{"id":254,"date":"2010-04-23T22:32:00","date_gmt":"2010-04-23T22:32:00","guid":{"rendered":"https:\/\/crocc.org\/?p=254"},"modified":"2023-02-23T00:08:43","modified_gmt":"2023-02-23T00:08:43","slug":"letter-to-the-minister-of-state-for-immigration-and-multiculturalism-services-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crocc.org\/hr\/letter-to-the-minister-of-state-for-immigration-and-multiculturalism-services-2\/","title":{"rendered":"Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services"},"content":{"rendered":"

Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services<\/strong>

Kanadsko Hrvatski Kongres<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Canadian Croatian Congress
Kanadsko hrvatski kongress
NGO Member of the United Nations
March 18, 2005

Honourable Patrick Wong
Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services
PO Box 9042
Stn Prov Govt
Victoria, British Columbia
Canada, V8W 9E2

Dear Mr. Wong,

On February 12th, 2005 a Roundtable discussion was held between the Canadian Croatian Congress (CCC) and the Honourable Raymond Chan, Federal Minister of State (Multiculturalism) regarding the preservation of the Croatian heritage in Canada. On the topic of language promotion, Mr. Chan referred the Canadian Croatian Congress (CCC) both the British Columbia Ministry of Education and the British Columbia Ministry of Multiculturalism.

The Canadian Croatian Congress (CCC) interested in working with the British Columbia Government to establish a Croatian language Curriculum to be offered to students in Grades 9 to 12. The inclusion of the Croatian language as a secondary school credit would allow students of Croatian heritage an opportunity to maintain their cultural, historical and linguistic ties with their community and to allow other students a chance to develop their linguistic skills.

The aim of this Curriculum is to provide students with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language and culture which is over 1300 years old and could be a associated with the heritage language school program offered by the Croatian Parish in Vancouver. We are planning to base our Curriculum on a program successfully used for over 30 years in the Province of Ontario.

This initiative is supported by the Department of Germanic and Slavic Languages and Literatures at the University of Waterloo, Croatian Embassy in Ottawa, the Croatian Heritage Foundation in Zagreb, the Ministry of Foreign Affairs (Education) for the Republic of Croatia, the Croatian Language School in Vancouver and Immaculate Heart of Mary Croatian Parish in Vancouver. 

Please advise on how to begin the process to implement a Secondary School Croatian language program. You may contact Ivan Curman at iab@shaw.ca<\/a> or (604) 879-8915 for further discuss this matter.

Sincerely,

Ivan Curman, president
Kanadsko Hrvatski Kongres

Vinko Grubisic, PhD
Associate Professor and Chair for
Croatian Language and Culture,
University of Waterloo
Secretary, Canadian Croatian Congress<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

MVPEI
Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
http:\/\/www.mvpei.hr\/<\/a>
broj 24\/2010
http:\/\/www.mvpei.hr\/MVP.asp?pcpid=1382&godina=2010&Mjesec=2<\/a>
Zagreb, 2. velja\u010de 2010.

PRIOP\u0106ENJE ZA JAVNOST

Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog \u0161kolskog programa od 5. do 12. razreda.

U\u010denici u British Columbiji \u0107e biti u mogu\u0107nosti, u kategoriji izbornih predmeta, odabrati hrvatski jezik, koji \u0107e jednakopravno s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budu\u0107i da je obrazovanje u Kanadi u nadle\u017enosti provincija, mogu\u0107i status hrvatskog jezika se rje\u0161ava pojedina\u010dno u svakoj od njih. Nakon \u0161to je u provinciji Ontario uveden hrvatski jezik u redovni \u0161kolski program, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine zapo\u010deo proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, a uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi, nadle\u017eno ministarstvo provincije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim \u0161kolama.

Hrvatski nastavnici su pozvani do sljede\u0107eg semestra pripremiti provincijski curriculum, za koji postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od 18 815 \u010dlanova, ali i ostalih stanovnika British Columbije. Dobivanje statusa redovnog predmeta u jo\u0161 jednoj kanadskoj provinciji je novo priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom partnerskom hrvatsko-kanadskom politi\u010dkom okviru.

