naslovnicapotrazitesadrzajjavite se


brzo petrazivanje

Posljednje Najave

Prethodne Najave

Potrazite Najave


NGO
Clan Ujedinjenih Naroda

Event

Friday, December 18, 2020 to Friday, December 25, 2020

20 obljetnica Hrvatskog svjetskog kongresa

Hrvati izvan HR




20 obljetnica Hrvatskog svjetskog kongresa
Predstojnica Krstičević pozdravila skup u ime premijera MIlanovića

Obilježavajući 20. obljetnicu osnutka, u Zagrebu je 23. srpnja 2013., svečano otvoren Sastanak Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata.

Mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske skupu je nazočila kao izaslanica g. Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Zahvalivši na svemu što je HSK i hrvatsko iseljeništvo učinilo za Republiku Hrvatsku u proteklih 20 godina, predstojnica Krstičević je tom prigodom istaknula: „Hrvati izvan RH neprocjenjiv su potencijal društvenog i gospodarskog razvitka RH. Jačanje postojećih i izgradnja novih instrumenata zaštite Hrvata izvan RH kao i jačanje suradnje s institucijama i udrugama Hrvata izvan RH te vladama njihovih domicilnih država od prioritetnog je značaja za RH. Svoju skrb i brigu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i našu iskrenu želju za daljnjim jačanjem naših veza i suradnje, te očuvanja bogate hrvatske tradicije i kulture, Vlada Republike Hrvatske pokazala je donošenjem Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, usvajanjem Strategije te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan RH.“

Predstojnica Krstičević je naglasila kako je, radi ostvarenja temeljnih strateških odrednica u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa prema Hrvatima izvan RH, osnovan i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija se prva sjednica očekuje krajem ove godine.

Dvadeseta obljetnica krovne iseljeničke udruge bila je prilika da se zbroji učinjeno i propušteno te da se progovorio aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se čuje istina o njoj, očuvanje kulture, identiteta i pomoć u Domovinskom ratu neke su od 'stvari' koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem trošku, učinila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Marić. Golem je i financijski doprinos iseljeništva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Marić i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. "To više nisu bauštelci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice", poručio je predsjednik Kongresa.

Poseban pečat svečanom otvorenju dao je fra Šimun Šito Čorić, glasnogovornik HSK i jedan od utemeljitelja krovne udruge iseljenih Hrvata, podsjetivši sve nazočne na same početke rada kao i bogat i djelotvoran put hrvatskog izvandomovinstva kroz 20 godina. - Puno emocija i rada je u ovoj organizaciji, koja pripada svima nama jer domovina i iseljeništvo za mene je nedjeljivo… mi smo jedna duša i jedno srce – rekao je fra Šito.

Na svečanosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i političkih stranaka te osobe iz javnog života. Nakon svečanog otvorenja, delegati Kongresa nastavili su sa radnim djelom, te posjetom Oltaru domovine i Medvedgradu.

Slijedećeg dana, izaslanstvo HSK posjetilo je Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na sastanku se razgovaralo o Hrvatskim svjetskim igrama koje će se održati slijedeće godine u Republici Hrvatskoj, a kojima je pokrovitelj Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Razgovaralo se i o nekim ključnim iseljeničkim temama te o značaju i ulozi hrvatskog iseljeništva. Predstojnica Krstičević je još jedanput zahvalila članovima Hrvatskog svjetskog kongresa na svemu što čine za dobrobit hrvatskih iseljenika u svijetu.

23 07.2013. Pogledaj galeriju →
http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/116/20-obljetnica-hrvatskog-svjetskog-kongresa



Predsjednik Josipović primio izaslanstvo Hrvatskog svjetskog kongresa

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović jučer je primio je izaslanstvo Hrvatskog svjetskog kongresa, neprofitne, nevladine i nestranačke organizacije koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine.

Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa borave u Zagrebu povodom obilježavanja 20. obljetnice svog rada i djelovanja. Prilikom susreta predstavnici izaslanstva upoznali su predsjednika Josipovića sa svojim dosadašnjim radom te namjerom održavanja Hrvatskih svjetskih igara slijedeće godine. Razgovaralo se i o nekim ključnim iseljeničkim temama te o značaju i ulozi hrvatskog iseljeništva. Predsjednik Republike, čestitajući obljetnicu djelovanja Hrvatskog svjetskog kongresa, zahvalio je članovima na njihovom doprinosu u stvaranju uvjeta za što uspješnije djelovanje iseljeničkih udruga kao i na svemu što čine za dobrobit hrvatskih iseljenika u svijetu.

(Ured predsjednika) July 23, 2013
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2462-predsjednik-josipovic-primio-izaslanstvo-hrvatskog-svjetskog-kongresa



Predsjednik Josipović primio izaslanstvo Hrvatskog svjetskog kongresa

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je izaslanstvo Hrvatskog svjetskog kongresa, neprofitne, nevladine i nestranačke organizacije koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine. Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa borave u Zagrebu povodom obilježavanja 20. obljetnice svog rada i djelovanja.

Prilikom susreta predstavnici izaslanstva upoznali su predsjednika Josipovića sa svojim dosadašnjim radom te namjerom održavanja Hrvatskih svjetskih igara slijedeće godine. Razgovaralo se i o nekim ključnim iseljeničkim temama te o značaju i ulozi hrvatskog iseljeništva.

