{"id":262,"date":"2013-08-23T23:01:00","date_gmt":"2013-08-23T23:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/crocc.org\/?p=262"},"modified":"2023-02-23T00:02:02","modified_gmt":"2023-02-23T00:02:02","slug":"u-zagrebu-odrzana-tiskovna-konferencija-sastanka-sredisnjeg-odbora-hsk-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/crocc.org\/en\/u-zagrebu-odrzana-tiskovna-konferencija-sastanka-sredisnjeg-odbora-hsk-a\/","title":{"rendered":"U Zagrebu odr\u017eana tiskovna konferencija Sastanka Sredi\u0161njeg odbora HSK-a"},"content":{"rendered":"\n

U Zagrebu odr\u017eana tiskovna konferencija Sastanka Sredi\u0161njeg odbora HSK-a

Delegacija HSK posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu\u0111mana

Na kraju sastanka Sredi\u0161njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata, koji se odr\u017eao od 23. do 25. srpnja u Zagrebu, ju\u010der je odr\u017eana i konferencija za tisak. Tom prigodom istaknuti su svi zaklju\u010dci, koji se prije svega odnose na poticanje i nastavak suradnje domovinske i iseljene Hrvatske kroz aktivnosti i rad HSK. Glasnogovornik HSK, fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 naglasio je na iznimno dobar kontakt koji je ostvaren sa Dr\u017eavnim uredom za Hrvate izvan RH ali prije svega na dugogodi\u0161nju potporu Hrvatske matice iseljenika.

”Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo\u010dnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH”, ocijenio je fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107, zauzev\u0161i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre\u0107eg entiteta, ali nikako na \u0161tetu druga dva naroda”.

U BiH se mo\u017ee napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je \u0106ori\u0107 i to je jedan od glavnih zaklju\u010dakai Okruglog stola koji je netom prije tiskovne odr\u017ean u HMI. Predstavnici Kongresa upozorili su na lo\u0161e u\u010dinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo \u0161to Hrvatska jo\u0161 uvijek nije omogu\u0107ila dopisno glasovanje na izborima. ”Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time \u0107e se vi\u0161e izgubiti nego dobiti”, naglasili su na tiskovnoj jer hrvatsko je iseljeni\u0161tvo,, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi\u0161e novca stigne od isljeni\u0161tva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi\u0161e od stotine hrvatskih emigranata i na tom podru\u010dju \u0107e nastaviti raditi punim intezitetom.

Delegacija HSK na Oltaru domovine na Medvedgradu

”U nekoliko europskih dr\u017eava, po uzoru na Njema\u010dku, poti\u010de se istra\u017eivanje politi\u010dkih umorstava emigranata, a neke su dr\u017eave od Kongresa zatra\u017eile pomo\u0107”, rekao je \u0106ori\u0107 ne \u017eele\u0107i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo\u0107i, a predsjednik Kongresa Mijo Mari\u0107 je nadodao da Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru\u0161i vjerodostojnost Hrvatske i ugro\u017eava odnose s Njema\u010dkom.

Jedna od najva\u017enijih najava tiskovne HSK-a je: za srpanj 2014. godine, Hrvatske svjetske sportske igre na kojima se u Zagrebu o\u010dekuje oko tisu\u0107u sporta\u0161a i jo\u0161 pet do \u0161est tisu\u0107a rodbine i prijatelja iz iseljeni\u0161tva. Potporu igrama ve\u0107 su dali gradona\u010delnik Zagreba Milan Bandi\u0107 i Dr\u017eavni ured za Hrvate izvan RH, kao i Hrvatska matica iseljenika gdje \u0107e i biti smje\u0161en Odbor za organizaciju igara.

Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, delegati HSK-a su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu\u0107nost. Te\u017ei\u0161te budu\u0107eg rada bit \u0107e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni\u0161tva te privla\u010denje mladih.HSK izrazio je nadu da \u0107e Dr\u017eavni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni\u0161tva. Tako\u0111er je istaknuto i uspostavljanje Partnerskog sporazuma izme\u0111u HSK i braniteljske udruge Zavjet. Sporazum o Partnerstvu su potpisali Mijo Mari\u0107 predsjednik HSK i Boris Mu\u017eanovi\u0107, predsjednik udruge Zavjet.Ovaj dokument predstavlja kontinuitet prija\u0161nje suradnje na zajedni\u010dkim projektima – potpora generalima, te novu osnovu budu\u0107e suradnje na konkretnim projektima s ciljem povezivanja iseljene i domovinske Hrvatske. Jedan od zajedni\u010dkih ciljeva je podr\u0161ka gospodarskim projektima, kreiranje hrvatske svjetske poslovne platforme, stipendiranje studenata na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u RH i u inozemstvu, te povezivanje hrvatske svjetske znanstvene elite.

HSK krovna je iseljeni\u010dka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr\u017eava u kojima hrvatski iseljenici \u017eive u ve\u0107em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je \u010dlan UN-a sa savjetodavnim statusom \u2013 zaklju\u010dak je na kraju tiskovne.

Zahvalnica HSK prigodom 20 obljetnice osnutka HSK za dugogodi\u0161nji plodonosan i nesebi\u010dan rad u HSK, te povezivanju domovine s iseljenom hrvatskom \u017deljka Le\u0161i\u0107, ravnateljica Domovinskog sjedi\u0161ta HSK

Na sve\u010danoj ve\u010deri HSK-a, koja je odr\u017eana u dvorani Matis, uz posebnog uva\u017eenog gosta i dragog prijatelja, hrvatskog generala Mladena Marka\u010da, nazo\u010dio je i gradona\u010delnik Zagreba Milan Bandi\u0107, te drugi uva\u017eeni gosti iz javnog i polti\u010dkog \u017eivota Hrvatske i visokih predstavnika Crkve u Hrvata, prije svega dugogodi\u0161nji suradnici i prijatelji HSK-a. Tom prigodom uru\u010dena se zahvalnice HSK-a, za izniman doprinos i rad u ovoj krovnoj udruzi iseljenih Hrvata: Anti Pavlovi\u0107u iz Hrvatskog nogometnog saveza, \u0160imunu \u0160iti \u0106ori\u0107u, glasnogovorniku HSK-a, Dijani Vuku\u0161i\u0107, rizni\u010darki, Josipu Anti Sovulju, dugogodi\u0161njem glavnom tajniku HSKa-a te ravnateljici Domovinskog sjedi\u0161ta HSK-a u Zagrebu, \u017delji Le\u0161i\u0107, koja je godinama glavni oslonac svih aktivnosti Kogresa u domovini i va\u017ena spona sa Hrvatskom maticom iseljenika.

Priredila: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek i HSK

Objavljeno: Petak, 26. 07. 2013. 00:00
http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/novosti\/2486-u-zagrebu-odrzana-tiskovna-konferencija-sastanka-sredisnjeg-odbora-hsk-a<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


‘Od oporezivanja inozemnih mirovina vi\u0161e \u0161tete od koristi’

Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upozorili su danas na lo\u0161e u\u010dinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo \u0161to Hrvatska jo\u0161 uvijek nije omogu\u0107ila dopisno glasovanje na izborima. Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time \u0107e se vi\u0161e izgubiti nego dobiti, rekao je glasnogovornik HSK fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 na konferenciji za novinare. Hrvatsko je iseljeni\u0161tvo, podsje\u0107a, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi\u0161e novca stigne od isljeni\u0161tva.

Predstavnici Kongresa opetovali su svoju zabrinutost polo\u017eajem Hrvata u BiH. Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo\u010dnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH, ocijenio je \u0106ori\u0107, zauzev\u0161i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre\u0107eg entiteta, ali nikako na \u0161tetu druga dva naroda”. U BiH se mo\u017ee napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je \u0106ori\u0107.

HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi\u0161e od stotine hrvatskih emigranata. U nekoliko europskih dr\u017eava, po uzoru na Njema\u010dku, poti\u010de se istra\u017eivanje politi\u010dkih umorstava emigranata, a neke su dr\u017eave od Kongresa zatra\u017eile pomo\u0107, rekao je \u0106ori\u0107 ne \u017eele\u0107i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo\u0107i.

Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru\u0161i vjerodostojnost Hrvatske i ugro\u017eava odnose s Njema\u010dkom, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Mari\u0107.

‘Kognresnici’ su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu o\u010dekuje oko tisu\u0107u sporta\u0161a i jo\u0161 pet-\u0161est tisu\u0107a drugih posjetitelja.

Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, ‘kongresnici’ su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu\u0107nost. Te\u017ei\u0161te budu\u0107eg rada bit \u0107e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni\u0161tva te privla\u010denje mladih.

HSK izrazio je nadu da \u0107e Dr\u017eavni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni\u0161tva. HSK krovna je iseljeni\u010dka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr\u017eava u kojima hrvatski iseljenici \u017eive u ve\u0107em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je \u010dlan UN-a sa savjetodavnim statusom.

Poslovni.hr\/Hina<\/a>
http:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/od-oporezivanja-inozemnih-mirovina-vise-stete-od-koristi-248264#<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Hrvatski svjetski kongres zabrinut polo\u017eajem Hrvata u BiH

U \u010detvrtak, 25. srpnja, a nakon dvodnevnog zasjedanja Sredi\u0161njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, u Hrvatskoj matici iseljenika odr\u017eana je tiskovna konferencija. Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) opetovali su svoju zabrinutost polo\u017eajem Hrvata u BiH. ”Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazo\u010dnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH”, ocijenio je glasnogovornik HSK fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 na konferenciji za novinare, zauzev\u0161i se za “neku vrstu hrvatske autonomije, tre\u0107eg entiteta, ali nikako na \u0161tetu druga dva naroda”. U BiH se mo\u017ee napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je \u0106ori\u0107, prenosi Hina.

Predstavnici Kongresa upozorili su na lo\u0161e u\u010dinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo \u0161to Hrvatska jo\u0161 uvijek nije omogu\u0107ila dopisno glasovanje na izborima. ”Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time \u0107e se vi\u0161e izgubiti nego dobiti”, rekao je glasnogovornik HSK fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 na konferenciji za novinare.

Hrvatsko je iseljeni\u0161tvo, podsje\u0107a, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najvi\u0161e novca stigne od isljeni\u0161tva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva vi\u0161e od stotine hrvatskih emigranata. ”U nekoliko europskih dr\u017eava, po uzoru na Njema\u010dku, poti\u010de se istra\u017eivanje politi\u010dkih umorstava emigranata, a neke su dr\u017eave od Kongresa zatra\u017eile pomo\u0107”, rekao je \u0106ori\u0107 ne \u017eele\u0107i iznositi pojedinosti o karakteru te pomo\u0107i.

”Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ru\u0161i vjerodostojnost Hrvatske i ugro\u017eava odnose s Njema\u010dkom”, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Mari\u0107. ‘Kognresnici’ su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu o\u010dekuje oko tisu\u0107u sporta\u0161a i jo\u0161 pet-\u0161est tisu\u0107a drugih posjetitelja.

Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, ‘kongresnici’ su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budu\u0107nost. Te\u017ei\u0161te budu\u0107eg rada bit \u0107e mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeni\u0161tva te privla\u010denje mladih.