Mario Dragun
Glasnogovornik<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kanada: Hrvatski jezik uklju\u010den u \u0161kolski program provincije British Columbia

OTTAWA \/ WASHINGTON – Hrvatski jezik uklju\u010den je u redovni \u0161kolski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priop\u0107ilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog \u0161kolskog programa od 5 do 12 razreda. U\u010denici u British Columbiji bit \u0107e u mogu\u0107nosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji \u0107e jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budu\u0107i da je obrazovanje u Kanadi u nadle\u017enosti provincija, mogu\u0107i status hrvatskog jezika se rje\u0161ava pojedina\u010dno u svakoj od njih. Nakon \u0161to je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom \u0161kolskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine zapo\u010deo istu proceduru u British Columbiji. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prli\u0107 i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadle\u017eno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim \u0161kolama. [Hina]

Vjesnik
Utorak, 2. velja\u010de 2010.
http:\/\/www.vjesnik.hr\/html\/2010\/02\/02\/vijesti.asp<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

OD 5. DO 12. RAZREDA
U kanadske \u0161kole uveli hrvatski jezik

\u0160kolarci u kanadskoj provinciji British Columbiji od 5. do 12. razreda za jedan od izbornih predmeta od nove \u0161kolske godine mogu izabrati i hrvatski jezik.

OTTAWA – Hrvatski jezik uklju\u010den je u redovni \u0161kolski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priop\u0107ilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi.

Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog \u0161kolskog programa od 5. do 12. razreda. U\u010denici u British Columbiji bit \u0107e u mogu\u0107nosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji \u0107e jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budu\u0107i da je obrazovanje u Kanadi u nadle\u017enosti provincija, mogu\u0107i status hrvatskog jezika se rje\u0161ava pojedina\u010dno u svakoj od njih. Nakon \u0161to je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom \u0161kolskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine zapo\u010deo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prli\u0107 i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadle\u017eno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim \u0161kolama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljede\u0107eg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisu\u0107a \u010dlanova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom \u0161kolskom programu u jo\u0161 jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. Pi\u0161e: Hina

http:\/\/www.rtl.hr\/u-kanadske-skole-uveli-hrvatski-jezik-clanak-15678<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kanada: Hrvatski jezik uklju\u010den u \u0161kolski program provincije British Columbia

Hrvatski jezik uklju\u010den je u redovni \u0161kolski program u kanadskoj provinciji British Columbia, priop\u0107ilo je u ponedjeljak Veleposlanstvo RH u Kanadi. Ministarstvo prosvjete kanadske provincije British Columbia prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog \u0161kolskog programa od 5 do 12 razreda. U\u010denici u British Columbiji bit \u0107e u mogu\u0107nosti, u kategoriji izbornih predmeta odabrati hrvatski jezik, koji \u0107e jednako s drugim jezicima i predmetima utjecati na njihov uspjeh.

Budu\u0107i da je obrazovanje u Kanadi u nadle\u017enosti provincija, mogu\u0107i status hrvatskog jezika se rje\u0161ava pojedina\u010dno u svakoj od njih. Nakon \u0161to je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik u svom redovnom \u0161kolskom programu, Kanadsko-hrvatski kongres je 2005. godine zapo\u010deo istu proceduru u British Columbiji.

Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prli\u0107 i uz potporu Veleposlanstva RH u Ottawi, provincijsko nadle\u017eno ministarstvo je prihvatilo hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim \u0161kolama.

Hrvatski nastavnici su pozvani da do sljede\u0107eg semestra pripreme nastavne programe, za koje postoji veliki interes brojne hrvatske zajednice od gotovo 19 tisu\u0107a \u010dlanova, ali i ostalih stanovnika British Columbije.

Dobivanje statusa u redovnom \u0161kolskom programu u jo\u0161 jednoj kanadskoj provinciji, novo je priznanje hrvatskom jeziku i identitetu, hrvatskoj zajednici u Kanadi i novom hrvatsko-kanadskom partnerstvu. (Hina)

http:\/\/www.barkun.hr\/2010\/02\/01\/kanada-hrvatski-jezik-ukljucen-u-skolski-program-provincije-british-columbia\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n



Postovani,

n vrijedi Vam entuzijazam diljem svijet kada ce Vam mangupi n vlasti u Hrvatskoj unistiti Hrvatsku. Ona je vec na koljenama zbog masovne pljacke intresnih lobija potpomugunte vlasti.