Predsjednik Republike, čestitajući obljetnicu djelovanja Hrvatskog svjetskog kongresa, zahvalio je članovima na njihovom doprinosu u stvaranju uvjeta za što uspješnije djelovanje iseljeničkih udruga kao i na svemu što čine za dobrobit hrvatskih iseljenika u svijetu.

Zagreb, 22. srpnja 2013. Ured predsjednika
http://www.predsjednik.hr/22072013



Bravo HSK !!!

Dragi Svi,

Nisam stigao sve pozdraviti, pa tek ukratko: BRAVO HSK !

Bile ste/smo odlicni i nevjerojatno unisoni i harmonicni, te je organizacije bila izvrsna ... naravno, mi uvijek mozemo jos i bolje !

Cestitke iz srca hrvatskoga, i nastavljamo u zajednistvu,

Vas odani,
Davor Pavuna



Hrvaatski svjetski kongres - 20 OBLJETNICA
u emisiji HRT Tema dana - 23.07.2013

https://www.youtube.com/watch?v=z2cKmDip8lc&feature=player_embedded

Koristimo li dovoljno svoje iseljeništvo? Robujemo li i danas, 22 godine nakon samostalnosti, stereotipima o dijaspori? Što iseljenici očekuju od svoje domovine? O tome u Temi dana govore predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, koji slavi 20. godišnjicu od utemeljenja, Mijo Marić, te glasnogovornik fra Šimun Šito Čorić.

HRT: HTV1 23.07.2013. 19:10
Voditelj: Zoltan Kabok



Audio zapis Središnjeg odbora HSK
Hrvatima izvan domovine
Glas Hrvatske PRVI DIO (20:15-21:00)

Što spaja, a što razdvaja domovinsku i iseljenu Hrvatsku?

Kako nadići generacijski jaz i koje poteze konkretno povući stremeći kvaitetnijim odnosima Hrvata bez obzira na granice koje ih dijele, te ostvarivanju zajedničkog cilja - gospodarski i politički stabilne i sretne države. U tom duhu protiče sastanak predstavnika Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge Hrvata izvan Hrvatske, s uglednim javnim i političkim predstavnicima u domovini, koji se ovih dana održava u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Osnovni su to naglasci i večerašnje emisije Hrvatima izvan domovine u kojoj, među ostalim, izdvajamo još nekoliko tema: Što donosi predstojeći popis stanovništva u BiH te kako bi se to moglo odraziti na položaj Hrvata u toj zemlji?

Najavljujemo konferenciju Međunarodne akademije za filozofiju znanosti u Širokom Brijegu. Govorimo o tradicionalnim danima iseljenika naših otoka - Suska i Krka.

Družimo se s polaznicima Etnoriznice, projekta Hrvatske matice iseljenika koji se održava u Pučišćima na Braču. U posjetu Hrvatskoj je Folklorni ansambl Kroacija iz kanadske Mississauge, a u Zadru je u tijeku Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture "Zoranićeva Arkadia". Pridružite nam se od 20 sati i 15 minuta i na Prvom programu HR-a.

Hrvatska radio televizija - July 26, 2013
http://radio.hrt.hr/glas-hrvatske/ep/prvi-dio-2015-2100/31036/



Konferencija za novinare HSK
Objavljeno: Petak, 26. 07. 2013. 00:00

HSK: od oporezivanja inozemnih mirovina više štete od koristi. Kongresnici su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre mladih na kojima se u Zagrebu očekuje više tisuća posjetitelja. Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upozorili su, na konferenciji za novinare održanoj nakon završetka zasjedanja Središnjeg odbora te krovne iseljeničke organizacije 25. srpnja u velikoj dvorani HMI u Zagrebu, na loše učinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo što Hrvatska još uvijek nije omogućila dopisno glasovanje na izborima. Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time će se više izgubiti nego dobiti, rekao je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić na konferenciji za novinare.

Hrvatsko je iseljeništvo, podsjeća, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najviše novca stigne od iseljeništva. Predstavnici Kongresa opetovali su svoju zabrinutost položajem Hrvata u BiH. Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazočnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH, ocijenio je Ćorić, zauzevši se za "neku vrstu hrvatske autonomije, trećeg entiteta, ali nikako na štetu druga dva naroda". U BiH se može napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je Ćorić.

HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva više od stotine hrvatskih emigranata. U nekoliko europskih država, po uzoru na Njemačku, potiče se istraživanje političkih umorstava emigranata, a neke su države od Kongresa zatražile pomoć, rekao je Ćorić ne želeći iznositi pojedinosti o karakteru te pomoći.

Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ruši vjerodostojnost Hrvatske i ugrožava odnose s Njemačkom, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Marić. Kongresnici su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre mladih na kojima se u Zagrebu očekuje oko tisuću sportaša i još pet-šest tisuća drugih posjetitelja. Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, kongresnici su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budućnost. Težište budućeg rada bit će mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeništva te privlačenje mladih. HSK izrazio je nadu da će Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana prerasti u ministarstvo iseljeništva.

HSK krovna je iseljenička udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 država u kojima hrvatski iseljenici žive u većem broju. Kao nevladina udruga, Kongres je član UN-a sa savjetodavnim statusom. (Hina)

http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2482-konferencija-za-novinare-hsk



Lijep vam domovinski pozdrav!