HSK izrazio je nadu da \u0107e Dr\u017eavni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana ‘prerasti’ u ministarstvo isljeni\u0161tva. HSK krovna je iseljeni\u010dka udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr\u017eava u kojima hrvatski iseljenici \u017eive u ve\u0107em broju. Kao nevladina udruga, Kongres je \u010dlan UN-a sa savjetodavnim statusom.

HINA
bljesak.info<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


U Zagrebu sve\u010dano otvoren Sastanak Sredi\u0161njeg odbora HSK-a

Izvedbom hrvatske himne, u Zagrebu je 23. srpnja, sve\u010dano otvoren Sastanak Sredi\u0161njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata.

Ovom va\u017enom skupu, kojim se obilje\u017eava i 20. obljetnice osnutka HSK-a, nazo\u010dile su mnoge uva\u017eene osobe iz javnog i politi\u010dkog \u017eivota Hrvatske. Na samom po\u010detku nazo\u010dne je pozdravio Mijo Mari\u0107, predsjednik HSK, istaknuv\u0161i va\u017enost djelovanja Kongresa za budu\u0107nost iseljene Hrvatske ali i gospodarstvena ulaganja u domovini.

– Mi nismo samo Hrvati na privremenom radu ve\u0107 smo sposobni mladi ljudi sa karijerama i poslovnim uspjesima u dr\u017eavama u kojima \u017eivimo. Kao takvi mo\u017eemo puno napraviti za Hrvatsku ali trebamo i potporu te dobru suradnju upravo u domovini i postoje\u0107im institucijama, koje su zadu\u017eene za kontakte s Hrvatima izvan Hrvatske. A Hrvatska matica iseljenika oduvijek je bila na\u0161 dom i bitan oslonac za sve \u0161to smo radili \u2013 istaknuo je Mijo Mari\u0107, pozdraviv\u0161i pri tom Marina Knezovi\u0107a, ravnatelja HMI, Ivu Jelu\u0161i\u0107a, izaslanika Hrvatskog sabora, Dariju Krsti\u010devi\u0107, izaslanicu premijera RH i predstojnicu Ureda za Hrvate izvan RH, Ivana \u0160ukera, predsjednika Saborskog odbora za Hrvate izvan RH, zamjenicu gradona\u010delnika Zagreba, Sandru \u0160valjek te predstavnike hrvatskih politi\u010dkih stranki i institucija kao i osoba iz javnog \u017eivota RH.

Poseban pe\u010dat sve\u010danom otvorenju dao je fra \u0160imun \u0160ito \u010cori\u0107, glasnogovornik HSK i jedan od utemeljitelja krovne udruge iseljenih Hrvata, podsjetiv\u0161i sve nazo\u010dne na same po\u010detke rada kao i bogat i djelotvoran put hrvatskog izvandomovinstva kroz 20 godina.

– Puno emocija i rada je u ovoj organizaciji, koja pripada svima nama jer domovina i iseljeni\u0161tvo za mene je nedjeljivo\u2026 mi smo jedna du\u0161a i jedno srce \u2013 rekao je fra \u0160ito \u2013 i ne smijemo nikada zaboraviti lik i djelo na\u0161eg prvog predsjednika dr. Franje Tu\u0111mana, koji je sa Kongresom bio na samom po\u010detku, sa Kongresom i Hrvatskom.

Nakon sve\u010danog otvorenja, delegati Kongresa nastavili su sa radnim djelom, te posjetom Oltaru domovine i Medvedgradu. Za sutra je predvi\u0111eno niz predavanja o izazovima ulaska Hrvatske u Europsku uniju te o 20. obljetnici osnutka HSK-a, a predava\u010di \u0107e biti ugledni stru\u010dnjaci.

Tekst: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek July 24, 2013
http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/novosti\/2463-u-zagrebu-svecano-otvoren-sastanak-sredisnjeg-odbora-hsk-a<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Hrvatski svjetski kongres zasjeda u Zagrebu

Iseljeni\u0161tvo podupire osnutak Dr\u017eavnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono\u0161enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. Skori popis stanovni\u0161tva u BiH najva\u017eniji je doga\u0111aj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit \u0107e polo\u017eaj Hrvata u susjednoj dr\u017eavi, istaknuto je na sve\u010danosti u povodu 20. obljetnice Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), koja je otpo\u010dela ju\u010der 23. srpnja 2013. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Popisati treba svakog Hrvata jer – padne li njihov broj ispod deset posto – bit \u0107e te\u017ea pregovara\u010dka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelu\u0161i\u0107. Izrazio je bojazan da \u0107e Hrvati biti najve\u0107i demografski gubitnici i da \u0107e im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su \u010dinili 17 posto stanovni\u0161tva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan \u0160uker upozorava na va\u017enost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH. “Tko god misli da \u0107e Hrvati imati stabilnost bez tre\u0107eg entiteta, grdno se vara”, rekao je \u0160uker.

U BiH nema rje\u0161enja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107, koji dr\u017ei da hrvatska diplomacija mo\u017ee mnogo u\u010diniti na animiranju ljudi. Jelu\u0161i\u0107 se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude \u0161to vi\u0161e nacionalnog konsenzusa i \u0161to manje politi\u010dkog stran\u010darenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj politi\u010dkoj opciji.

Dvadeseta obljetnica krovne iseljeni\u010dke udruge bila je prilika da se zbroji u\u010dinjeno i propu\u0161teno te da se progovorio aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se \u010duje istina o njoj, o\u010duvanje kulture, identiteta i pomo\u0107 u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem tro\u0161ku, u\u010dinila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Mari\u0107. Golem je i financijski doprinos iseljeni\u0161tva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Mari\u0107 i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. “To vi\u0161e nisu bau\u0161telci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poru\u010dio je predsjednik Kongresa.

Ponijela nas je sna\u017ena potpora, poslije smo bili prepu\u0161teni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. \u0106ori\u0107 je sa \u017ealjenjem zaklju\u010dio kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je \u0106ori\u0107 i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa. “Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, pona\u0161anje onih koji ne\u0107e pomo\u0107i, ali o svemu imaju mi\u0161ljenje”, istaknuo je.

Nije lako biti razli\u010dit, pa to jo\u0161 i o\u010duvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi\u0107. Iseljeni\u0161tvo podupire osnutak Dr\u017eavnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono\u0161enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. “Time se do\u0161lo do nadstrana\u010dkog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krsti\u010devi\u0107.

“Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na sve\u010danosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i politi\u010dkih stranaka te osobe iz javnog \u017eivota. (Hina)

July 24, 2013
http:\/\/www.matis.hr\/images\/pdf\/HSK.pdf<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Sa sjednice Sredi\u0161njeg odbora HSK

Popisati treba svakog Hrvata jer padne li njihov broj ispod deset posto bit \u0107e te\u017ea pregovara\u010dka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelu\u0161i\u0107. Izrazio je bojazan da \u0107e Hrvati biti najve\u0107i demografski gubitnici i da \u0107e im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su \u010dinili 17 posto stanovni\u0161tva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan \u0160uker upozorava na va\u017enost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH.

“Tko god misli da \u0107e Hrvati imati stabilnost bez tre\u0107eg entiteta, grdno se vara”, rekao je \u0160uker. U BiH nema rje\u0161enja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107, koji dr\u017ei da hrvatska diplomacija mo\u017ee mnogo u\u010diniti na animiranju ljudi.

Jelu\u0161i\u0107 se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude \u0161to vi\u0161e nacionalnog konsenzusa i \u0161to manje politi\u010dkog stran\u010darenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj politi\u010dkoj opciji.

Dvadeseta obljetnica krovne iseljeni\u010dke udruge bila je prilika da se zbroji u\u010dinjeno i propu\u0161teno te da se progovori o aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se \u010duje istina o njoj, o\u010duvanje kulture, identiteta i pomo\u0107 u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem tro\u0161ku, u\u010dinila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Mari\u0107. Golem je i financijski doprinos iseljeni\u0161tva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Mari\u0107 i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. “To vi\u0161e nisu bau\u0161telci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poru\u010dio je predsjednik Kongresa.

Ponijela nas je sna\u017ena potpora, poslije smo bili prepu\u0161teni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. \u0106ori\u0107 je sa \u017ealjenjem zaklju\u010dio kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je \u0106ori\u0107 i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa. “Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, pona\u0161anje onih koji ne\u0107e pomo\u0107i, ali o svemu imaju mi\u0161ljenje”, istaknuo je.

Nije lako biti razli\u010dit, pa to jo\u0161 i o\u010duvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi\u0107.

Iseljeni\u0161tvo podupire osnutak Dr\u017eavnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i dono\u0161enje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. “Time se do\u0161lo do nadstrana\u010dkog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krsti\u010devi\u0107. “Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na sve\u010danosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i politi\u010dkih stranaka te osobe iz javnog \u017eivota. (Hina)

Predstavljena knjiga Tuge Tarle

Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENI\u010cKI DUHOPIS je odr\u017eano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godi\u0161njeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Bo\u017eo Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bo\u0161njak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesari\u0107 \u017dab\u010di\u0107.

DOMOVINA (isje\u010dak iz poglavlja \u201eNostalgija ili izjedanje du\u0161e\u201c)

Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima \u010dija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek odu\u0161evljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani gra\u0111ani svojih novih domovina. Posvjedo\u010dilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva te\u0161ka iskustva, muku i odricanja su pro\u0161li da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i po\u0161tovanje svojih novih sugra\u0111ana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hrane\u0107i im du\u0161u uspomenama. S druge strane, ona im je i sna\u017eila volju da doka\u017eu domovini i svijetu da su se odr\u017eali i da je mogu\u0107e svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.

I sama sam osje\u0107ala nostalgiju i razmi\u0161ljala o tome kako je \u010dovjek osu\u0111en na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona zna\u010di. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog \u010dinjenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u pora\u0107u nesmiljenom plja\u010dkom i nepo\u0161tenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih isku\u0161enja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisu\u0107e i tisu\u0107e hrvatskih du\u0161a diljem svijeta dijelili su to tragi\u010dno iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uklju\u010dili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena du\u0161a.

Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se \u0161to smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Ho\u0107e li i njihove sudbine zavr\u0161iti po spomenarima i dnevnicima ili me\u0111u stranicama nekih budu\u0107ih knjiga koje nitko ne\u0107e \u010ditati? Ho\u0107e li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno bi\u0107e naroda zvati \u201eglobalna Hrvatska\u201d?…Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagra\u0111ena od krhke pre\u0111e snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. \u017delite li je doista do\u017eivjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.

http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/novosti\/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Dva desetlje\u0107a HSK
Iseljeni Hrvati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Poziv na otvaranje sastanka Sredi\u0161njeg odbora i 20. godi\u0161njicu osnutka Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), 23. srpnja 2013. u Zagrebu

Po\u0161tovani,

u Domovinskom sjedi\u0161tu Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Zagrebu, od 23.-25. srpnja 2013. godine odr\u017eava se sastanak Sredi\u0161njeg odbora HSK-a, krovne me\u0111unarodne udruge koja okuplja hrvatske udruge i ustanove, te istaknute javne djelatnike iz tridesetak zemalja svijeta u kojima \u017eive hrvatski iseljenici. Ujedno ove godine obilje\u017eavamo i 20. godi\u0161njicu osnutka HSK-a.