Pozdrav

JURIS PROTECTA
Zlatko Zeljko<\/p>\n\n\n\n



Stovani g. Zeljko,

Uistinu ne znam otkud Vam hrabrost za iznositi smione premise o bezvrijednosti entuzijazma pojedinaca i skupina koje pripadaju hrvatskom nacionalnom korpusu u Britanskoj Kolumbiji. Jer, ukoliko se i dogodi da, kao sto rekoste, mangupi uniste Hrvatsku, unistit ce drzavu, ali nece uspjet unistiti narod. On je neunistiv. A za dokazivanje njegovog identiteta, jezik ce mu bit garancija i legitimacija.

Nadalje, Kada bi Vasa Jugis Protecta (da, dobro sam napisao) bila ono kakvom je pisete, apriorna zadaca bi joj trebala biti – energicno suprostavljanje diskriminatorskim strelicama koje se odapinju prema Hrvatskoj, bez obzira tko god ih i otkud ih odapinjao. Umjesto da ste izrazili zabrinutost sto nam neki EU parlamentarci pokusavaju ograniciti pravo na sluzenje jezikom kojega nam je Gospod podario, porucujete Hrvatima Britanske Kolumbije da im je “uzaludan trud”. Divota! Nije li supstanca Vase poruke cinizam?

Slazem se s Vama da je Hrvatska na koljenima zbog masovne pljacke interesnih lobija, medjutim nije samo zbog njih nego pak i zbog mnostva onih koji su od malena priviknuli bezbriznom i ugodnom zivljenju, priviknuli prosjacenju, tracarenju, mudrovanju i kukanju. Jedino nisu priviknuli korisnom, postenom, pozrtvovanom i discipliniranom radu.

I da ne ne duljim, pred zavrsetkom cu Vam, a tek ravnanja radi predociti dio teksta jednog vaseg uvazenog clana, a koji se odnosi na prijedlog nekih “zelenih” (prije bih rekao trulih) EU parlamentarki.

“Na stranu to sto to kosta ne male novce, ali to je potpuno besmisleno, jer je razlika izmedju hrvatskog i srpskog jezika je kao otprilike ona izmedju njemackog i austrijskog njemackog ili francuskog i belgijskog francukog ili portugalskog i brazilskog portugalskog.

Sjetimo se one paranoje kad se svim silama pokusavalo dokazivati kako hrvatski i srpski nisu jedan jezik, pa se izdavali i kojekakvi razlikovni rjecnici, koja se na srecu stisala, ne radi dokazivanja da se radi o inacicama istog jezika, nego radi besmisla razdvajanja ionako razdvojenih naroda i ljudi s jedne strane, uz zagovor suzivota s druge strane.”

Eto vidite g. Zeljko uz mnostvo inih bisera koje je Jugis Protecta lansirala i navedeni je (s)kuhan u njenoj kuhinji. I upravo stoga, nemojte se osvrtati na Hrvate Britanske Kolumbije cija su nastojanja usredostrucena na to da im pokoljenja, kako sada tako i u buducnosti, govore hrvatskim jezikom. Mi koji smo nastanjeni u uredjenim i naprednim drzavama necemo moci odredjivati smjernice koje bi se mogle u Hrvatskoj odvijati, a ni vi ih, gospodo iz Jugis Protecta, nemojte odredjivati nama.

Sa stovanjem
Pavle Jelovic, Saskatoon, SK.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n



Postovani g. Jelovicu,

Uvelike se slazem s Vasim vidjenjem situacije. Tuzna je cinjenica da mi, Hrvati koji svoj cio zivot zivimo u Hrvatskoj, uglavnom nismo naucili ispravno politicki razmisljati i u nasoj politickoj nepismenosti nam se lako dadu prodati lude i zloceste ideje i poluistine kao nesto sto bi bez razmisljanja trebali prihvatiti. Ni ja u prvi mah nisam uocio ovo o cemu pisete ali vec i cinjenica da g. Zeljko pise ovako n vrijedi Vam entuzijazam diljem svijet kada ce Vam mangupi n vlasti u Hrvatskoj unistiti Hrvatsku je indikativno. Cak i da je napisao ne vrijedi NAM entuzijazam diljem svijeta kada ce NAM mangupi na vlasti u Hrvatskoj unistiti Hrvatsku ne bi bilo dobro jer odaje kapitulantski duh. Ovako se samo pitam tko je on ako ce nama unistiti Hrvatsku a ne i njemu.

