Posted on

Kanadsko Hrvatski Kongresi u Kanadi

Fra. Ljubo Krasić, predsjednik Kanadsko-hrvatskog kongresa iz Toronta, bio je jedan od ključnih ljudi u osnivanju i organizaciji hrvatskih zajednica u Kanadi. Godine 1992. izabran je u prvi odbor Kanadsko-hrvatskog kongresa, što je bila važna prekretnica za hrvatsku dijasporu u Kanadi. Kongres je okupljao Hrvate iz različitih gradova širom Kanade, Kongresi u Kadadi 1992. godine.

Vancouver, British Columbia

Victoria, British Columbia

Kelowna, British Columbia

Prince George, British Columbia

Edmonton, Alberta

Calgary, Alberta

Regina, Saskatchewan

Saskatoon, Saskatchewan

Winnipeg, Manitoba

Toronto, Ontario

Welland, Ontario

Windsor, Ontario

Hamilton, Ontario

Kitchener, Ontario

Sudbury, Ontario

Mississauga, Ontario

Oakville, Ontario

Kanadsko-hrvatski kongresi imali su važnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta, kulture i jezika među iseljenicima, kao i u promicanju interesa hrvatske zajednice u kanadskom društvu. Fra. Ljubo Krasić bio je jedna od istaknutih ličnosti koja je pridonijela jačanju hrvatske zajednice u Kanadi, posebno u razdoblju nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. godine.

Posted on

Odluka Hrvatskoga sabora o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Odluka Hrvatskoga sabora o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

U skladu sa neotuđivim pravom Republike Hrvatske na samoodređenje,

– polazeći od volje građana Republike Hrvatske iskazane na referendumu od 19. svibnja 1991. godine,

– polazeći od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koju je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine,

– utvrdujući da je tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je određen Brijunskom deklaracijom istekao 7. listopada 1991. godine,

– utvrdujući da su u roku utvrđenom Brijunskom deklaracijom pojačane agresivne akcije, tzv. JNA i srpskih terorista, na gradove i sela, da su bezobzirno uništavane bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, što je kulminiralo čak napadanjem i bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba pri čemu su oštećene i zgrade Rezidencije Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora u vrijeme zasjedanja, sa pokušajem atentata na Predsjednika Republike,

– utvrdujući da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji, Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine, donosi

ODLUKU

1.
Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ,

2.
Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ,

3.
Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,

4.
Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose,

5.
Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina,zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim aktom Helsinške konferencije, dokumentima KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama,

6.
Republika Hrvatska nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju,

7.
Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donošenja.

Zagreb, 8. listopada 1991.

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.

Posted on

Hrvatska zastava na gradsoj vjećnici u Vancouveru

Hrvatska zastava koja se vijorila na gradskoj vijećnici u Vancouveru 30. svibnja 1990. godine bila je simboličan čin povodom Dana hrvatske državnosti. Ta je godina bila posebno značajna za Hrvatsku jer je označavala početak demokratskih promjena i jačanje težnji za neovisnost, nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.

Donacija zastave od strane Hrvatskog Kanadskog Kongresa gradu Vancouveru predstavlja važan trenutak u povijesti hrvatske dijaspore u Kanadi. Hrvatski Kanadski Kongres, kao organizacija koja okuplja Hrvate u Kanadi, ima dugogodišnju ulogu u promicanju hrvatske kulture, jezika i interesa hrvatske zajednice u Kanadi. Ovim činom, zajednica je istaknula svoju povezanost s domovinom i podržala težnje Hrvatske za slobodom i neovisnošću.

Vijorenje hrvatske zastave u Vancouveru na Dan državnosti 1990. godine bilo je i simbol prijateljstva između Hrvatske i Kanade, kao i priznanje doprinosa hrvatske dijaspore u razvoju kanadskog društva. Danas se takvi događaji pamte kao važni koraci u očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu i kao dokaz snažne povezanosti dijaspore s domovinom.

Posted on

Svećanu Proslavu Dana Hrvatske Državnosti 30. Svibanj 1990.

Kanadsko-hrvatski kongres organizirao je svečanu proslavu Dana hrvatske državnosti 30. svibnja 1990. u Vancouveru, British Columbia, Kanada. Ovaj događaj okupio je brojne ugledne goste, uključujući političare iz Kanade i Hrvatske, te članove hrvatske dijaspore u Kanadi.

Ivan Curman, predsjednik Kanadsko-hrvatskog kongresa, održao je pozdravni govor, istaknuvši važnost ovog povijesnog događaja za hrvatski narod i njegovu državnost. Tijekom večere, gosti su imali priliku slušati pozdravne govore političara iz obje zemlje, koji su naglasili važnost suradnje i prijateljstva između Hrvatske i Kanade.

Zabavni dio programa bio je bogat i raznolik. Nastupio je pjevač Đoni Maršan iz Hrvatske, kao i grupa Tvrtko i Tajna veza iz Vancouvera. Župski zbor Hrvatske katoličke župe Srce Marijino iz Vancouvera pridonio je svečanosti svojim pjevanjem, dok su folklorne grupe Sarajevo Sena Dolanjski i Kardinal Stepinac oduševile prisutne tradicionalnim plesovima i pjesmama. Dječji zbor, pod vodstvom časnih sestara iz Hrvatske katoličke župe u Vancouveru, također je doprinio svečanosti svojim pjesmama.

Ova proslava bila je važan trenutak za hrvatsku zajednicu u Kanadi, kako bi se prisjetili povijesnog značaja Dana hrvatske državnosti i ojačali veze s domovinom. Također je bila prilika za promicanje hrvatske kulture, tradicije i zajedništva među Hrvatima u dijaspori.