Za tu prigodu \u010dast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na sve\u010dano otvaranje susreta sa sudionicima i uzvanicima koji \u0107e se odr\u017eati u utorak, 23. srpnja 2013. godine, u 10.00 sati, u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a 3, Zagreb.

HSK je nestrana\u010dka, nevladina udruga s \u010dlanstvom u Ujedinjenim narodima (UN ECOSOC Council) koja ve\u0107 20 godina uspje\u0161no djeluje na povezivanju Hrvata i hrvatskih potomaka, njihovih udruga i ustanova u svijetu s maticom Hrvatskom s ciljem zauzimanja za sveop\u0107e interese hrvatskog naroda u Domovini i izvandomovinstvu. U tu svrhu HSK kroz dva desetlje\u0107a radi na osiguranju kontinuiteta i razvoja vjerskog, duhovnog, kulturnog, dru\u0161tvenog i \u0161portskog naslje\u0111a me\u0111u Hrvatima u svijetu.

Va\u0161a nazo\u010dnost na otvaranju sastanka HSK bila bi ujedno i priznanje brojnom hrvatskom iseljeni\u0161tvu njegovom ogromnom doprinosu domovini, na lobisti\u010dkom, gospodarskom i kulturnom podru\u010dju, kao i na pomo\u0107i za vrijeme domovinskog rata.

Ujedno Vas pozivamo i na okrugli stol “IZAZOVI ULASKA RH U EU I 20. OBLJETNICE HSK” u \u010detvrtak, 25. 7. 2013. u 09.00 – 12.00 sati na istom mjestu, na kojoj ce sudjelovati izmedju ostalog kardinal Vinko Pulji\u0107, Ljubo Jur\u010di\u0107, Slaven Letica, Ivan \u010cizmi\u0107, Bo\u017eo Skoko i drugi.

Za daljnje informacije i potvr\u0111ivanje Va\u0161eg dolaska, molimo Vas obratite se ravnateljici Domovinskog sjedi\u0161ta, \u017deljki Le\u0161i\u0107: 01 6115 116 ili 098 710 746.

Unaprijed Vam se zahvaljujemo.
Uz srda\u010dan pozdrav,

Mijo Mari\u0107, predsjednik HSK
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Zaboravi vlastito, skrbi se za op\u0107e dobro!

Prisje\u0107am se kako nas je dvaput srda\u010dno na Pantov\u010daku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tu\u0111man

Ravnateljstvo du\u0161obri\u017eni\u0161tva za Hrvate u inozemstvu (Directio Nationalis Operumpro Migrationibus Croatis) poslalo je 15. srpnja ove godine \u010destitku \u010dlanovima Hrvatskoga svjetskoga kongresau povodu proslave 20. obljetnice djelovanja HSK. Prenosimo ju u cijelosti:

“Po\u0161tovani \u010dlanovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, dragi gosti iz Domovine i iz inozemstva, uz \u010destitku za 20. obljetnicu rada HSK, sve vas iskreno pozdravljam! Jubileje je potrebno slaviti jer su jubileji sve\u010danosti sje\u0107anja, zahvalnosti, radosti i poticaji za budu\u0107nost. Radost ovoga jubileja za mene je to ve\u0107a \u0161to sam od samih po\u010detaka vezan uz ovaj Kongres, jo\u0161 kao \u010dlan Inicijativnog odbora. Smatrao sam tada da je osnivanje HSK ideja koju su davali hrvatski lije\u010dnici bila zaista u tome trenutku potrebna, to vi\u0161e \u0161to se ugasilo Hrvatsko vije\u0107e i \u0161to je rat bio iza nas. Prisje\u0107am se mnogih dragih ljudi koji su u Zagreb na konvencije HSK dolazili sa svih strana svijeta: iz SAD-a, Kanade, Australije i Europe. Prisje\u0107am se kako nas je dvaput srda\u010dno na Pantov\u010daku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tu\u0111man, a koliku su vrijednost u HSK-u vidjeli na\u0161i tada\u0161nji politi\u010dari, pokazuje \u010dinjenica da su nam omogu\u0107ili i u staroj sabornici Hrvatskoga sabora odr\u017eati nekoliko konvencija.

Radujem se \u0161to se u novije doba mnogo mladih uklju\u010dilo u rad HSK, prepoznav\u0161i ga kao ideju koju \u017eele produbljivati i razvijati u ne\u0161to vi\u0161e i bolje. Iskusio sam da ime HSK ima snagu i karakter diljem svijeta. Sve su ovo razlozi da rad HSK ustraje i dalje na dobrobit cijeloga hrvatskog naroda, no uvijek pod geslom zapisanim na ulazu u Kne\u017eevu pala\u010du u Dubrovniku: Obliti privatorum, publica curate! (Zaboravi vlastito, skrbi se za op\u0107e dobro!). Svim sudionicima proslave 20. obljetnice HSK-a u Zagrebu od srca \u010destitam, sa \u017eeljom da \u0161to kvalitetnije i uspje\u0161nije djeluju na dobrobit HSK i svih njegovih \u010dlanova, kao i cijeloga hrvatskoga naroda u Domovini i u inozemstvu.

Fra Josip Bebi\u0107, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu”

http:\/\/www.hrvatski-fokus.hr\/index.php\/iseljenistvo\/8026-zaboravi-vlastito-skrbi-se-za-opce-dobro<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


From: s. Klaudija \u0110uran, Ur\u0161ulinka
Date: July 21, 2013 8:05:01 AM PDT
Subject: \u010cESTITKA

Mnogo po\u0161tovani HSK,

Vama, po\u0161t. g.Predsjedniku, svim \u010dlanovima u svim ogranicima na\u0161eg Hrvatskog Svjetskog kongresa od srca \u010destitam veliki 20-godi\u0161nji jubilej osnutka, ali jo\u0161 vi\u0161e, jubilej predanog rada, domoljublja, \u010dovjekoljublja i bogoljublja. Koliko li ste dobra na\u010dinili svojim zauzimanjem za Hrvate na svim meridijanima i paralelama, koliko li ste sve povezivali! Ne samo obavijestima, nego i dobrim rije\u010dima koje su budile nadu i onda kad su vijesti bile crne, ili barem sive. Koliko ste bili na usluzi svima, prenosili i ono najljep\u0161e i najpozitivnije u mnogim doga\u0111anjima! Koliko li ste doprinijeli prosvjetljivanju naroda po dubokim znanstvenim, povijesnim, umjetni\u010dkim i drugim sadr\u017eajima koje ste primali i odmah uklju\u010divali u cjelinu kao kamen\u010di\u0107e velikog mozaika…

Samo Gospodin Bog mo\u017ee sve to dostojno naplatiti. Ne gledate ni na umor, ni na osobnu korist, nego \u017eivite za dobro \u010dovjeka, posebno brata Hrvata. Od srca HVALA ZA SVE! Bog vas sve blagoslovio i odr\u017eao i dalje na duhovnom braniku Domovine! Ja sam se vratila u Vara\u017edin 14. srpnja. Do\u010dekalo me mnogo posla. Odmah su me ljudi prona\u0161li da im potra\u017eim ovo ili ono u arhivu, da im protuma\u010dim razne stvari i doga\u0111aje. A sada moram napisati \u010dlanak za HAZU u svezi sa 100-obljetnicom Prvog svjetskog rata: “Doprinos Ur\u0161ulinskog samostana za vrijeme Prvog svjetskog rata”. Mislim da \u0107u na\u0107i dosta materijala, jer u na\u0161oj dugoj povijesti u Hrvatskoj samostan je uvijek \u017eivio za ovaj narod, i u dobru i u zlu. Za sada toliko. Trajno molim za sve koji s vama sura\u0111uju na bilo koji na\u010din i opet spominjem blagoslov Sv. oca Franje za sve vas koji sam primila 7. srpnja na Trgu sv. Petra.

Sa \u0161tovanjem, s. Klaudija \u0110uran, Ur\u0161ulinka
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Begin forwarded message:

From: Mile Pletikosa
Date: July 20, 2013 6:47:01 PM PDT
Subject: RE: Dva desetlje\u0107a HSK – Okrugli stol HSK u Zagrebu

Hrvatski svjetski kongres

\u010cestitka za dvadesetu obljetnicu osnutka Hrvatskog svjetskog kongresa.

Najbolje \u017eelje Hrvatskom svjetskom kongresu da dostojanstveno proslavi dvadesetu obljetnicu svoga postojanja.

Zapovijed da Hrvatski svjetski konges doista bude svjetski po svojim smjernicama, nakanama, dalekovidno\u0161\u0107u, hrabrosti, zauzimanjem, domoljubljem i rodoljubljem nepravdom raspr\u0161enog hrvatskog puka.

Mile Pletikosa
Toronto
Canada
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


From: Mile Pletikosa
Date: July 26, 2013 8:44:06 PM PDT
Subject: RE: U Zagrebu odr\u017eana tiskovna konferencija Sastanka Sredi\u0161njeg odbora HSK-a

Po\u0161tovani Canadian Croatian Congres

Po\u0161tovani Hrvatski svjetski kongrese

\u010cestitka na proslavama po svijetu dvadesete obljetnice onutka.
Proslava je po\u017eeljna, poti\u010de na ustrajniji, prodorniji i u\u010dinkovitiji nakanjeni preporod.

ZADA\u0106A
Planirajte pridobivanje ameri\u010dke potpore za osloboditi Hrvatsku od velikobritanske i srpske politike – hrvatske propasti.
Hrvatska, Srbijina \u017ertva, pro\u0111e poni\u017eavaju\u0107i puzaju\u0107i put u Europsku zajednicu.
Srbiji zlo\u010dinki prire\u0111uju kraljevski prijam, Hrvatska ju u naru\u010dju unosi.

Na\u0111ite na\u010dina za podno\u0161enje tu\u017ebe protiv Srbijinog gemocida i za odbacivanje Haa\u0161ke prljave pristrane politi\u010dke presude Hrvatima iz Hrvatske i BiH.

Neka vam se ne dogodi \u0161to se dogodilo Glasu Koncila, posta izvjestitelj minulih doga\u0111anja, propusti zapovijedati doga\u0111anja: da zapovijeda \u0161to se mora dogoditi a \u0161to se ne smije uzbiljiti.

Neka vas zaobi\u0111e zbilja brojnih hrvatskih portala, usitnjeni i razjedinjeni, bave se svjetskom politikom i svjetskim ispraznostima umjesto hrvatskim prvenstvima, va\u017enostima.

\u017delim vam pun uspjeh, pogodak u “sridu”.

S po\u0161tovanjem.
Mile Pletikosa
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga

Renomirani povjesni\u010dar hrvatskog iseljeni\u0161tva dr. sc. Ivan \u010cizmi\u0107 izlagat \u0107e na temu Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga. Uz \u010cizmi\u0107evo pregledno izlaganje s posebnim interesom \u010deka se izlaganje dr. sc. Davora Pavune naslovljeno Dometi planetarne Hrvatske u EU ili \u0161to nam je \u010diniti u dana\u0161njim prilikama hrvatskog naroda?

U tijeku je u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika od 9,00 do 12,00 sati Okrugli stol o izazovima hrvatskog iseljeni\u0161tva suvremenoga doba u sklopu zasjedanja Sredi\u0161njeg odbora Hrvatskoga svjetskoga kongresa koji se odvija ovih dana u Zagrebu.