HRVATSKA MATICA ISELJENKA
Trg S. Radića 3
10000 Zagreb

Željka Lešić, novinar, ravnateljica Domovinskog sjedišta HSK
e-mail: zlesic@matis.hr
tel: 01 6115 116; dir: 01 778 7726
mob: 098 214 692
Date: July 26, 2013

U Zagrebu održana tiskovna konferencija Sastanka Središnjeg odbora HSK-a

Delegacija HSK posjetila grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana

Na kraju sastanka Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata, koji se održao od 23. do 25. srpnja u Zagrebu, jučer je održana i konferencija za tisak. Tom prigodom istaknuti su svi zaključci, koji se prije svega odnose na poticanje i nastavak suradnje domovinske i iseljene Hrvatske kroz aktivnosti i rad HSK. Glasnogovornik HSK, fra Šimun Šito Ćorić naglasio je na iznimno dobar kontakt koji je ostvaren sa Državnim uredom za Hrvate izvan RH ali prije svega na dugogodišnju potporu Hrvatske matice iseljenika.

''Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazočnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH'', ocijenio je fra Šimun Šito Ćorić, zauzevši se za "neku vrstu hrvatske autonomije, trećeg entiteta, ali nikako na štetu druga dva naroda".

U BiH se može napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je Ćorić i to je jedan od glavnih zaključakai Okruglog stola koji je netom prije tiskovne održan u HMI. Predstavnici Kongresa upozorili su na loše učinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo što Hrvatska još uvijek nije omogućila dopisno glasovanje na izborima. ''Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time će se više izgubiti nego dobiti'', naglasili su na tiskovnoj jer hrvatsko je iseljeništvo,, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najviše novca stigne od isljeništva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva više od stotine hrvatskih emigranata i na tom području će nastaviti raditi punim intezitetom.

Delegacija HSK na Oltaru domovine na Medvedgradu

''U nekoliko europskih država, po uzoru na Njemačku, potiče se istraživanje političkih umorstava emigranata, a neke su države od Kongresa zatražile pomoć'', rekao je Ćorić ne želeći iznositi pojedinosti o karakteru te pomoći, a predsjednik Kongresa Mijo Marić je nadodao da Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ruši vjerodostojnost Hrvatske i ugrožava odnose s Njemačkom.

Jedna od najvažnijih najava tiskovne HSK-a je: za srpanj 2014. godine, Hrvatske svjetske sportske igre na kojima se u Zagrebu očekuje oko tisuću sportaša i još pet do šest tisuća rodbine i prijatelja iz iseljeništva. Potporu igrama već su dali gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i Državni ured za Hrvate izvan RH, kao i Hrvatska matica iseljenika gdje će i biti smješen Odbor za organizaciju igara.

Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, delegati HSK-a su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budućnost. Težište budućeg rada bit će mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeništva te privlačenje mladih.HSK izrazio je nadu da će Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana 'prerasti' u ministarstvo isljeništva. Također je istaknuto i uspostavljanje Partnerskog sporazuma između HSK i braniteljske udruge Zavjet. Sporazum o Partnerstvu su potpisali Mijo Marić predsjednik HSK i Boris Mužanović, predsjednik udruge Zavjet.Ovaj dokument predstavlja kontinuitet prijašnje suradnje na zajedničkim projektima - potpora generalima, te novu osnovu buduće suradnje na konkretnim projektima s ciljem povezivanja iseljene i domovinske Hrvatske. Jedan od zajedničkih ciljeva je podrška gospodarskim projektima, kreiranje hrvatske svjetske poslovne platforme, stipendiranje studenata na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima u RH i u inozemstvu, te povezivanje hrvatske svjetske znanstvene elite.

HSK krovna je iseljenička udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 država u kojima hrvatski iseljenici žive u većem broju. Kao nevladina udruga, Kongres je član UN-a sa savjetodavnim statusom – zaključak je na kraju tiskovne.

Zahvalnica HSK prigodom 20 obljetnice osnutka HSK za dugogodišnji plodonosan i nesebičan rad u HSK, te povezivanju domovine s iseljenom hrvatskom Željka Lešić, ravnateljica Domovinskog sjedišta HSK

Na svečanoj večeri HSK-a, koja je održana u dvorani Matis, uz posebnog uvaženog gosta i dragog prijatelja, hrvatskog generala Mladena Markača, nazočio je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, te drugi uvaženi gosti iz javnog i poltičkog života Hrvatske i visokih predstavnika Crkve u Hrvata, prije svega dugogodišnji suradnici i prijatelji HSK-a. Tom prigodom uručena se zahvalnice HSK-a, za izniman doprinos i rad u ovoj krovnoj udruzi iseljenih Hrvata: Anti Pavloviću iz Hrvatskog nogometnog saveza, Šimunu Šiti Ćoriću, glasnogovorniku HSK-a, Dijani Vukušić, rizničarki, Josipu Anti Sovulju, dugogodišnjem glavnom tajniku HSKa-a te ravnateljici Domovinskog sjedišta HSK-a u Zagrebu, Želji Lešić, koja je godinama glavni oslonac svih aktivnosti Kogresa u domovini i važna spona sa Hrvatskom maticom iseljenika.