Srdacan pozdrav!
Darko Ercegovic, Sibenik<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n



Postovani gosp. Jelovic,

Vasa se adresa nasla na popisu, vjerojatno zbog kumunikacije neke grupe s nama. Zalosno je da zivite u drzavi u kojoj vladaju zakoni (the rule of law), a istovremeno ne zelite da to bude slucaj u Vasoj bivsoj domovini. Vama je zgodno “kitite” se Hrvatskom u inozemstvu, a malo Vas briga kako njezini gradjani zive. Gradjani Hrvatske traze samo ono sto vec postoji u civiliziranim zemljama zapadne Europe, a i Kanada nije daleko od toga. Kada biste bili stvarni rodoljub, zeljeli biste da vecina hrvatskih gradjana dostojno zivi, a ne nekoliko stotina politicki podobnih obitlji.

Sto se tice jezika mi o tome nismo nista rekli. Steta sto svjetski jezik za medjusobnu komunikciju svih naroda nije postao ESPERANTO, a svaki narod ima pravo sluziti se svojim jezikom. Bilo bi zanimljivo znati kako Vasa djeca u Kanadi govore hrvatski.

U mladim godinama bio sam izrazito nacionalno orijentiran, ali kada danas vidim kakva je pljacka ucinjena u ime hrvatstva, onda me sram reci da sam Hrvat. Hrvatstvo je u Hrvatskoj postalo profesija. Stravicno, zar ne? Bruno Busic je svojevremeno napisao da ce Hrvati dobiti svoju drzavu i onda ce tek vidjeti sto znaci pljacka od pripadnika vlastitog naroda. To se upravo dogodilo s planom Franje Tudjmana da ustolici 200 vladajucih obitelji u Hrvatskoj. Jedna od tih obitelji je i obitelj Hanzekovic (otac je bio prvi Tudjmanov ministar financija, a sinu je osigurao da njegov odvjetnicki ured odredjuje visinu tarifa za gradjane i zastupa veliki dio drzavnih firmi i poduzeca). Tako je danas mladji Hanzekovic jedan od najbogatijih Hrvata.

S postovanjem,

JURIS PROTECTA
Z. Zeljko<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

— Original Message —
From: Michael Pack
Sent: Friday, February 05, 2010 12:27 AM
Subject: Re: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski program provincijeBritish Columbia

Stovani gdin Protecta,

Mozda i jeste dobar Hrvat, ali jeste li patriot? Kako mozete biti takav pesimist, a i blato bacati (samo) na naseg najveceg drzavnika dr Franju Tudjmana? Zasto ne spominjete one poslije njega, koji su prodali sva nasa drzavna dobra, ukljucujuci i hrvatske banke? Ili Racana, koji nas je skoro utopio u Istarskoj Vali? Ili Mesica, koji ode na strani sud i svjedoci protiv nasih osloboditelja – generala? Sto Vi znate o pljacki. Tocno, dogodila se u onom ratnom kaosu i nek svi koji su sudjelovali, budu sudjeni.

Pitanje: zar vise volite srpske ili ruske tajkune od Todorica i drugih hrvatskih?

Molim Vas, budite pozitivni, ne blatite svoj hrvatski narod

Michael Pack<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

— Original Message —
From: Juris Protecta
Sent: Friday, February 05, 2010 8:24 AM
Subject: Re: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski programprovincije British Columbia

Ako se radi o plja\u010dki onda mi je gora hrvatska plja\u010dka od tudjinske pljacke.

Pozdrav,
Z. Zeljko<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

— Original Message —
From: Paul Jelovic
Sent: Friday, February 05, 2010 6:48 PM
Subject: RE: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski program provincijeBritish Columbia

Cijenjeni g. Zeljko,

Buduci sto ste, ste u odgovoru pribjegli, upotrebi niskih udaraca, stoga cemo okoncat polemiku. Ponovno cu Vam naglasiti da sam i sam za eliminiranje korumpiranih pojedinaca iz svih segmenata u Lijepoj nasoj, bez obzira na njihovu stranacku pripadnost. Tu ne bismo smjeli gledati da li se radi o korumpiranom Handzekovicu ili pak Nobilu. Dakle, vasem clanu.