Predava\u010di i odabrane teme su:

dr. sc. Bo\u017eo Skoko:
Prednosti i opasnosti za Hrvatsku u EU

Ante Sovulj:
Hrvatski svjetski kongres – od ideje do 20-te obljetnice djelovanja

dr. sc. Ivan \u010cizmi\u0107:
Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga

mons. dr. Vinko Pulji\u0107:
Stanje i perspektive hrvatskog naroda u BIH

Mijo Mari\u0107:
Mogu\u0107nosti Hrvata i njihovih potomaka u stranim zemljama

dr. sc. Ljubo Jur\u010di\u0107:
Gospodarske aktualne prilike i perspektive Republike Hrvatske

fra Miljenko Stoji\u0107:
U potrazi za poratnim \u017ertvama komunizma

dr. sc. Slaven Letica:
Nacionalne manjine u Hrvatskoj: bogatstvo ili optere\u0107enje?

dr. sc. Davor Pavuna:
Dometi planetarne Hrvatske u EU ili \u0161to nam je \u010diniti u dana\u0161njim prilikama hrvatskog naroda?

Moderator: fra. dr. sc. \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107

Priredila: V. K.
http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/aktivnosti\/dogadanja\/2479-hrvati-izvan-domovine-broj-identitet-i-snaga<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


SUKOB: Topi\u0107 vs \u0160ito \u0106ori\u0107

SARAJEVO – Predsjednik HKD Napredak Franjo Topi\u0107 vodi jugoslavensku politiku u BiH iako Jugoslavije nema 22 godine. Priklonio se jednom unitaristi\u010dkom krilu tamo\u0161njih franjevaca i, \u017eive\u0107i u stalnom strahu od sve vjerski i politi\u010dki militantnijih Muslimana-Bo\u0161njaka, potpuno se udaljio od osnovne ideje Napretka zbog \u010dega je i osnovan davne 1902. godine. Za razliku od njegovoga HKD-a Napredak, Hrvatski svjetski kongres, osnovan tek prije 20 godina, jako dobro osje\u0107a bilo hrvatskoga \u010dovjeka na cijeloj kugli zemaljskoj. Stoga se Franjo Topi\u0107 osje\u0107a ugro\u017eenim i neprimjereno i neargumentirano proziva \u010delnike HSK. 

Poslije sve\u010danoga obilje\u017eavanja 20. obljetnice HSK u Zagrebu, na koju opravdano nije pozvan, Topi\u0107 se usudio javno oblatiti i poslati pismo \u010delnicima HSK u kojem iznosi razne neistine. Pritom je u cijelosti zamijenio teze. Za razliku od njega, koji novcem \u010dlanova svoga privatiziranog Dru\u0161tva pla\u0107a oglase bezrazlo\u017ene hvale po hrvatskim, hercegbosanskim i svjetskim medijima, \u010delnici HSK sav svoj samoprijegorni rad rade potpuno na amaterskoj bazi. 

Svaki od \u010delnika HSK i ovaj puta je do\u0161ao iz Australije, Argentine, SAD-a, Kanade, \u0160vedske ili Njema\u010dke na svoj tro\u0161ak. No, najbolje je pro\u010ditati pismo neutemeljenih uvrjeda Franje Topi\u0107a, a onda i odgovor fra \u0160imuna \u0160ite \u0106ori\u0107a, dugogodi\u0161njega uspje\u0161nog \u010delnika krovne organizacije milijuna iseljenih Hrvata.

~~~~~

Franjo Topi\u0107: Tre\u0107ina imovine HSK je moje!
Pismo predsjednika HKD-a Napredak Franje Topi\u0107a \u010delnicima Hrvatskoga svjetskog kongresa

\u201eMediji prenose da Hrvatski svjetski kongres ovih dana obilje\u017eava 20 godina osnutka. Hrvatsko kulturno dru\u0161tvo Napredak je ostalo iznena\u0111eno da nije pozvano na ovu proslavu. Sli\u010dno je bilo i s prija\u0161njim manifestacijama HSK. Poznato je da je HSK osnovan u Zagrebu 3. srpnja 1993. Podsje\u0107amo da je me\u0111u osniva\u010dima bio i HKD Napredak i to od inicijativnog skupa 1992. godine. Korisno je podsjetiti da su \u201eoci utemeljitelji\u201c na po\u010detku osnivanja HSK pokazali svoj osje\u0107aj za cjelinu hrvatskog naroda koji \u017eivi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i tako \u0161to su u statut unijeli da, ako bi eventualno HSK bio ukinut 2\/3 imovine HSK bi ostalo Matici hrvatskoj a 1\/3 Napretku. Kako je vrlo brzo Bosna i Hercegovina bila neslu\u017ebeno progla\u0161ena kao neinteresna hrvatska zemlja, tako je i HSK otpisivao \u0161to javno a \u0161to vi\u0161e potajno Bosnu pa tako i HKD Napredak.

I za to je sasvim dosljedno i ovo nepozivanje HKD Napredak na ovaj jubilej. (Samo je zamagljivanje i zavaravanje javnosti pozivanje nekih bh Hrvata na jubilej). Da je druga\u010dije HSK i svi Hrvati bi bili ponosni na Napredak i na njegove velike rezultate i ne bi se moglo dogoditi ni u snu da se zaobi\u0111e Napredak. Valjda bi barem u demokratskom svijetu trebalo razlikovati strana\u010dku pripadnost i politi\u010dku orijentaciju od objektivnih vrijednosti i ostvarenih rezultata. Na \u017ealost HSK se ve\u0107 godinama pridru\u017eio onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja, dapa\u010de onima koji smatraju da je Bosna \u201ekamen o vratu Hrvatskoj\u201c! Bo\u017ee sa\u010duvaj!

\u010cinjenica jest da su Hrvati izvan domovine dali nemjerljiv doprinos stvaranju R. Hrvatske. I puno bi te\u017ee bilo obrana i osamostaljivanje Hrvatske bez bezrezervne podr\u0161ke iseljenih Hrvata iz Hrvatske i BiH. No to se ne mo\u017ee re\u0107i i za podr\u0161ku iseljenih Hrvata bosansko-hercegova\u010dkim Hrvatima i Bosni i Hercegovini. 

Mnogi iseljeni Hrvati nisu \u017eeljeli ni da \u010duju za BiH, osim rodbinskih i prijateljskih veza. A pritisnuti propagandom i nakaradnom politikom odro\u0111ivanja Hrvata od BiH mnogi su Hrvati iz BiH javno govorili da su iz Hrvatske a ne iz BiH. Kod mnogih iseljenih Hrvata stvoreno je mnijenje da je nepo\u017eeljno ako ve\u0107 nije sramota i grijeh re\u0107i da su iz BiH. Gotovo nigdje na skupovima se nije ni spominjala BiH, niti se stavljala zastava ili neko drugo obilje\u017eje BiH niti su se pozivali diplomatski bh predstavnici.

Takva sudbina je stizala i Napredak. U nekim mjestima u inozemstvu ima po petnaest hrvatskih dru\u0161tava, ali kad se osnivala Napretkova podru\u017enica onda se to kvalificiralo \u201erazbijanjem hrvatskog jedinstva\u201c. A svih drugih petnaest dru\u0161tava su valjda doprinosili u\u010dvr\u0161\u0107ivanju \u201ehrvatskog jedinstva\u201c, a jedino Napredak je bio \u201eremetila\u010dki \u010dimbenik\u201c. \u010cudno je da to mnijenje i danas \u017eivi. Ru\u017eno je to i tu\u017eno. Ali bh Hrvati su pre\u017eivljavali i puno te\u017ea vremena pa \u0107e pre\u017eivjeti i ova. Mi ne mo\u017eemo propasti i kad bismo htjeli!!! Ali je stra\u0161na strate\u0161ka i povijesna pogre\u0161ka ovako se odnositi prema prema bh Hrvatima a pogotovo prema bosanskim Hrvatima i to u demokraciji i u XXI. stolje\u0107u. Ali bez obzira na sve \u017eelim HSK-u \u0161to vi\u0161e uspjeha u radu, a vrijeme zaokreta \u0107e do\u0107i.

Mons. prof. dr. Franjo Topi\u0107, predsjednik HKD Napredak\u201c

~~~~~

\u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107: Besposlen pop, jari\u0107e krsti!
Odgovor fra \u0160imuna \u0160ite \u0106ori\u0107a predsjedniku HKD-a Napredak Franji Topi\u0107u

\u201eDrag nam je svako hrvatsko zanimanje za HSK pa i ovaj HKD Napredak. Zahvaljujemo na dobrim \u017eeljama za 20-tu obljetnicu HSK. Pa\u017eljivo \u010ditaju\u0107i to pismo, ne mo\u017eemo doku\u010diti u kakvoj je to va\u017enoj vezi ova ustanova s HSK pa da zaslu\u017euje da ju se poziva na ovakve manifestacije? Ta nigdje je kroz ovih 20 godina kao ustanovu nismo vidjeli ni sreli u djelovanju HSK! Ba\u0161 nigdje! Voljeli bismo imati za arhiv HSK i tu odluku (pazi, imovina!) o 1\/3 imovine koja ne postoji, ali i popis tog inicijativnog odbora osniva\u010da HSK na kojem je naveden HKD Napredak! 

Nadalje, monsinjor Topi\u0107 tvrdi kako je nakon osnutka HSK vrlo brzo BiH \u201eneslu\u017ebeno progla\u0161ena kao neinteresna hrvatska zemlja\u201c, te da se \u201eHSK ve\u0107 godinama pridru\u017eio onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja.\u201c Na\u0161 monsinjor bi mogao \u201eproslaviti\u201c viiiisoku obljetnicu takvih svojih tvrdnji, a nisu mu one neka preporuka za ugled monsinjora! Jo\u0161 hrvatskog! To informiranom \u010dovjeku zvu\u010di kao da ka\u017ee, kako je Isus osu\u0111en na smrt jer je dilao dobru marihuanu po jeruzalemskim predgra\u0111ima!

Istina je, da se od prve godine do danas, HSK rijetko za koga toliko zauzimao koliko za Hrvate u BiH. Tko je imalo pratio medije kroz ovih 20 godina, iz godine u godinu, od 1993. do sada\u0161nje 20-te obljetnice ili prelistavao zbirke dokumenta HSK, znade da je tako. I to, nije se HSK u tu svrhu obra\u0107ao samo hrvatskim institucijama i vladama u HR i BiH, nego i stranim veleposlanstvima, vladama dr\u017eava po kojima djelujemo, UN-u i drugim svjetskim institucijama. I radi ovakvih \u201emonsinjora\u201c dobro je da je Matica jednom sabrala takve dokumente i objavila ih kao zasebnu knjigu koja o tome nedvojbeno svjedo\u010di. 

Mo\u017eda ipak ima pravo jedan na\u0161 du\u017enosnik, koji ka\u017ee da na ovakvu prodiku i krivokletni\u010dku pisaniju ne treba odgovarati, jer je vjerojatno zami\u0161ljena tek za zabavu \u010ditateljstvu u ovo ljetno vrijeme, dok se jedna na\u0161a tajnica \u0161alila, kad nema pametnijeg posla onda \u201ebesposlen pop, jari\u0107e krsti\u201c! Da se to ne bi i na mene primijenilo, skra\u0107ujem ovaj slu\u017ebeni odgovor. Ta ovakve optu\u017ebe mo\u017ee iznositi samo netko tko slabo poznaje rad HSK ili tko mu klevetni\u010dki podme\u0107e. A kako je HSK po svojoj naravi organizacija hrvatskih udruga izvan domovine, \u010dim i jedan ogranak Napretka izvan domovine, a to za HSK zna\u010di izvan RH i BiH, za\u017eele pristupiti HSK, vi\u0161e je nego dobro do\u0161ao.