Priredila: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek i HSK

Objavljeno: Petak, 26. 07. 2013. 00:00
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2486-u-zagrebu-odrzana-tiskovna-konferencija-sastanka-sredisnjeg-odbora-hsk-a



'Od oporezivanja inozemnih mirovina više štete od koristi'

Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) upozorili su danas na loše učinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo što Hrvatska još uvijek nije omogućila dopisno glasovanje na izborima. Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time će se više izgubiti nego dobiti, rekao je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić na konferenciji za novinare. Hrvatsko je iseljeništvo, podsjeća, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najviše novca stigne od isljeništva.

Predstavnici Kongresa opetovali su svoju zabrinutost položajem Hrvata u BiH. Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazočnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH, ocijenio je Ćorić, zauzevši se za "neku vrstu hrvatske autonomije, trećeg entiteta, ali nikako na štetu druga dva naroda". U BiH se može napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je Ćorić.

HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva više od stotine hrvatskih emigranata. U nekoliko europskih država, po uzoru na Njemačku, potiče se istraživanje političkih umorstava emigranata, a neke su države od Kongresa zatražile pomoć, rekao je Ćorić ne želeći iznositi pojedinosti o karakteru te pomoći.

Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ruši vjerodostojnost Hrvatske i ugrožava odnose s Njemačkom, ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Marić.

'Kognresnici' su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu očekuje oko tisuću sportaša i još pet-šest tisuća drugih posjetitelja.

Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, 'kongresnici' su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budućnost. Težište budućeg rada bit će mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeništva te privlačenje mladih.

HSK izrazio je nadu da će Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana 'prerasti' u ministarstvo isljeništva. HSK krovna je iseljenička udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 država u kojima hrvatski iseljenici žive u većem broju. Kao nevladina udruga, Kongres je član UN-a sa savjetodavnim statusom.

Poslovni.hr/Hina
http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-oporezivanja-inozemnih-mirovina-vise-stete-od-koristi-248264#



Hrvatski svjetski kongres zabrinut položajem Hrvata u BiH

U četvrtak, 25. srpnja, a nakon dvodnevnog zasjedanja Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, u Hrvatskoj matici iseljenika održana je tiskovna konferencija. Predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) opetovali su svoju zabrinutost položajem Hrvata u BiH. ''Majorizacija Hrvata u Federaciji i nenazočnost u Republici Srpskoj, smrt su za Hrvate u BiH'', ocijenio je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić na konferenciji za novinare, zauzevši se za "neku vrstu hrvatske autonomije, trećeg entiteta, ali nikako na štetu druga dva naroda". U BiH se može napraviti da svatko bude zadovoljan, uvjeren je Ćorić, prenosi Hina.

Predstavnici Kongresa upozorili su na loše učinke oporezivanja inozemnih mirovina te izrazili nezadovoljstvo što Hrvatska još uvijek nije omogućila dopisno glasovanje na izborima. ''Oporezivanje mirovina odbija ljude od Domovine, time će se više izgubiti nego dobiti'', rekao je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić na konferenciji za novinare.

Hrvatsko je iseljeništvo, podsjeća, druga gospodarska grana, nakon turizma u Hrvatsku najviše novca stigne od isljeništva. HSK se zauzima da se pred sud izvedu odgovorni za ubojstva više od stotine hrvatskih emigranata. ''U nekoliko europskih država, po uzoru na Njemačku, potiče se istraživanje političkih umorstava emigranata, a neke su države od Kongresa zatražile pomoć'', rekao je Ćorić ne želeći iznositi pojedinosti o karakteru te pomoći.

''Hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu neprihvatljiv je za demokratski svijet, ruši vjerodostojnost Hrvatske i ugrožava odnose s Njemačkom'', ocijenio je predsjednik Kongresa Mijo Marić. 'Kognresnici' su za srpanj 2014. najavili Hrvatske svjetske igre na kojima se u Zagrebu očekuje oko tisuću sportaša i još pet-šest tisuća drugih posjetitelja.

Okupljanju u prigodi 20. obljetnice osnivanja, 'kongresnici' su dali visoku ocjenu, a uvjereni su i kako Kongres ima dobru budućnost. Težište budućeg rada bit će mu gospodarstvo, odnosno povezivanje potencijala Domovine i iseljeništva te privlačenje mladih.

HSK izrazio je nadu da će Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske jednog dana 'prerasti' u ministarstvo isljeništva. HSK krovna je iseljenička udruga, okuplja 30 nacionalnih kongresa iz 30 država u kojima hrvatski iseljenici žive u većem broju. Kao nevladina udruga, Kongres je član UN-a sa savjetodavnim statusom.

HINA
bljesak.info



U Zagrebu svečano otvoren Sastanak Središnjeg odbora HSK-a

Izvedbom hrvatske himne, u Zagrebu je 23. srpnja, svečano otvoren Sastanak Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, krovne udruge iseljenih Hrvata.

Ovom važnom skupu, kojim se obilježava i 20. obljetnice osnutka HSK-a, nazočile su mnoge uvažene osobe iz javnog i političkog života Hrvatske. Na samom početku nazočne je pozdravio Mijo Marić, predsjednik HSK, istaknuvši važnost djelovanja Kongresa za budućnost iseljene Hrvatske ali i gospodarstvena ulaganja u domovini.