Ali racunam da nije uputno rusiti hrvatske korupcionase uz pomoc neojugoslavenskih. A takvih je u Juris Protecta ohoho. Zar mislite da Cacic bolji od Keruma?! Nadalje, kako biste se uvjerili kojim jezikom\/cima govore izvolite njihov telefonski broj pa ih upitajte: (306) 978-2032

Uz pozdrav
Pavao Jelovic

Saskatoon Kanada\/Zupanja Hrvatska

-bivsi politicki zatvorenik
-bivsi pripadnik 104 posavske brigade
-autor osamnaest samostalnih i suautor osam skupnih zbirki pjesama<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

— Original Message —
From: Michael Pack
Sent: Sunday, February 07, 2010 1:42 AM
Subject: Re: Kanada: Hrvatski jezik ukljucen u skolski programprovincije British Columbia

Slazem se, ali prvo treba optuziti, pa dokazati i izreci pravorijek a na zalost u mnogim slucajevima to su samo blebetanja bez dokaza. Ponavljam, na svim stranama i sferama hrvatskog drustva ima i dandanas previse kradja i mafije, to je nasa boljka. Ali isto je nasa boljka traziti dlaku u jajetu i tamo gdje se ne ce moci naci. Vecina je hrvatskog naroda sretna imati svoju neovisnu drzavu Hrvatsku i nemojmo prekopavati po mrtvim grobovima, dosta nam to cini EU, Haag i komunisti, koji bi se trebali skriti u misju rupu od srama, jer su nam bas oni ucinili vise zla i od tkzv antifasista. I dandanas zale za svojom bivsom kravom muzarom, Jugovinom. I drze fotelje od tvornica do vlasti.

Bez ljutnje
Michael Pack<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

— Original Message —
From: Paul Jelovic
Sent: Monday, February 08, 2010 1:01 PM

G. Zlatko,
Umjesto komentara na izlozeno izvolite ovo:

Svakodnevno mi gledamo cudnovate igrokaze,
Kojekakvi egzorcisti, licemjeri i nakaze
Sve sto brizno njegovasmo kopitima sada gaze,
Pale vatru medju nama i zlocince pronalaze.

Branitelje i casnike za zlocine optuzuju,
Lijepu nasu podlo kradu, rasprodaju, zaduzuju,
Puk klevecu gdje god zinu, necastivog posluzuju
Za suradnju s dusmanima, okov oni zasluzuju.

Ponovno su razigrani u sumnjivom nekom kolu,
Raduju se nasim zlima, porazima i raskolu,
Opet nam je, ljudi moji, ropski zivot na pomolu.
Jer udbaski stipendisti kod nas sjede na prijestolu.

Pisao bih jos kojesta, al’ sam zbilja jako zedan,
Pa cu poci okrijepit se, u vino sam sad zagledan
No, prije cu upitati: Je l’ komunist, bar ijedan
Zbog zlosilja i zlocina ruci pravde dosad predan?

Pavao Jelovic
Saskatoon Kanada<\/p>\n\n\n\n

Vinko Grubi\u0161i\u0107: TRIDESET GODINA HRVATSKOGA JEZIKA U SREDNJIM \u0160KOLAMA ONTARIJA<\/strong>

Kanadsko Hrvatski Kongres<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinko Grubi\u0161i\u0107
TRIDESET GODINA HRVATSKOGA JEZIKA U SREDNJIM \u0160KOLAMA ONTARIJA

Sredinom 1976. hrvatski jezik postao je dijelom srednjo\u0161kolskoga programa u Ontariju (Kanada) zahvaljuju\u0107i tada\u0161njoj ministrici za \u0161kolstvo Betty Stevenson i lobisti\u010dkim naporima hrvatskih ljudi, me\u0111u kojima je djelovao i najplodniji pisac ud\u017ebenika za u\u010denje hrvatskoga jezika i kulture u emigraciji u XX. stolje\u0107u \u2013 dr. Vinko Grubi\u0161i\u0107 \u2022 \u0160kole hrvatskoga jezika i kulture djeluju diljem Kanade i to u Victoriji, Vancouveru, Edmontonu, Calgaryju, Winnipegu, Thunder Bayu, Sault St. Marie, Sudburryju, Montrealu, Ottawi, Norvalu, Georgetownu, Mississaugi, Bramptonu, Torontu, Oakvilleu, Hamiltonu, Kitcheneru, Londonu, St. Thomasu i Windsoru trude\u0107i se da generacije mladih kanadskih Hrvata, privr\u017eenih svojoj novoj domovini, zavole i domovinu svojih roditelja i djedova

Iste ki\u0161ne ve\u010deri kad sam stigao u Kanadu, 1. studenoga 1975. nazvao me do tada mi potpuno nepoznati profesor Zdravko Robert Megler i, nakon kra\u0107ega uvoda, napomenuo da \u0107emo se vidjeti idu\u0107i dan, nakon sv. mise, ispred hrvatske crkve. Danas pokojni prof. Megler bio je predsjednik udru\u017eenja \u00abCanadian Teachers of the Croatian Heritage\u00bb, a razlog njegova sastanka je sljede\u0107i: postoji mogu\u0107nost da se uvede hrvatski jezik kao nastavni predmet u srednje \u0161kole provincije Ontario. Za to treba ispuniti sljede\u0107e uvjete:

a) imati dovoljan broj zainteresiranih u\u010denika;

b) program prihva\u0107en od Ministarstva za \u0161kolstvo i kulturu provincije Ontario;

c) kvalificirana srednjo\u0161kolskoga profesora.