S po\u0161tovanjem,

Fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107, glasnogovornik HSK,
\u0160vicarska, 30. 7. 2013.”

JAVNO.ba
http:\/\/www.javno.ba\/urednikov-odabir\/sukobtopi-vs-ito-ori.html<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Za hrvatsku politi\u010dku elitu milijuni iseljenih Hrvata su i dalje \u2013 “usta\u0161ka emigracija”

\u2022 U Zagrebu je od 23. do 25. srpnja sve\u010dano i radno obilje\u017eena 20. obljetnica Hrvatskoga svjetskog kongresa. Da \u017eivimo u Izraelu, Italiji, Irskoj, Japanu ili Gr\u010dkoj bio bi to \u201edr\u017eavni praznik\u201c u tim dr\u017eavama. Kako \u017eivimo u Hrvatskoj, kojom u cijelosti vladaju sinovi i k\u0107eri \u201edece (jugo)komunizma\u201c, to nije bio slu\u010daj. Naprotiv, cijeli jubilej je dobio onoliko pozornosti u javnosti koliko se i o\u010dekivalo. A to zna\u010di \u2013 jako malo. Za one koji ne znaju, Hrvatski svjetski kongres su 1993. osnovali dalekovidni zanesenjaci iseljene Hrvatske u cilju pomaganja sebi u izvandomovinstvu i Hrvatima u domovini odnosno njihovim dvjema domovinama \u2013 Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. HSK je osnovan po uzoru na Svjetski \u017eidovski kongres, kojim je uspostavljena odli\u010dna veza izme\u0111u \u017didova u Izraelu i diljem svijeta. I HSK je tako djelovao do po\u010detka godine 2000. No, nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tu\u0111mana, HSK je prepu\u0161ten samome sebi, Nove su vlasti \u2013 i SDP-a i HDZ-a \u2013 nastavile s udaljavanjem od milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. I to na razne na\u010dine. Ukinuto je Ministarstvo useljeni\u0161tva. Hrvatska matica iseljenika ostala je samoj sebi svrha. Saborski Odbor za Hrvate izvan RH ni\u0161ta ne radi. Osnovan je Dr\u017eavni ured za Hrvate izvan RH samo kako bi se zamaglili brojni problemi. Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske je mrtvo slovo na papiru. U Saboru je iz godine u godinu bivalo sve manje mjesta za zastupnike predstavnike iseljene Hrvatske, da bi se \u2013 opet uz \u201epomo\u0107\u201c i suradnju HDZ-a i SDP-a \u2013 njihov broj srozao na svega tri zastupnika. Nije toliko bitno spomenuti ta tri jadna i sramna zastupni\u010dka mjesta za tzv. 12. izbornu jedinicu, koju i dandanas pogrje\u0161no i potcjenjiva\u010dki \u010delni ljudi tuzemne vlasti pogrdno nazivaju \u201edijaspora\u201c, nego na\u010din na koji se gotovo svi saborski zastupnici diskriminatorski odnose prema milijunima iseljenih Hrvata. A za\u0161to je to tako? Pa zato \u0161to, na \u017ealost, politi\u010dka i vladaju\u0107a elita u Hrvatskoj (i SDP-ova i HDZ-ova) ne cijeni zasluge i va\u017enost iseljene Hrvatske. Za ve\u0107inu njih iseljeni Hrvati su za njih bili i ostali \u2013 USTA\u0160KA EMIGRACIJA. Mo\u017eda \u0107e nekomu ovo zazvu\u010dati prejako, pregrubo, ali \u010dinjenice to potvr\u0111uju.

Dan prije odr\u017eavanja Kongresa \u010delni\u0161tvo HSK protokolarno je posjetilo hrvatskoga predsjednika Ivu Josipovi\u0107a. Sam odlazak svakoga tuzemnog \u201egra\u0111anina\u201c na Pantov\u010dak, da ne ka\u017eem Hrvata, doga\u0111aj je za sebe. To je jedna prelijepa prirodna oaza u kojoj se zaboravljaju sve nesuglasice i prija\u0161nja nerazumijevanja. Tako su i taj doga\u0111aj i ovaj puta do\u017eivjeli Josipovi\u0107evi gosti. No, ovaj puta \u010delnici HSK nisu bili samo obi\u010dni gosti \u201ena kavi kod Predsjednika\u201c. Ovaj puta je predsjednik HSK Mijo Mari\u0107 izravno i pred svima \u201eu brk\u201c rekao Josipovi\u0107u da mu ne valja to \u0161to se zala\u017ee za dono\u0161enje Zakona o uhitbenom nalogu kojim \u017eeli za\u0161tititi Josipa Perkovi\u0107a i druge nelustrirane \u010delnike biv\u0161e totalitarne propale dr\u017eave Jugoslavije. Ne valja mu to ne samo \u0161toje uvrijedio Njema\u010dku i njezinu kancelarku Angelu Merkel, ve\u0107 i zato \u0161to sli\u010dne upite o procesuiranju hrvatskih du\u017enosnika iz vremena Jugoslavije osim Njema\u010dke tra\u017ee Austrija, Francuska… Josipovi\u0107 se iznenadio i odgovorio mu kako onda treba procesuirati i one iseljenike \u2013 za koje sam siguran da je htio re\u0107i \u201eemigrante\u201c \u2013 koji su ubijali tada\u0161nje \u201ejugoslavene\u201c. Iz (pre)\u0161turog priop\u0107enja Ureda Predsjednika RH sazanjemo da se \u201eRazgovaralo i o nekim klju\u010dnim iseljeni\u010dkim temama te o zna\u010daju i ulozi hrvatskog iseljeni\u0161tva\u201c. Niti rije\u010di o izravnom upitu Mije Mari\u0107a, mladog predsjednika HSK iz Njema\u010dke, \u010dovjeka koji se dokazao na svim poljima djelovanja. I\u0161lo se ono starom jugokomunisti\u010dkom stazom \u2013 pre\u0161u\u0107ivanja!

Vratimo se Kongresu HSK, koji se odr\u017eao u prostorijama HMI-ja. Prvoga dana pohrili su na njega i \u010delnici triju stranaka: Ivan \u0160uker (HDZ), predsjednik saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, Ivo Jelu\u0161i\u0107 (SDP) i Jozo Rado\u0161 (HNS). \u0160uker je rekao da su u Saboru morali glasovati za tri saborska zastupnika iseljenih Hrvata jer je to tobo\u017ee tra\u017eio EU. Ba\u0161 briga EU-a koliko \u0107e koja dr\u017eava imati zastupnika iz iseljeni\u0161tva. Italija ima 24 zastupnika iz cijeloga svijeta pa nikomu ni\u0161ta! \u010cinjenica je da je SDP tra\u017eio 0 (ni\u0161ta) zastupnika, a HDZ je \u201epristao\u201c na tri. Ivo Jelu\u0161i\u0107, onaj koji je izdao Milana Bandi\u0107a i priklonio se Milanovi\u0107u, izazvao je nepotrebni incident. Izvan protokola i teme prozvao je HDZ i cijelu oporbu i ustvrdio kako je samo SDP u pravu. Uz to, izvrije\u0111ao je i slavljenike. Drugi \u201eincident\u201c do\u0161ao je na kraju. Nakon \u0161to je voditelj cijeloga programa fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 zaklju\u010dio sve\u010danu sjednicu, i nakon \u0161to je otpjevana prigodna pjesma, za rije\u010d se samoinicijativno javio Jozo Rado\u0161 i, izvan teme, poku\u0161ao koji bod zaraditi za stranku dvojca V. Pusi\u0107 \u2013 R. \u010ca\u010di\u0107. Time je znatno poreme\u0107ana cijela sve\u010danost.

\u2022 Opet nam sti\u017eu Englezi. I to javno. Oni, tajno, uvijek su tu. Tu i \u017eive i spavaju. Potpredsjednik Vlade Branko Gr\u010di\u0107 i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a sastao se s Lordom Greenom, ministrom za trgovinu i investicije Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i pritom su raspravljali o \u201eunaprje\u0111enju gospodarskih odnosa Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine\u201c. Tom prilikom je Lord Green u (pre)tijesnom odijelu sa\u010duvanom negdje iz sedamdesetih izjavio i ovu la\u017e: \u201eAktivno smo podupirali hrvatsko pristupanje Europskoj uniji tijekom pregovora, mislimo da je to velika \u0161ansa jer se za Hrvatsku otvara jedno veliko tr\u017ei\u0161te od 500 milijuna ljudi i vjerujem da \u0107e hrvatske tvrtke tu na\u0107i svoj interes\u201c i cini\u010dno dodao kako \u0107e hrvatsko \u010dlanstvo \u201epridonijeti otvaranju novih radnih mjesta\u201c. Ma nemoj!

\u2022 Nakon Londona i Pariz pomno prati i nastoji kreirati doga\u0111anja na prostorima jugoisto\u010dne Europe. Ju\u010dera\u0161nji dolazak francuskoga predsjednika Francoisa Hollandea na Brdo kod Kranja to potvr\u0111uje. Tu se Hollande sastao s doma\u0107inom Borutom Pahorom i Ivom Josipovi\u0107em. Drugi Hollandeovi sugovornici bili su Tomislav Nikoli\u0107 iz Srbije, Filip Vujanovi\u0107 iz Crne Gore, predsjednik Makedonije \u00d0or\u0111e Ivanov, predsjednik Albanije Bujar Nishani, \u010dlanovi predsjedni\u0161tva BiH \u017deljko Kom\u0161i\u0107, Neboj\u0161a Radmanovi\u0107 i Bakir Izetbegovi\u0107, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga i visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton iz Londona. Kako je priop\u0107io kabinet Ive Josipovi\u0107a, namjera sastanka na Brdu kod Kranja je \u201erazmatranje daljnje dinamike procesa pro\u0161irenja EU-a, pronala\u017eenje kapaciteta za rje\u0161avanje otvorenih pitanja unutar samog regije i definiranje prioritetnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata od zajedni\u010dkog interesa za sve zemlje regije\u201c. Prevedeno, London i Pariz nastoje i dalje udaljavati Njema\u010dku i Angelu Merkel od Hrvatske i njezinih susjeda.

\u2022 Za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu neprihvatljiv je prijedlog Europske unije da se pojedini proizvodi iz Hrvatske, nakon njenog ulaska u Uniju, i dalje izvoze po povla\u0161tenim uvjetima, slo\u017eili su se u Beogradu ministar vanjske i unutarnje trgovine Srbije Rasim Ljaji\u0107 (Bo\u0161njak iz Sand\u017eaka) i ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Mirko \u0160arovi\u0107 (Srbin). To su oni na\u0161i susjedi kojima Ivo Josipovi\u0107, Vesna Pusi\u0107, Josip Leko i Zoran Milanovi\u0107 svakodnevno tepaju i obe\u0107avaju kako \u0107emo im sve besplatno dati na putu u EU.