- Mi nismo samo Hrvati na privremenom radu već smo sposobni mladi ljudi sa karijerama i poslovnim uspjesima u državama u kojima živimo. Kao takvi možemo puno napraviti za Hrvatsku ali trebamo i potporu te dobru suradnju upravo u domovini i postojećim institucijama, koje su zadužene za kontakte s Hrvatima izvan Hrvatske. A Hrvatska matica iseljenika oduvijek je bila naš dom i bitan oslonac za sve što smo radili – istaknuo je Mijo Marić, pozdravivši pri tom Marina Knezovića, ravnatelja HMI, Ivu Jelušića, izaslanika Hrvatskog sabora, Dariju Krstičević, izaslanicu premijera RH i predstojnicu Ureda za Hrvate izvan RH, Ivana Šukera, predsjednika Saborskog odbora za Hrvate izvan RH, zamjenicu gradonačelnika Zagreba, Sandru Švaljek te predstavnike hrvatskih političkih stranki i institucija kao i osoba iz javnog života RH.

Poseban pečat svečanom otvorenju dao je fra Šimun Šito Čorić, glasnogovornik HSK i jedan od utemeljitelja krovne udruge iseljenih Hrvata, podsjetivši sve nazočne na same početke rada kao i bogat i djelotvoran put hrvatskog izvandomovinstva kroz 20 godina.

- Puno emocija i rada je u ovoj organizaciji, koja pripada svima nama jer domovina i iseljeništvo za mene je nedjeljivo… mi smo jedna duša i jedno srce – rekao je fra Šito – i ne smijemo nikada zaboraviti lik i djelo našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je sa Kongresom bio na samom početku, sa Kongresom i Hrvatskom.

Nakon svečanog otvorenja, delegati Kongresa nastavili su sa radnim djelom, te posjetom Oltaru domovine i Medvedgradu. Za sutra je predviđeno niz predavanja o izazovima ulaska Hrvatske u Europsku uniju te o 20. obljetnici osnutka HSK-a, a predavači će biti ugledni stručnjaci.

Tekst: Ivana Rora; Fotografije: Hrvoje Salopek July 24, 2013
http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2463-u-zagrebu-svecano-otvoren-sastanak-sredisnjeg-odbora-hsk-a



Hrvatski svjetski kongres zasjeda u Zagrebu

Iseljeništvo podupire osnutak Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i donošenje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. Skori popis stanovništva u BiH najvažniji je događaj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit će položaj Hrvata u susjednoj državi, istaknuto je na svečanosti u povodu 20. obljetnice Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), koja je otpočela jučer 23. srpnja 2013. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Popisati treba svakog Hrvata jer - padne li njihov broj ispod deset posto - bit će teža pregovaračka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelušić. Izrazio je bojazan da će Hrvati biti najveći demografski gubitnici i da će im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su činili 17 posto stanovništva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Šuker upozorava na važnost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH. "Tko god misli da će Hrvati imati stabilnost bez trećeg entiteta, grdno se vara", rekao je Šuker.

U BiH nema rješenja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić, koji drži da hrvatska diplomacija može mnogo učiniti na animiranju ljudi. Jelušić se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude što više nacionalnog konsenzusa i što manje političkog strančarenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj političkoj opciji.

Dvadeseta obljetnica krovne iseljeničke udruge bila je prilika da se zbroji učinjeno i propušteno te da se progovorio aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se čuje istina o njoj, očuvanje kulture, identiteta i pomoć u Domovinskom ratu neke su od 'stvari' koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem trošku, učinila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Marić. Golem je i financijski doprinos iseljeništva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Marić i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. "To više nisu bauštelci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice", poručio je predsjednik Kongresa.

Ponijela nas je snažna potpora, poslije smo bili prepušteni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. Ćorić je sa žaljenjem zaključio kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je Ćorić i dodao kako je diplomacija uglavnom "prala ruke" od aktivnosti Kongresa. "Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, ponašanje onih koji neće pomoći, ali o svemu imaju mišljenje", istaknuo je.

Nije lako biti različit, pa to još i očuvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović. Iseljeništvo podupire osnutak Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i donošenje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. "Time se došlo do nadstranačkog djelovanja", rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krstičević.

"Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak", istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na svečanosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i političkih stranaka te osobe iz javnog života. (Hina)

July 24, 2013
http://www.matis.hr/images/pdf/HSK.pdf



Sa sjednice Središnjeg odbora HSK

Popisati treba svakog Hrvata jer padne li njihov broj ispod deset posto bit će teža pregovaračka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelušić. Izrazio je bojazan da će Hrvati biti najveći demografski gubitnici i da će im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su činili 17 posto stanovništva BiH. I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Šuker upozorava na važnost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH.

"Tko god misli da će Hrvati imati stabilnost bez trećeg entiteta, grdno se vara", rekao je Šuker. U BiH nema rješenja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić, koji drži da hrvatska diplomacija može mnogo učiniti na animiranju ljudi.

Jelušić se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude što više nacionalnog konsenzusa i što manje političkog strančarenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj političkoj opciji.

