Posted on

Vicepostulatura Široki Brijeg

– https://pobijeni.info/glasilo-stopama-pobijenih-35-broj-pojavilo-se-pred-citateljstvom/

Široki Brijeg, 20. siječnja 2026. (Lucijana Kožul) – Iz tiska je izašao 35. broj glasila Stopama pobijenih. Časopis izlazi dvaput godišnje, u siječnju i srpnju. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Prve stranice glasila posvećene su vijestima o radu Vicepostulature u proteklih pola godine. Na Macelju i na Bilima obilježene su obljetnice stradanja hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu i poraću. U Izbičnu je postavljena spomen-ploča u sjećanje na trojicu franjevaca koje su partizani odveli s oltara za vrijeme sv. mise i pogubili ih na području Grabove Drage. Tu su, naravno, i druge vijesti.

U rubrici »Stratišta« objavljeno je svjedočenje fra Gaudencija Ivančića o stradanju sedmorice franjevaca koji su odvedeni iz samostana u Mostaru i bačeni u Neretvu.

Razgovor fra Andrije Nikića s fra Tomom Zubcem donesen je u rubrici »Glas o mučeništvu«. Iako fra Tomo nije bio na Širokom Brijegu za vrijeme dolaska partizana, razgovarao je s ljudima koji jesu pa je tako u razgovoru prenio te uspomene.

Don Josip Mužić piše u rubrici »Glas o znakovima«. U članku »Gospa na Brigu« spominje početke samostana na Širokom Brijegu i njegovo uništenje po dolasku partizana. Također govori i o nadnaravnim pojavama koje su se događale za vrijeme njihova boravka na Širokom Brijegu.

Anđelka Kraljević prenosi svjedočenje jedne hodočasnice koja se godinama borila s tjeskobom i unutarnjim nemirom. Dolaskom na Široki Brijeg čula je za fra Krstu Kraljevića koji se također suočavao s duševnim poteškoćama te se počela njemu moliti i tako je došla do dugo traženog mira i spokoja.

Fra Ante Dodig piše koliko mu je molitva pobijenim franjevcima pomogla u pisanju seminarskog rada o fra Radoslavu Glavašu. Za njega je čak dobio dekanovu nagradu te je ocijenjen doprinosom hrvatskoj historiografiji.

U ovom broju objavljeni su i radovi odraslih koji su nagrađeni na prošlom Natječaju na temu pobijeni hercegovački franjevci.

Pismo koje je nadbiskup Alojzije Stepinac pisao Vladimiru Bakariću, predsjedniku Narodne vlade Hrvatske, u svezi s agrarnom reformom objavljeno je u poglavlju »Povijesne okolnosti«. Za vrijeme agrarne reforme Katolička Crkva bila je posebno pogođena jer joj je oduzet velik dio posjeda.

Fra Antonio Petric piše kako ide postupak kauze za proglašenje nekoga svetim, od pokretanja postupka pa sve do kanonizacije. Cijeli tekst možete pronaći u rubrici »Podlistak«.

Glasilo Stopama pobijenih može se nabaviti u župnim uredima, kao i izravnom narudžbom od Vicepostulature. Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«.

Pogledajte dio glasila

Posted on

15. siječnja 1992. Dan priznanja Hrvatske

Međunarodno priznanje Hrvatske bilo je ključni trenutak u povijesti zemlje, posebno u kontekstu  rata u Hrvatskoj koji je započeo 1991. godine. Nakon raspada bivše države, Hrvatska je 25. lipnja 1991. godine proglasila neovisnost. Međutim, taj čin nije odmah bio međunarodno priznat, a situacija u zemlji postala je vrlo napeta zbog oružanih sukoba.

Prvo međunarodno priznanje Hrvatske došlo je od strane Slovenije i Mađarske, a zatim su uslijedili i drugi susjedi. Međutim, pravi trenutak međunarodnog priznanja dogodio se 15. siječnja 1992. godine, kada je Europska unija službeno priznala Hrvatsku kao neovisnu državu. Ovaj potez bio je od iznimne važnosti jer je otvorio vrata Hrvatskoj za daljnje međunarodne odnose i suradnju.

Osim Europske unije, Hrvatsku su priznale i mnoge druge države, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju i većinu zemalja Latinske Amerike. Ova međunarodna podrška bila je ključna za jačanje legitimnosti Hrvatske na međunarodnoj sceni i za dobivanje pomoći u suočavanju s ratnim izazovima.

Tijekom rata, Hrvatska je također nastojala pridobiti podršku međunarodne zajednice, što je uključivalo lobiranje za vojnu i humanitarnu pomoć. U tom kontekstu, Hrvatski svjetski kongres, koji okuplja Hrvate iz dijaspore, igrao je značajnu ulogu u informiranju i mobiliziranju međunarodne zajednice o situaciji u Hrvatskoj.

U konačnici, međunarodno priznanje Hrvatske ne samo da je označilo kraj borbe za neovisnost, već je i postavilo temelje za budući razvoj zemlje kao suverene i demokratske države Hrvatske.

Ivan Curman