\u2022 Hrvatska Porezna uprava odgovorila je da \u0107e hrvatskim europarlamentarcima oduzimati 40 posto pla\u0107e koju dobivaju za svoj politi\u010dki rad u Bruxellesu i Strasbourgu, a koja se ispla\u0107uje iz prora\u010duna EU-a. Porezna uprava, \u010dini se, trebala bi uzeti u obzir stav specijaliziranoga bruxelleskog eksperta kojeg smo konzultirali. Prema njemu, ta odluka Porezne uprave je nezakonita jer su pla\u0107e koje se ispla\u0107uju iz europskoga zajedni\u010dkog prora\u010duna neoporezive u dr\u017eavama \u010dlanicama. Prema \u010dlanku 13 europskog zakona \u201edu\u017enosnici i drugi u slu\u017ebi Zajednica bit \u0107e odgovorni za pla\u0107e i primanja koje im daje Zajednica, u skladu s uvjetima i prema postupku propisanom od strane Vije\u0107a, a koji provodi Komisija. Oni \u0107e biti izuzeti od poreza na dnevnice, pla\u0107e i pri-manja od strane Zajednica u dr\u017eavama \u010dlanicama\u201c. Na\u0161i zastupnici u Parlamentu Unije ovih su dana dobili svoju prvu europsku pla\u0107u. Njima 12 na ra\u010dun je sjelo 6200 eura. Bruto pla\u0107a europarlamentarca ina\u010de je gotovo 8000 eura, me\u0111utim nakon \u0161to im se obra\u010duna europski porez, dobiju oko 1800 eura manje. No, u kona\u010dnici \u0107e \u010dista pla\u0107a biti oko 3700 eura budu\u0107i da porez, i to po stopi od 40 posto, moraju platiti i u hrvatski prora\u010dun. E, sad je bitno to \u2013 \u201emoraju\u201c. Moraju li ili ne moraju. Kako u Bruxellesu tvrde \u2013 ne moraju. Lakomi Lini\u0107 niti to ne priznaje.

\u2022 Pod pritiskom javnosti iz dana saznajemo sve ve\u0107e i ve\u0107e bogatstvo Gorana Radmana, nekada\u0161njega prvog \u010dovjeka Radio televizije Zagreb u doba Jugoslavije i sada\u0161njega \u201eglavnog ravnatelja HRT-a\u201c. Posjeduje 98,66 posto udjela u tvrtki Penzion Park u Bohinj te 43,86 dionica Microsofta. Vrijednost Radmanovog udjela u slovenskoj tvrtki je 648.764 eura. Uz to je i jamac za kredit od 268.000 eura kod Unicredit banke u Sloveniji. Dalje, posjeduje dva stana u Zagrebu veli\u010dine 96 i 86 \u010detvornih metara (ukupno 182 m2), koji vrijede 1,5 milijuna i 950 tisu\u0107a kuna. Posjeduje i stan u Zadru od 72 m2 koji vrijedi 836.000 kuna. Stopostotni je vlasnik tvrtke Nautar. Tu je i 69 dionica HT-a. Sudu\u017enik supruzi za kredit od 40.000 eura u RBA banci… Lijepi niz.

\u2022 Minimalna pla\u0107a u Makedoniji iznosi 171 dolar, Albaniji 194 dolara, Bugarskoj 206 dolara, BiH 216 dolara, Kina 238 dolari, Srbiji 244 dolara, a u Hrvatskoj 481 dolar. U susjedstvu daleko nas \u201e\u0161i\u0161a\u201c Slovenija sa 1004 dolara.

\u2022 U studenom pro\u0161le godine sudac \u017dupanijskoga suda u Zagrebu Ivan Turudi\u0107, kao predsjednik tro\u010dlanog sudskog vije\u0107a, osudio je Ivu Sanadera na deset godina zatvora u \u201eslu\u010daju INA\u201c. Pismeno obrazlo\u017eenje presude sud je morao podastrijeti javnosti i braniteljima u roku od 30 dana. Me\u0111utim, oni to nisu u\u010dinili, \u0161to je prouzro\u010dilo dodatne probleme obrani. U nedostatku pisane presude branitelji Sanadera nisu mogli ulo\u017eiti \u017ealbu, no u skladu s hrvatskim zakonima osobe osu\u0111ene na zatvorsku kaznu dulju od pet godina, a tako i Sanader, morale su u zatvor. Dakle, dvostruko lo\u0161e po Ivu Sanadera. No, pro\u0161li tjedan napokon je zavr\u0161eno obrazlo\u017eenje na 195 stranica.

\u2022 Europska unija stavila je Hezbollah na crnu listu, ali \u017eeli nastaviti razgovarati. Dva zagovornika ovog poteza, Britanija i Njema\u010dka, izjavila su da je EU to napravio jer je Hezbollah bombardirao autobus s izraelskim turistima u Burgasu, u Bugarskoj, pro\u0161le godine. Za embargo je i Nizozemska. Protivnici su \u201ecrne liste\u201c Hezbollaha Austrija, \u010ce\u0161ka, Irska, Malta, Poljska i Slova\u010dka, koje su prethodno izrazile zabrinutost zbog nedostatka dokaza o Burgasu. Izrael, koji je pretrpio rijedak vojni poraz od Hezbollaha 2006., pozdravio je potez Europske unije.Ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik John Kerry je istaknuo: \u201eMi aplaudiramo Europskoj uniji zbog va\u017enog koraka koji je danas poduzela\u201c. Ne znam \u0161to Hrvatska \u0161uti!

\u2022 Henry Kissinger je jednom prigodom, govore\u0107i o Njema\u010dkoj, rekao kako je ona prevelika za Europu, a premala za svijet. Kako analiti\u010dari tvrde, sljede\u0107e godine odlu\u010dit \u0107e se ho\u0107e li ta Njema\u010dka na\u0107i svoje mjesto u Europi.

\u2022 Prema nedavnom istra\u017eivanju \u0161vedskih ekonomista, dr\u017eave u ovom na\u0161em podneblju su i \u201eizrazito rasno i nacionalno netolerantne\u201c. Na vrhu liste od 80 dr\u017eava prednja\u010di Albanija, dok se Srbija nalazi na sredini te liste. Od na\u0161ih susjeda, najtolerantnija je Hrvatska, pi\u0161e u istom istra\u017eivanju, dok su se tolerantnijim od stanovnika Srbije pokazali stanovnici Slovenije i BiH. U prilog ovom istra\u017eivanju ide istra\u017eivanje CeSida o diskriminaciji, koje je navelo da su Romi najdiskriminiranija grupa u Srbiji, te siroma\u0161ne osobe, osobe s invaliditetom, stariji ljudi, \u017eene… Jedan od glavnih pokazatelja jest to \u0161to su za sudionike istra\u017eivanja \u201eRomi najmanje prihvatljivi za brak, manje i od Hrvata\u201c, pi\u0161e beogradski Danas. Ovaj istra\u017eiva\u010dki podatak trebalo bi prije svih pro\u010ditati i prou\u010diti ve\u0107 spomenuti kvartet: Milanovi\u0107, Leko, Josipovi\u0107 i Vesna Pusi\u0107.

\u2022 \u201eZakon o prebivali\u0161tu koji je usvojen na Zastupni\u010dkom domu Parlamentarne skup\u0161tine BiH uperen je protiv nastojanja prognanih i raseljenih gra\u0111ana da se u svoj zavi\u010daj vra\u0107aju postupno\u201c, nalazi se u priop\u0107enju Rijaseta Islamske zajednice BiH. IZ BiH u nastavku \u201eizra\u017eava duboko ogor\u010denje i zabrinutost zbog \u010dinjenice da je Zastupni\u010dki dom Parlamentarne skup\u0161tine BiH usvojio Izmjene i dopune Zakona o prebivali\u0161tu kojima se su\u017eavaju ljudska prava i slobode, posebno prognanih i izbjeglica, kojima se obeshrabruje i ote\u017eava povratak i kojima se doprinosi daljem u\u010dvr\u0161\u0107ivanju rezultata genocida i etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja\u201c. Rijaset Islamske zajednice podsje\u0107a i na obvezu svih dr\u017eavnih du\u017enosnika, posebno delegata u Parlamentarnoj skup\u0161tini Bosne i Hercegovine, na obvezu implementacije Aneksa 7. Daytonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama i prognanicima, u kojem se nalazi obveza prema kojoj \u0107e se \u201eopozvati svi doma\u0107i pravni propisi i administrativne mjere s diskriminiraju\u0107im namjerama ili u\u010dincima\u201c. Paradoksalno je da ovdje ne treba kriviti samo Srbe, krivci su me\u0111u istim tim muslimanima, na \u010delu sa sto\u017eernom strankom SDA.

\u2022 Beogradski Kurir pi\u0161e da su prije rata Ivo Miro Jovi\u0107 i Haris Silajd\u017ei\u0107 bili \u201ejugosloveni\u201c, a da je Sulejman Tihi\u0107 bio Srbin! Sli\u010dno kao i Alija Izetbegovi\u0107. Kurir je objavio i dokumente i svjedo\u010denja o tome kako je predsjednik SDA prije rata bio ponosan \u0161to je – Srbin. Podatke im je dao izvjesni Lazar Blagojevi\u0107 koji je s predsjednikom najja\u010de bo\u0161nja\u010dke partije radio u op\u0107inskom komitetu Bosanskoga \u0160amca kao tajnik. \u201eSulejmana Tihi\u0107a znam osobno. Zajedno smo bili \u010dlanovi Op\u0107inskog komiteta. Budu\u0107i je bio odvjetnik, koristili smo ga za pravne stvari. U njemu se tada nije mogao prepoznati bilo kakav nacionalizam. Sulejman Tihi\u0107 tada i danas, sasvim su dva razli\u010dita pojma. Da mu ne znam lik, rekao bih da se radi o dva \u010dovjeka. Mati\u010dne knjige iz tog vremena potvr\u0111uju da se on u \u0160amcu u to vrijeme izja\u0161njavao kao Srbin\u201c, naveo je nekada\u0161nji tajnik op\u0107inskog komiteta Srbin Blagojevi\u0107, a sada\u0161nji predsjednik srpske bora\u010dke organizacije za Bosanski \u0160amac. Blagojevi\u0107 jo\u0161 navodi da u \u0160amcu Tihi\u0107 posjeduje poslovni prostor koji je dobro \u010duvan od strane srpske policije!

Marijan Majstorovi\u0107, Friday, July 26, 2013
http:\/\/www.hrvatski-fokus.hr\/index.php\/uvodnik\/8087-i-dalje-nema-jedinstva-izmedu-domovinske-i-iseljene-hrvatske<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Predstavljena knjiga Tuge Tarle

Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENI\u010cKI DUHOPIS je odr\u017eano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godi\u0161njeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Bo\u017eo Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bo\u0161njak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesari\u0107 \u017dab\u010di\u0107.

DOMOVINA (isje\u010dak iz poglavlja \u201eNostalgija ili izjedanje du\u0161e\u201c)

Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima \u010dija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek odu\u0161evljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani gra\u0111ani svojih novih domovina. Posvjedo\u010dilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva te\u0161ka iskustva, muku i odricanja su pro\u0161li da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i po\u0161tovanje svojih novih sugra\u0111ana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hrane\u0107i im du\u0161u uspomenama. S druge strane, ona im je i sna\u017eila volju da doka\u017eu domovini i svijetu da su se odr\u017eali i da je mogu\u0107e svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.