Dvadeseta obljetnica krovne iseljeničke udruge bila je prilika da se zbroji učinjeno i propušteno te da se progovori o aktualnim pitanjima. Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se čuje istina o njoj, očuvanje kulture, identiteta i pomoć u Domovinskom ratu neke su od 'stvari' koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem trošku, učinila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Marić. Golem je i financijski doprinos iseljeništva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Marić i dodao da se promijenila i struktura iseljenika. "To više nisu bauštelci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice", poručio je predsjednik Kongresa.

Ponijela nas je snažna potpora, poslije smo bili prepušteni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je glasnogovornik HSK. Ćorić je sa žaljenjem zaključio kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je Ćorić i dodao kako je diplomacija uglavnom "prala ruke" od aktivnosti Kongresa. "Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, ponašanje onih koji neće pomoći, ali o svemu imaju mišljenje", istaknuo je.

Nije lako biti različit, pa to još i očuvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović.

Iseljeništvo podupire osnutak Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i donošenje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske. "Time se došlo do nadstranačkog djelovanja", rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krstičević. "Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak", istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu. Na svečanosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i političkih stranaka te osobe iz javnog života. (Hina)

Predstavljena knjiga Tuge Tarle

Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENIČKI DUHOPIS je održano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godišnjeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Božo Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bošnjak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić.

DOMOVINA (isječak iz poglavlja „Nostalgija ili izjedanje duše“)

Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima čija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek oduševljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani građani svojih novih domovina. Posvjedočilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva teška iskustva, muku i odricanja su prošli da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i poštovanje svojih novih sugrađana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hraneći im dušu uspomenama. S druge strane, ona im je i snažila volju da dokažu domovini i svijetu da su se održali i da je moguće svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.

I sama sam osjećala nostalgiju i razmišljala o tome kako je čovjek osuđen na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona znači. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog činjenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u poraću nesmiljenom pljačkom i nepoštenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih iskušenja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisuće i tisuće hrvatskih duša diljem svijeta dijelili su to tragično iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uključili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena duša.

Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se što smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Hoće li i njihove sudbine završiti po spomenarima i dnevnicima ili među stranicama nekih budućih knjiga koje nitko neće čitati? Hoće li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno biće naroda zvati „globalna Hrvatska”?...Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagrađena od krhke pređe snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. Želite li je doista doživjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.

http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle



Dva desetljeća HSK
Iseljeni Hrvati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Poziv na otvaranje sastanka Središnjeg odbora i 20. godišnjicu osnutka Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), 23. srpnja 2013. u Zagrebu

Poštovani,

u Domovinskom sjedištu Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) Zagrebu, od 23.-25. srpnja 2013. godine održava se sastanak Središnjeg odbora HSK-a, krovne međunarodne udruge koja okuplja hrvatske udruge i ustanove, te istaknute javne djelatnike iz tridesetak zemalja svijeta u kojima žive hrvatski iseljenici. Ujedno ove godine obilježavamo i 20. godišnjicu osnutka HSK-a.

Za tu prigodu čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvaranje susreta sa sudionicima i uzvanicima koji će se održati u utorak, 23. srpnja 2013. godine, u 10.00 sati, u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

HSK je nestranačka, nevladina udruga s članstvom u Ujedinjenim narodima (UN ECOSOC Council) koja već 20 godina uspješno djeluje na povezivanju Hrvata i hrvatskih potomaka, njihovih udruga i ustanova u svijetu s maticom Hrvatskom s ciljem zauzimanja za sveopće interese hrvatskog naroda u Domovini i izvandomovinstvu. U tu svrhu HSK kroz dva desetljeća radi na osiguranju kontinuiteta i razvoja vjerskog, duhovnog, kulturnog, društvenog i športskog nasljeđa među Hrvatima u svijetu.

Vaša nazočnost na otvaranju sastanka HSK bila bi ujedno i priznanje brojnom hrvatskom iseljeništvu njegovom ogromnom doprinosu domovini, na lobističkom, gospodarskom i kulturnom području, kao i na pomoći za vrijeme domovinskog rata.

Ujedno Vas pozivamo i na okrugli stol "IZAZOVI ULASKA RH U EU I 20. OBLJETNICE HSK" u četvrtak, 25. 7. 2013. u 09.00 - 12.00 sati na istom mjestu, na kojoj ce sudjelovati izmedju ostalog kardinal Vinko Puljić, Ljubo Jurčić, Slaven Letica, Ivan Čizmić, Božo Skoko i drugi.

Za daljnje informacije i potvrđivanje Vašeg dolaska, molimo Vas obratite se ravnateljici Domovinskog sjedišta, Željki Lešić: 01 6115 116 ili 098 710 746.

Unaprijed Vam se zahvaljujemo.
Uz srdačan pozdrav,

Mijo Marić, predsjednik HSK



Zaboravi vlastito, skrbi se za opće dobro!