Odmah smo se dali na vi\u0161estruki posao. Trebalo je najprije sastaviti programe za pet razli\u010ditih razreda (od 9. do 13, jer tada je provincija Ontario imala i 13. razred) i to na petom stupnju, \u0161to je omogu\u0107avalo u\u010denicima pristup sveu\u010dili\u0161tu.

\u010cetrdesetak kutija knjiga \u0161to sam ih poslao iz \u0160vicarske nisu jo\u0161 stigle pa je to ote\u017eavalo rad na programima. No sretna je okolnost bila da mi je na\u0161 prijatelj, sve\u0107enik isto\u010dnoga obreda vl\u010d. Bo\u017eidar Vidov stavio svoju bogatu knji\u017enicu na raspolaganje, a i moje su knjige stigle prije nego \u0161to sam o\u010dekivao. Programi su prire\u0111eni prema svim tada\u0161njim \u0161kolskim standardima i kriterijima, na \u010demu nam je od ogromne pomo\u0107i bila gospo\u0111a Miriam di Giuseppe, Hrvatica koja je bila stru\u010dnjakinja upravo za pripravu \u0161kolskih programa.

S Ministarstvom se sura\u0111ivalo u ti\u0161ini jer smo znali kako \u0107e tada\u0161nji jugoslavenski konzulat i tada\u0161nji profesor slavistike, bolje re\u010deno \u00absrpsko-hrvatskog\u00bb Milan Sudu\u010dki, sve sile ulo\u017eiti da sprije\u010de uvo\u0111enje hrvatskoga jezika u srednje \u0161kole. Nakon manje od mjesec dana tada\u0161nja ministrica za \u0161kolstvo i kulturu Betty Stevenson prihvatila je programe i sada je preostalo ispunjavanje dvaju preostalih uvjeta.

Jugokonzulat i Surdu\u010dki su upravo bjesomu\u010dno nastojali dokazati kako bi bilo apsurdno uvesti jedan jezik \u00abkoji ne postoji\u00bb. Na\u0161 je odgovor na takve primjedbe bio vrlo jasan: ako ti drugovi ili gospoda ne znaju ustavnu definiciju jezika zemlje koju predstavljaju, to je njihov problem. Imali smo prijevod stavaka o jeziku i jezicima jugoslavenskoga kao i hrvatskoga Ustava. Uz to smo nagla\u0161avali da kanadski porezni obveznici hrvatskoga podrijetla \u017eele da njihova djeca u\u010de jezik svojih predaka, a to je hrvatski jezik. I to je bio najja\u010di \u00abdokaz\u00bb.

Neki teorijski radovi prof. Stjepana Babi\u0107a te Dalibora Brozovi\u0107a mogli su biti uvijek od koristi, ali se zaista nije imalo smisla upu\u0161tati ni u kakve velike diskusije o postojanju ili nepostojanju ovog ili onog, jer bi to bilo jednostavno beskorisno gubljenje vremena. Kako sam u me\u0111uvremenu polo\u017eio profesorski ispit (jer doktorat vam ne daje pravo da predajete na srednjoj \u0161koli, za \u0161to je potreban poseban ispit srednjo\u0161kolskog profesora da dobijete \u00abLetter of Standing\u00bb, a onda nakon dvjesto radnih dana, odnosno tisu\u0107u i dvjesto sati da dobijete \u00abTeacher Certificate\u00bb) s pravom predavanja posvuda gdje su engleski i francuski nastavni jezici, pitanje profesora smo rije\u0161ili.