I sama sam osje\u0107ala nostalgiju i razmi\u0161ljala o tome kako je \u010dovjek osu\u0111en na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona zna\u010di. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog \u010dinjenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u pora\u0107u nesmiljenom plja\u010dkom i nepo\u0161tenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih isku\u0161enja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisu\u0107e i tisu\u0107e hrvatskih du\u0161a diljem svijeta dijelili su to tragi\u010dno iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uklju\u010dili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena du\u0161a.

Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se \u0161to smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Ho\u0107e li i njihove sudbine zavr\u0161iti po spomenarima i dnevnicima ili me\u0111u stranicama nekih budu\u0107ih knjiga koje nitko ne\u0107e \u010ditati? Ho\u0107e li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno bi\u0107e naroda zvati \u201eglobalna Hrvatska\u201d?…Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagra\u0111ena od krhke pre\u0111e snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. \u017delite li je doista do\u017eivjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.

http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/novosti\/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Spomenik hrvatskoj prisutnosti u \u0160vicarskoj
Objavljeno:
Srijeda, 19. 06. 2013. 00:00

U vrtu Hrvatske ku\u0107e u Oltenu biskup Bogovi\u0107 je otkrio i blagoslovio kameni obelisk. Na njemu je simboli\u010dno, imenima osmorice znamenitih Hrvata, uklesana hrvatska prisutnost u \u0160vicarskoj i doprinos \u0161vicarskoj nacionalnoj ba\u0161tini kroz posljednjih \u0161est stolje\u0107a

Prigodom ove jubilarne Godine vjere i spomena na Milanski edikt o toleranciji kojim je rimski car Konstantin Veliki 313. dao kr\u0161\u0107anstvu slobodu djelovanja izjedna\u010div\u0161i ga s ostalim religijama, u Centralnoj \u0160vicarskoj, u HKM Solothurn, 13., 14., 15. i 16. lipnja boravio je i vodio duhovna i kulturna slavlja gospi\u0107ko-senjski biskup i povjesni\u010dar dr. Mile Bogovi\u0107.

Biskup Bogovi\u0107 bio jedan od sudionika Okruglog stola povodom ulaska RH u EU i 20.obljetnice Hrvatskog svjetskog kongresa.Sudjelovali su i poznati fizi\u010dar i javni djelatnik dr. Davor Pavuna, psiholog mr. mr. Frane Vugdelija i misionar fra \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107, koji je i organizirao ovo vi\u0161ednevno slavlje kao i postavljanje spomenika.

U vrtu Hrvatske ku\u0107e u Oltenu, uz nazo\u010dnost \u0161vicarskih crkvenih i civilnih predstavnika, biskup Bogovi\u0107 je otkrio i blagoslovio spomenik, posebno oblikovani kameni obelisk, te\u017eak tri tone i visok oko \u010detiri metra. 
Na njemu je simboli\u010dno uklesana hrvatska prisutnost u \u0160vicarskoj imenima osam Hrvata koji su doprinijeli i \u0161vicarskoj nacionalnoj ba\u0161tini kroz posljednjih \u0161est stolje\u0107a. To su: kardinal i diplomat Ivan Stojkovi\u0107 (Dubrovnik, 1309. \u2013 Lausanne, 1443.), biskup Andrija Jamometi\u0107 (Nin, 1420. \u2013 Basel, 1484.), pisac Marko Maruli\u0107 (Split, 1450 \u2013 1524.), teolog i reformator Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik (Labin, 1520 \u2013 Basel 1575), izumitelj enciklopedije Pavao Skali\u0107 (Zagreb, 1534. \u2013 Danzig, 1575.), pisac i povjesni\u010dar Ivan F. Biundovi\u0107 (Hvar, 1573. \u2013 Aubonne, 1645.), nobelovac Lavoslav Ru\u017ei\u010dka (Vukovar, 1887. \u2013, 1976.) i nobelovac Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. \u2013 Z\u00fcrich, 1998.).

Na obelisku je uklesan spomen i na jednu u domovini najvjerojatnije nepoznatu hrvatsku tragediju, koju u svojoj knjizi spominje \u0161vicarski povjesni\u010dar dr. Ferdinandu Gigon. Naime, povijest je zabilje\u017eila nasilnu smrt dvije stotine Hrvata, redovitih vojnih obveznika Habsbur\u0161ke Monarhije. Stradali su kod alpskog prijelaza Veliki St. Bernard u \u0161vicarskom mjestu Saint-Rhemy, 15. svibnja 1800. godine u no\u0107nom prepadu Napoleonovih trupa sa \u0161vicarske strane.

Biskup Bogovi\u0107 kao predsjednik Komisije HBK HR i HBK BiH za istra\u017eivanje hrvatskih \u017ertava za\u017eelio je da ove \u017ertve budu na blagoslov Hrvatima i njihovim potomcima u \u0160vicarskoj i u cijelom izvandomovinstvu. Tekst: \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107

http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/novosti\/2254-spomenik-hrvatskoj-prisutnosti-u-svicarskoj<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Osnovan Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske
Objavljeno:
Petak, 07. 06. 2013. 00:00 

Savjet \u010dine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najzna\u010dajnijih institucija u domovini. Savjet \u010dini 9 predstavnika BiH, 17 predstavnika manjina, 29 predstavnika dijaspore i 29 predstavnika iz Hrvatske. Na sjednici 6. lipnja, Vlada Republike Hrvatske je donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju \u010dlanova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Savjet \u010dine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najzna\u010dajnijih institucija u domovini. Svi \u0107e oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji \u017eive izvan njenih granica.

\u010clanovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske: \u010clanovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uva\u017eene u sredini u kojoj \u017eive, anga\u017eirane na o\u010duvanju i ja\u010danju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapre\u0111enju odnosa s hrvatskom domovinom. Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje su predstavnike u Savjet predlo\u017eile iz redova najzna\u010dajnijih i najbrojnijih udruga i organizacija. Njihova zastupljenost odre\u0111ena je sukladno brojnosti i zna\u010daju Hrvata u doti\u010dnoj dr\u017eavi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Predstavnici Hrvata iz BiH su: ILJO KOPI\u0106, ILIJA NAKI\u0106, BRANKO IVKOVI\u0106, JOSIP SUVALJ, DRAGO BILAND\u017dIJA, prof.dr.sc<\/a>. NEVENKO HERCEG, ZORAN TOMI\u0106, VLADO D\u017dOI\u0106. Predstavnik Katoli\u010dke crkve za BiH je prof. dr. pre\u010d. DARKO TOMA\u0160EVI\u0106.

Predstavnici hrvatske manjine su: SLAVEN BA\u010cI\u0106, PETAR KUNTI\u0106, TOMISLAV \u017dIGMANOV (predstavnici za Srbiju), GABRIELA NOVAK \u2013 KARALL, STANKO HORVATH (predstavnici za Austriju), MI\u0160O HEPP, FRANJO PAJRI\u0106 (predstavnici za Ma\u0111arsku), \u0110ANINO KUTNJAK, FILIP BO\u017dI\u0106 (predstavnici za Sloveniju, JOSIP ROKO \u0106OLAK, predstavnik za Bugarsku, ANDRIJA VUKSANOVI\u0106, predstavnik za Crnu Goru, LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za \u010ce\u0161ku, ANTONELLA D’ ANTUONO, predstavnik za Italiju, SEBASTIJAN \u010cOLAKI\u0106, predstavnik za Kosovo, SNJE\u017dANA TROJA\u010cANEC, predstavnik za Makedoniju, PETAR HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku, RADOSLAV JANKOVI\u010c, predstavnik za Slova\u010dku.

Predstavnici hrvatskog iseljeni\u0161tva\/dijaspore su: NENAD BACH, JOHN PETER KRALJI\u0106, IVAN TOMI\u0106, ZVONKO LABAS, NIKO HAZDOVAC (predstavnici za Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave), STJEPAN ASI\u0106, MLADEN LEKO, LUKA BUDAK (predstavnici za Australiju), ZVONIMIR ANI\u010cI\u0106, IVAN TOMISLAV GRBE\u0160I\u0106, CAROLINE SPIVAK (predstavnici za Kanadu), MONIKA AD\u017dAMI\u0106, MIJO MARI\u0106, IVICA ORLOVI\u0106 (predstavnik za Njema\u010dku), JOSE MARIA VRLJI\u010cAK, VJERA BULAT PETRO\u0160I\u0106 (predstavnici za Argentinu), MARCO BUZOLI\u0106 BUZOLI\u0106, FRANCO FERRERA CVITANOVI\u0106 (predstavnici za \u010cile), MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za Austriju, DUBRAVKA SIDONIJA \u0160UTO, predstavnik za Brazil, YVAN CINDRI\u0106, predstavnik za Francusku, LUKA KRILI\u0106, predstavnik za Italiju, DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Ju\u017enoafri\u010dku Republiku, LEO PENZI\u0106, predstavnik za Novi Zeland, JOSIP ZORICA, predstavnik za \u0160vedsku, \u0160IMUN \u0160ITO \u0106ORI\u0106, predstavnik za \u0160vicarsku, MIRA MALOVI\u0106 – YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo, EDITA LE\u0160 LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norve\u0161ku, OBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.

\u010clanovi Savjeta iz Republike Hrvatske: mr. sc. DARIA KRSTI\u010cEVI\u0106, predstojnica Dr\u017eavnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, PETAR BARI\u0160I\u0106, zamjenik predstojnika Dr\u017eavnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, zamjenik ministra unutarnjih poslova, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, zamjenik ministrice kulture, zamjenik ministra gospodarstva, zamjenik ministra poduzetni\u0161tva i obrta, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava, zamjenik ministra zdravlja, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih, zamjenik ministra turizma, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, zamjenik ministra financija, zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske, mr. sc. MARIN KNEZOVI\u0106, ravnatelj Hrvatske matica iseljenika, prof.dr.sc<\/a>. MATEO MILKOVI\u0106, predstavnik sveu\u010dili\u0161ne zajednice, dr. sc. IVAN KOVA\u010c, ravnatelj Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik Hrvatske radiotelevizije, akademik MIRKO ZELI\u0106, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fra JOSIP BEBI\u0106, predstavnik Katoli\u010dke crkve (ravnatelj inozemne pastve), DUNJA SEITER \u2013 \u0160VERKO, predstavnica Nacionalne sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, dr. sc. ZLATKO \u0160RAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske, DAVORKO VIDOVI\u0106, predstavnik HGK, DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtni\u010dke komore, IVAN MILOLO\u017dA, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca, prof.dr.sc<\/a> IVAN LOVRINOVI\u0106, predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promi\u010du razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/novosti\/2189-osnovan-savjet-vlade-rh-za-hrvate-izvan-hrvatske<\/a>
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n


Milijuni iseljenih Hrvata jo\u0161 uvijek \u010dekaju izradu Strategije o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine

\u0160ito \u0106ori\u0107: 
Veseli nas \u0161to su i oporba i vladaju\u0107i bili za to da kona\u010dno nakon 20 godina imamo ne\u0161to na papiru! 
Utorak, 15. o\u017eujak 2011. 14:25 

Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljeni\u010dka udruga, odr\u017eala je od 10. do 12. o\u017eujka u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budu\u0107i projekti u povezivanju mati\u010dne zemlje i iseljeni\u0161tva. Izvr\u0161ni odbor HSK-a osvje\u017een je mla\u0111im snagama, dok je povjerenje za drugi mandat potvrdio dosada\u0161nji predsjednik Josip Ante Sovulj.