Prisjećam se kako nas je dvaput srdačno na Pantovčaku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman

Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu (Directio Nationalis Operumpro Migrationibus Croatis) poslalo je 15. srpnja ove godine čestitku članovima Hrvatskoga svjetskoga kongresau povodu proslave 20. obljetnice djelovanja HSK. Prenosimo ju u cijelosti:

"Poštovani članovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, dragi gosti iz Domovine i iz inozemstva, uz čestitku za 20. obljetnicu rada HSK, sve vas iskreno pozdravljam! Jubileje je potrebno slaviti jer su jubileji svečanosti sjećanja, zahvalnosti, radosti i poticaji za budućnost. Radost ovoga jubileja za mene je to veća što sam od samih početaka vezan uz ovaj Kongres, još kao član Inicijativnog odbora. Smatrao sam tada da je osnivanje HSK ideja koju su davali hrvatski liječnici bila zaista u tome trenutku potrebna, to više što se ugasilo Hrvatsko vijeće i što je rat bio iza nas. Prisjećam se mnogih dragih ljudi koji su u Zagreb na konvencije HSK dolazili sa svih strana svijeta: iz SAD-a, Kanade, Australije i Europe. Prisjećam se kako nas je dvaput srdačno na Pantovčaku primio pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman, a koliku su vrijednost u HSK-u vidjeli naši tadašnji političari, pokazuje činjenica da su nam omogućili i u staroj sabornici Hrvatskoga sabora održati nekoliko konvencija.

Radujem se što se u novije doba mnogo mladih uključilo u rad HSK, prepoznavši ga kao ideju koju žele produbljivati i razvijati u nešto više i bolje. Iskusio sam da ime HSK ima snagu i karakter diljem svijeta. Sve su ovo razlozi da rad HSK ustraje i dalje na dobrobit cijeloga hrvatskog naroda, no uvijek pod geslom zapisanim na ulazu u Kneževu palaču u Dubrovniku: Obliti privatorum, publica curate! (Zaboravi vlastito, skrbi se za opće dobro!). Svim sudionicima proslave 20. obljetnice HSK-a u Zagrebu od srca čestitam, sa željom da što kvalitetnije i uspješnije djeluju na dobrobit HSK i svih njegovih članova, kao i cijeloga hrvatskoga naroda u Domovini i u inozemstvu.

Fra Josip Bebić, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu"

http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/iseljenistvo/8026-zaboravi-vlastito-skrbi-se-za-opce-dobro



From: s. Klaudija Đuran, Uršulinka
Date: July 21, 2013 8:05:01 AM PDT
Subject: ČESTITKA

Mnogo poštovani HSK,

Vama, pošt. g.Predsjedniku, svim članovima u svim ogranicima našeg Hrvatskog Svjetskog kongresa od srca čestitam veliki 20-godišnji jubilej osnutka, ali još više, jubilej predanog rada, domoljublja, čovjekoljublja i bogoljublja. Koliko li ste dobra načinili svojim zauzimanjem za Hrvate na svim meridijanima i paralelama, koliko li ste sve povezivali! Ne samo obavijestima, nego i dobrim riječima koje su budile nadu i onda kad su vijesti bile crne, ili barem sive. Koliko ste bili na usluzi svima, prenosili i ono najljepše i najpozitivnije u mnogim događanjima! Koliko li ste doprinijeli prosvjetljivanju naroda po dubokim znanstvenim, povijesnim, umjetničkim i drugim sadržajima koje ste primali i odmah uključivali u cjelinu kao kamenčiće velikog mozaika...

Samo Gospodin Bog može sve to dostojno naplatiti. Ne gledate ni na umor, ni na osobnu korist, nego živite za dobro čovjeka, posebno brata Hrvata. Od srca HVALA ZA SVE! Bog vas sve blagoslovio i održao i dalje na duhovnom braniku Domovine! Ja sam se vratila u Varaždin 14. srpnja. Dočekalo me mnogo posla. Odmah su me ljudi pronašli da im potražim ovo ili ono u arhivu, da im protumačim razne stvari i događaje. A sada moram napisati članak za HAZU u svezi sa 100-obljetnicom Prvog svjetskog rata: "Doprinos Uršulinskog samostana za vrijeme Prvog svjetskog rata". Mislim da ću naći dosta materijala, jer u našoj dugoj povijesti u Hrvatskoj samostan je uvijek živio za ovaj narod, i u dobru i u zlu. Za sada toliko. Trajno molim za sve koji s vama surađuju na bilo koji način i opet spominjem blagoslov Sv. oca Franje za sve vas koji sam primila 7. srpnja na Trgu sv. Petra.

Sa štovanjem, s. Klaudija Đuran, Uršulinka



Begin forwarded message:

From: Mile Pletikosa
Date: July 20, 2013 6:47:01 PM PDT
Subject: RE: Dva desetljeća HSK - Okrugli stol HSK u Zagrebu

Hrvatski svjetski kongres

Čestitka za dvadesetu obljetnicu osnutka Hrvatskog svjetskog kongresa.

Najbolje želje Hrvatskom svjetskom kongresu da dostojanstveno proslavi dvadesetu obljetnicu svoga postojanja.

Zapovijed da Hrvatski svjetski konges doista bude svjetski po svojim smjernicama, nakanama, dalekovidnošću, hrabrosti, zauzimanjem, domoljubljem i rodoljubljem nepravdom raspršenog hrvatskog puka.

Mile Pletikosa
Toronto
Canada



From: Mile Pletikosa
Date: July 26, 2013 8:44:06 PM PDT
Subject: RE: U Zagrebu održana tiskovna konferencija Sastanka Središnjeg odbora HSK-a

Poštovani Canadian Croatian Congres

Poštovani Hrvatski svjetski kongrese

Čestitka na proslavama po svijetu dvadesete obljetnice onutka.
Proslava je poželjna, potiče na ustrajniji, prodorniji i učinkovitiji nakanjeni preporod.