Ostalo je na prvi pogled lak\u0161e, a u biti najkompliciranije pitanje u\u010denika. Prof. Megler u suradnji s nekim drugim hrvatskim entuzijastima, od kojih su se uvijek isticali Jerko Neki\u0107 i Marin Sopta, bili su od velike pomo\u0107i. Tu su nam se pridru\u017eili Stjepan Mi\u0161ljenovi\u0107 te bra\u010dni par Jelena i Nikola Vrdoljak. Djevojke i mladi\u0107i iz njihove plesne grupe \u00abZrinski-Frankopan\u00bb gotovo su se svi upisali u hrvatsku \u0161kolu. Tako je po\u010detkom srpnja 1976. hrvatski jezik postao dio \u0161kolskoga programa ljetne \u0161kole, a ve\u0107 u rujnu bila su dva razreda hrvatskoga jezika i kulture u Torontu. Ljetna \u0161kola u Torontu zavr\u0161ila je priredbom, odnosno izvedbom narodne drame \u00abRobinja\u00bb, u koju su se uklju\u010dili gotovo svi u\u010denici.

Ovaj se srednjo\u0161kolski program sjajno uklapao u rad tada vrlo aktivne hrvatske prosvjetne organizacije HI\u0160AK (Hrvatske izvandomovinske \u0161kole Amerike, Australije i Europe) kojoj je na \u010delu dugi niz godina vrijedni po\u017ertvovni fra Ljubo Krasi\u0107, a od velike je pomo\u0107i bilo i nekoliko seminara koje je HI\u0160AK organizirao, koji su uklju\u010divali sva zna\u010dajnija mjesta gdje je djelovala \u0161kola hrvatskoga jezika i folklora.

Kako je \u0161kolski program hrvatskoga jezika prihvatilo Ministarstvo, ve\u0107 od rujna se Torontu priklju\u010dila i Mississauga, gdje su bila dva razreda hrvatskoga jezika, a kao i u Torontu u dvama razredima bilo je vi\u0161e \u0161kolskih programa. Tu je ogromni posao obavio Mate Bogoje, koji je organizirao dva razreda u\u010denika koji su poha\u0111ali hrvatski jezik u Missisaugi ne tako davne 1976. godine. Po\u010detnici u hrvatskome jeziku i u\u010denici slabijega poznavanja hrvatskoga i\u0161li bi u jedan razred, a napredni u drugi.

Trebalo je tako u istom razredu slijediti nekoliko programa. Kasnije su \u0161kole u drugim mjestima uvele hrvatski kao nastavni predmet, u Kitcheneru, Bramptonu, Hamiltonu, Ottawi… Programi su se mijenjali, upotpunjavali… Kad je Hrvatska postala slobodna i demokratska dr\u017eava, sve je postalo daleko lak\u0161e, sve se \u2013 rekli bismo \u2013 normaliziralo, a suradnja s Hrvatskim konzulatom u Missisaiugi omogu\u0107uje nove polete i nova ostvarenja.

Prilog:
RATIONALE 1
(Croatian III – Revised Course)

The aim of the course is to provide students (regardless of their ethnic affiliation or age) with the opportunity to expand their basic knowledge of the Croatian language, which is spoken in the Republic of Croatia, Yugoslavia, and to learn more about the Croatian culture which is 1300 years old. The following five groups of students could benefit from the third level of the course. All would, of course, have successfully completed the Croatian II, or its equivalent.

I. Students who are affiliated with a Croatian Canadian Community by birth and wish to preserve their heritage. Inclusion of Croatian Language in a Secondary School Program is the most effective way in which the Croatian Community can maintain their heritage and culture in their new homeland, and at the same time, reinforce their feeling of belonging to our Canadian society.

2. Students who become affiliated with the Croatian Canadian Community by marriage and want to continue to develop their communication skills and hence strengthen their family relationship.

3. Students from other ethnic origins who are affiliated with the Croatian Canadian Community by interest (members of folk dance groups, soccer clubs, etc.) and want to expand and improve their knowledge for travel in Croatia.

4. Students who intend to study History at the University level and major in the Medi- terranean or Central European History, Croatia in particular.

5. Students who intend to study Slavic languages at the University level in Canada or abroad and use the Croatian as one subject, or as the bridge to the Russian language, or to the Old Slavic language which is a compulsory subject at any Slavic Institute in the world.

II. GENERAL AIMS

(a) The course will deal, at a senior-intermediate level with all four communication skills but with increased emphasis on reading and writing. 

(b) The course will involve continued study of Croatian history, geo\u00acgraphy and the introduction of classical, renaissance and Croatian dialectal literature selections.