Malo \u201ekadrovskih\u201c osvje\u017eenja

U Izvr\u0161ni odbor HSK-a novoizabrani su Mijo Mari\u0107, mladi poduzetnik iz Berlina koji \u0107e obna\u0161ati du\u017enost predsjednika HSK za Europu; dr. sc. Sini\u0161a Ku\u0161i\u0107, ro\u0111eni Zagrep\u010danin koji je odrastao u Njema\u010dkoj, znanstvenik i sveu\u010dili\u0161ni profesor na Katedri za analizu tranzicijskih ekonomija i transformaciju gospodarskih sustava pri Sveu\u010dili\u0161tu Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu od kojega se o\u010dekuje svestrani prinos u me\u0111unarodnoj suradnji i u gospodarskim inicijativama;

Petar Kunti\u0107 mladi parlamentarac iz Srbije koji \u0107e u HSK-u brinuti o hrvatskim manjinskim zajednicama u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi; mr. sc. Vladimir \u0160olji\u0107, istaknuti kulturni djelatnik iz Mostara koji \u0107e voditi domovinsko sjedi\u0161te HSK-a za BiH, dok je za mlade\u017e i \u0161port u Izvr\u0161ni odbor HSK-a izabran afirmirani njema\u010dki sportski aktivist Danijel Lu\u010di\u0107 iz Darmstadta, \u010dije iskustvo potvr\u0111uje kako je migrantima univerzalni jezik \u0161porta najjednostavniji put prema savladavanju jezi\u010dnih barijera, u\u010denju discipline i timskoga rada \u2013 osobina iznimno po\u017eeljnih u suvremenome planetarnom zajedni\u0161tvu heterogenih hrvatskih iseljeni\u010dkih zajednica sa svih kontinenata.

Uz to, na 7. konvenciji HSK-a potvr\u0111eni su dosada\u0161nja ravnateljica Domovinskoga sjedi\u0161ta za Hrvatsku \u017deljka Le\u0161i\u0107, dopredsjednik za Australiju i Novi Zeland Stjepan Asi\u0107 (Australija), dopredsjednik za Sjevernu Ameriku i Kanadu Ivan Curman (Kanada), dopredsjednik za Ju\u017enu Ameriku Jure Gad\u017ee (Argentina). Za glavnog tajnika HSK-a izabran je Franjo Pavi\u0107 (Njema\u010dka), a Diana Vuku\u0161i\u0107 (\u0160vedska) \u0107e i nadalje biti rizni\u010darka, kao i glasnogovornik \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107 (\u0160vicarska). Ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara je Jure Strika (Hrvatska). Osim izabranih, imenovani su kao du\u017enosnici druga tajnica HSK-a Anamarija Manestar (Austrija) i IT-komunikacije \u017deljko Batarilo (Austrija).

Nastavlja se aktivnost trojice vrhunskih znanstvenika iz iseljeni\u0161tva koji djeluju kao ambasadori HSK-a i koji su svojim u\u010de\u0161\u0107em dali doprinos u radu ove zagreba\u010dke konvencije, a to su fizi\u010dar svjetskoga glasa dr. sc. Davor Pavuna iz \u0161vicarskog CERN-a, molekularni biolog prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlovi\u0107, dugogodi\u0161nji direktor laboratorija za istra\u017eivanje mati\u010dnih stanica klinike Mayo iz SAD-a te dopisni \u010dlan HAZU-a, kao i stru\u010dnjak za me\u0111unarodno pravo prof. dr. Mark Gjidara iz Francuske.

Mo\u017eda ne\u0161to bude od mladih

\u201eOd njih o\u010dekujemo daljnje inicijative i savjete kako bismo pobolj\u0161ali na\u0161e aktivnosti u umre\u017eavanju hrvatskoga iseljeni\u0161tva putem suvremenih informacijskih tehnologija u raznim granama ljudske djelatnosti\u201c, izjavio je glasnogovornik HSK-a \u0160imun \u0160ito \u0106ori\u0107. Tako\u0111er je rekao da je u pro\u0161irenu upravu Kongresa u\u0161lo desetak mladih ljudi koji su ro\u0111eni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani, pa se o\u010dekuje da \u0107e se kreativnije suo\u010davati s izazovima koji prate nara\u0161taje na\u0161ih iseljenika koji odrastaju u domicilnim dr\u017eavama \u0161irom svijeta, osobito kad je u pitanju razvitak njihova etni\u010dkoga i kulturnog identiteta te pou\u010davanje hrvatskoga jezika u vi\u0161ejezi\u010dnim sredinama.

Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su na konvenciji predstavljeni programi koji \u0107e biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Naglasio je va\u017enost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad odr\u017eale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sudionika i vi\u0161e tisu\u0107a onih koji su do\u0161li u pratnji.

\u201eTo je program kroz koji dovodimo u Republiku Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, mla\u0111e iseljeni\u010dke nara\u0161taje, a me\u0111u njima je barem jedna tre\u0107ina onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj\u201c, kazao je Sovulj. Idu\u0107e igre odr\u017eat \u0107e se 2013. i to najvjerojatnije u Splitu. Osim igara poti\u010demo i druge oblike iseljeni\u010dkoga kulturnog turizma kako bi djeca hrvatskih iseljenika \u0161to bolje upoznala domovinu svojih djedova.

Po njegovim rije\u010dima, HSK \u017eeli razvijati projekte i razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom gospodarstva o pokretanju redovitih gospodarskih konferencija na temu povratni\u010dkih ulaganja ili pak poslovanja u Hrvatskoj na koje bi do\u0161li zainteresirani Hrvati koji \u017eive izvan domovine i njihovi prijatelji iz svijeta.

Strategija i dalje na \u201e\u010dekanju\u201c

Od velike je va\u017enosti i novi projekt HSK nazvan Virtualno mentorstvo, istaknuo je Sovulj, kroz koji se \u017eeli povezati studente zavr\u0161nih godina i postdiplomante s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima koji djeluju u najrazvijenijim regijama svijeta. Govore\u0107i o predlo\u017eenoj Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, dokumentu koji \u0107e definirati odnose mati\u010dne dr\u017eave spram raseljenih Hrvata diljem svijeta, glasnogovornik \u0106ori\u0107 je rekao da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. Veseli nas \u0161to su i oporba i vladaju\u0107i bili za to da kona\u010dno nakon 20 godina imamo ne\u0161to na papiru. Me\u0111utim, nije sve u Strategiji. Kada se ona prihvati sljede\u0107i je korak da se preto\u010di u zakon, istaknuo je dr. \u0106ori\u0107.

Vlada RH je proljetos osnovala povjerenstvo za izradu Strategije koje blisko sura\u0111uje s hrvatskim iseljeni\u010dkim udrugama pa su u nju tako ugra\u0111eni i prijedlozi HSK-a. Prema rije\u010dima predsjednika Saborskoga odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivana Bagari\u0107a iskazanim na susretu sa sudionicima konvencije, kona\u010dni prijedlog Strategije bit \u0107e uskoro upu\u0107en u parlamentarnu proceduru u Sabor RH gdje \u0107e biti preto\u010den u zakon.

Na konvenciji se tako\u0111er raspravljalo o glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvatskim izborima te o te\u0161kom polo\u017eaju Hrvata u BiH. \u0160ito \u0106ori\u0107 je najavio da se radi na osnivanju Televizijskoga programa za iseljeni\u0161tvo kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno. Zalo\u017eio se za bolju medijsku zastupljenost hrvatskoga iseljeni\u0161tva u domovinskim medijima, napominju\u0107i kako je iseljeni\u0161tvo s druge strane dobro informirano o stanju u mati\u010dnoj zemlji. Kao zanimljivost je spomenuo da je prona\u0111en originalni rukopis knjige Nikole \u0160krivani\u0107a iz 1891. koju je napisao taj prvi hrvatski iseljeni\u010dki novinar o Hrvatima u Americi, te da \u0107e on uskoro biti tiskan.

Novi zamah u radu Hrvatskoga svjetskoga kongresa osje\u0107a se s jedne strane u anga\u017emanu mladih stru\u010dnjaka koji \u0107e znati Kongres oplemeniti suvremenim projektima zna\u010dajnim za moderno hrvatsko planetarno zajedni\u0161tvo, a s druge strane tu su u savjetodavnoj ulozi pouzdani iskusniji aktivisti koji su dali zna\u010dajan prinos hrvatskome pitanju tijekom protekla dva desetlje\u0107a kada se stvarala Republika Hrvatska. Na konvenciji je sudjelovalo \u010detrdesetak sudionika, te dvadesetak pojedinaca u svojstvu promatra\u010da i vanjskih suradnika.

Kurtoazni posjet predsjedniku Josipovi\u0107u

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi\u0107 primio je izaslanstvo Hrvatskoga svjetskog kongresa na po\u010detku konvencije 10. o\u017eujka, koje ga je upoznalo s radom. Predsjednik Republike podr\u017eao je nastojanja Hrvatskoga svjetskog kongresa koja su usmjerena k ja\u010danju odnosa hrvatskoga iseljeni\u0161tva s njihovom domovinom. Osobito je istaknuo va\u017enost iseljeni\u010dkih udruga u o\u010duvanju nacionalnog identiteta te ja\u010danju gospodarske, znanstvene i kulturne te \u0161portske suradnje Hrvatske s dr\u017eavama u kojima \u017eive hrvatski iseljenici, iskazav\u0161i interes za pokroviteljstvo Hrvatskih svjetskih igara.

Hrvatski svjetski kongres je osnovan 1993. godine, a kao krovna hrvatska iseljeni\u010dka udruga objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 dr\u017eava svijeta u kojima hrvatski iseljenici \u017eive u imalo ve\u0107em broju. HSK je neprofitna, nevladina i nestrana\u010dka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeni\u010dke udruge i ustanove izvan domovine. Kongres je \u010dlan ECOSOC-a Vije\u0107a Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom.

Vesna Kukavica

http:\/\/hercegbosna.org\/forum\/svijet\/hsk-hrvatski-svjetski-kongres-t4287.html<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Zagrebu odr\u017eana tiskovna konferencija Sastanka Sredi\u0161njeg odbora HSK-a Delegacija HSK posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu\u0111mana Na kraju sastanka Sredi\u0161njeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata, koji se odr\u017eao od 23. do 25. srpnja u Zagrebu, ju\u010der je odr\u017eana i konferencija za tisak. Tom prigodom istaknuti su svi zaklju\u010dci, koji se … <\/p>\n

Continue reading “U Zagrebu odr\u017eana tiskovna konferencija Sastanka Sredi\u0161njeg odbora HSK-a”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13,4],"tags":[],"class_list":["post-262","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-croatian-wold-congress","category-hrvatski-svjetski-kongres"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=262"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":263,"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/262\/revisions\/263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/crocc.org\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}