je krajem 1995., a kroz HSK je u nj ulozeno oko milijun americkih dolara.
Sluzbenim zahtjevima, na najvisim razinama hrvatske vlasti, HSK je znacajno pridonio odluci Vlade RH o zaduzenju ministra i uspostavi Ministarstva povratka i useljenistva.
HSK je ustanovio Studentski fond HSK-a iz kojega se zasad skoluje dvadesetak studenata u domovini, a broj stipendista se stalno povecava.
Ustanovljen je i mehanizam “sestrinskih zemalja” prema kojemu se Hrvati iz bogatijih zemalja povezuju i pomazu one iz siromasnijih (Rumunjska, Vojvodina, neke zemlje Latinske Amerike, itd.), tako da nitko zbog financijske nemoci ne ostane izvan hrvatskog zajednistva.
Izisao je iz tiska “Adresar hrvatskih udruga i ustanova u svijetu”, kojeg dosad uopce nismo imali. Time pokrecemo i izdavacku djelatnost HSK-a.
Iako je HSK organizacija udruga i ustanova, pojedinci se mogu i bez clanstva u udrugama izravno ukljuciti u djelovanje HSK-a kao HSK-prijatelji, HSK-mecene i HSK-pokrovitelji.
HSK izdaje Glasilo “CONGRESS”. Za medusobne opce komunikacije i pracenja kronike hrvatskih zbivanja izvan domovine, svakodnevno smo povezani putem Interneta, jer je to u ovim vremenima za lobiranje i “public relations” solidna osnova.
HSK-i pojedinih zemalja imaju duznost svake godine u svojoj zemlji organizirati barem dvije promocije najznacajnijih novoizaÜlih knjiga.
HSK-i pojedinih zemalja prate i predlazu za domovinska visoka priznanja strance nedvojbeno zasluzne za promicanje hrvatskih interesa, kao i Hrvatice i Hrvate koji su se dugi niz godina na poseban nacin isticali u domoljubnom radu.
HSK uspio je postaviti web page stranice na Internetu, zajedno s nacionalnim kongresima – Australija, Francuska, Italija, Kanada, Njemacka, Nizozemska, Svedska…. U tom smjeru ce ici i daljnja nastojanja HSK-a.