III. OBJECTIVES

At this level, the language of instruction is Croatian. Students successfully completing Croatian III should be able to demonstrate the 

Summary

THIRTY YEARS OF THE CROATIAN LANGUAGE IN THE SECONDARY SCHOOLS OF ONTARIO (CANADA)

In mid 1976 the Croatian language became a part of the secondary school program in Ontario (Canada) thanks to the Minister of Education at the time, Betty Stevenson, and the lobbying effort of Croatians, including those of Vinko Grubi\u0161i\u0107, the most prolific writer of textbooks for the Croatian language and culture in the Croatian communities abroad in the 20th century.

This secondary school program dovetailed brilliantly with the activity of the, at the time very active, Croatian educational organisation HI\u0160AK (Croatian Schools of America and Canada) led for many years by the worthy and selfless Friar Ljubo Krasi\u0107. Also of great help were the several seminars organised by HI\u0160AK that included all of the more significant places where Croatian language and culture schools were active in the Croatian communities abroad.

Croatian language and culture schools are active across Canada, in Victoria, Vancouver, Edmonton, Calgary, Winnipeg, Thunder Bay, Sault St. Marie, Sudbury, Montreal, Ottawa, Norval, Georgetown, Mississauga, Brampton, Toronto, Oakville, Hamilton, Kitchener, London, St. Thomas and Windsor, all making the effort to instil into a gen- eration of young Canadian Croatians, dedicated to their new homeland, a love of the Croatian homeland of their parents and grandparents.

Res\u00famen

TREINTA A\u00d1OS DE ENSE\u00d1ANZA DE IDIOMA CROATA EN LAS ESCUELAS SECUNDARIAS DE ONTARIO (CANAD\u00c1)

A mediados de 1976 el idioma croata comenz\u00f3 a formar parte del programa de ense- \u00f1anza secundaria en Ontario (Canad\u00e1) gracias a la gesti\u00f3n de la ministra de instrucci\u00f3n p\u00fablica de aqu\u00e9lla \u00e9poca, Betty Stevenson, y a la actividad de los \u201elobbys\u201c croatas. En dichos lobbys actuaba el dr. Vinko Grubi\u0161i\u0107, uno de los autores mas prol\u00edficos de manu- ales de idioma y cultura croata para la emigraci\u00f3n.

Este programa de ense\u00f1anza secundaria se adaptaba de modo excelente al trabajo de la muy activa organizaci\u00f3n cultural croata \u201eEscuelas croatas fuera de la Patria – de Am\u00e9rica, Australia y Europa\u201c (ECfP), encabezada durante muchos a\u00f1os por el diligente y sacrificado fray Ljubo Kra\u0161i\u0107. Fue grande el aporte de seminarios organizados por la ECfP en todos los lugares significativos donde exist\u00edan escuelas de idioma y cultura croata para la di\u00e1spora.

Actualmente, dichas materias se ense\u00f1an a lo largo y ancho de Canad\u00e1 en escuelas de Victoria, Vancouver, Edmonton, Calgary, Winnipeg, Thunder Bay, Sault St. Marie, Sudbury, Montreal, Ottawa, Norval, Georgetown, Mississauga, Brampton, Toronto, Oakville, Hamilton, Kitchener, London, St. Thomas y Windsor. La finalidad de dichas escuelas es motivar a las jovenes generaciones de croatas canadienses para que del mismo modo como aman a su nueva Patria, aprendan a querer a Croacia, la tierra natal de sus padres y abuelos.

Vinko Grubi\u0161i\u0107:
Trideset godina hrvatskoga jezika u srednjim \u0161kolama Ontarija

Godina 2006 – 20007

stranica 105 – 109 link:
http:\/\/www.matis.hr\/pdf\/HIZ_2007.pdf<\/a>
http:\/\/www.crocc.org\/english\/events\/info.asp?id=21266<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services Canadian Croatian Congress \ufeffCanadian Croatian CongressKanadsko hrvatski kongressNGO Member of the United NationsMarch 18, 2005 Honourable Patrick WongMinister of State for Immigration and Multiculturalism ServicesPO Box 9042Stn Prov GovtVictoria, British ColumbiaCanada, V8W 9E2 Dear Mr. Wong, On February 12th, 2005 a Roundtable discussion was … <\/p>\n

Nastavi \u010ditati “Letter to the Minister of State for Immigration and Multiculturalism Services”<\/span><\/a><\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12,5],"tags":[],"class_list":["post-254","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-canadian-croatian-congress","category-kanadsko-hrvatski-kongres"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}