ZADAĆA
Planirajte pridobivanje američke potpore za osloboditi Hrvatsku od velikobritanske i srpske politike - hrvatske propasti.
Hrvatska, Srbijina žrtva, prođe ponižavajući puzajući put u Europsku zajednicu.
Srbiji zločinki priređuju kraljevski prijam, Hrvatska ju u naručju unosi.

Nađite načina za podnošenje tužbe protiv Srbijinog gemocida i za odbacivanje Haaške prljave pristrane političke presude Hrvatima iz Hrvatske i BiH.

Neka vam se ne dogodi što se dogodilo Glasu Koncila, posta izvjestitelj minulih događanja, propusti zapovijedati događanja: da zapovijeda što se mora dogoditi a što se ne smije uzbiljiti.

Neka vas zaobiđe zbilja brojnih hrvatskih portala, usitnjeni i razjedinjeni, bave se svjetskom politikom i svjetskim ispraznostima umjesto hrvatskim prvenstvima, važnostima.

Želim vam pun uspjeh, pogodak u "sridu".

S poštovanjem.
Mile Pletikosa



Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga

Renomirani povjesničar hrvatskog iseljeništva dr. sc. Ivan Čizmić izlagat će na temu Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga. Uz Čizmićevo pregledno izlaganje s posebnim interesom čeka se izlaganje dr. sc. Davora Pavune naslovljeno Dometi planetarne Hrvatske u EU ili što nam je činiti u današnjim prilikama hrvatskog naroda?

U tijeku je u velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika od 9,00 do 12,00 sati Okrugli stol o izazovima hrvatskog iseljeništva suvremenoga doba u sklopu zasjedanja Središnjeg odbora Hrvatskoga svjetskoga kongresa koji se odvija ovih dana u Zagrebu.

Predavači i odabrane teme su:

dr. sc. Božo Skoko:
Prednosti i opasnosti za Hrvatsku u EU

Ante Sovulj:
Hrvatski svjetski kongres - od ideje do 20-te obljetnice djelovanja

dr. sc. Ivan Čizmić:
Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga

mons. dr. Vinko Puljić:
Stanje i perspektive hrvatskog naroda u BIH

Mijo Marić:
Mogućnosti Hrvata i njihovih potomaka u stranim zemljama

dr. sc. Ljubo Jurčić:
Gospodarske aktualne prilike i perspektive Republike Hrvatske

fra Miljenko Stojić:
U potrazi za poratnim žrtvama komunizma

dr. sc. Slaven Letica:
Nacionalne manjine u Hrvatskoj: bogatstvo ili opterećenje?

dr. sc. Davor Pavuna:
Dometi planetarne Hrvatske u EU ili što nam je činiti u današnjim prilikama hrvatskog naroda?

Moderator: fra. dr. sc. Šimun Šito Ćorić

Priredila: V. K.
http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2479-hrvati-izvan-domovine-broj-identitet-i-snaga



SUKOB: Topić vs Šito Ćorić

SARAJEVO - Predsjednik HKD Napredak Franjo Topić vodi jugoslavensku politiku u BiH iako Jugoslavije nema 22 godine. Priklonio se jednom unitarističkom krilu tamošnjih franjevaca i, živeći u stalnom strahu od sve vjerski i politički militantnijih Muslimana-Bošnjaka, potpuno se udaljio od osnovne ideje Napretka zbog čega je i osnovan davne 1902. godine. Za razliku od njegovoga HKD-a Napredak, Hrvatski svjetski kongres, osnovan tek prije 20 godina, jako dobro osjeća bilo hrvatskoga čovjeka na cijeloj kugli zemaljskoj. Stoga se Franjo Topić osjeća ugroženim i neprimjereno i neargumentirano proziva čelnike HSK.

Poslije svečanoga obilježavanja 20. obljetnice HSK u Zagrebu, na koju opravdano nije pozvan, Topić se usudio javno oblatiti i poslati pismo čelnicima HSK u kojem iznosi razne neistine. Pritom je u cijelosti zamijenio teze. Za razliku od njega, koji novcem članova svoga privatiziranog Društva plaća oglase bezrazložne hvale po hrvatskim, hercegbosanskim i svjetskim medijima, čelnici HSK sav svoj samoprijegorni rad rade potpuno na amaterskoj bazi.

Svaki od čelnika HSK i ovaj puta je došao iz Australije, Argentine, SAD-a, Kanade, Švedske ili Njemačke na svoj trošak. No, najbolje je pročitati pismo neutemeljenih uvrjeda Franje Topića, a onda i odgovor fra Šimuna Šite Ćorića, dugogodišnjega uspješnog čelnika krovne organizacije milijuna iseljenih Hrvata.

~~~~~

Franjo Topić: Trećina imovine HSK je moje!
Pismo predsjednika HKD-a Napredak Franje Topića čelnicima Hrvatskoga svjetskog kongresa

„Mediji prenose da Hrvatski svjetski kongres ovih dana obilježava 20 godina osnutka. Hrvatsko kulturno društvo Napredak je ostalo iznenađeno da nije pozvano na ovu proslavu. Slično je bilo i s prijašnjim manifestacijama HSK. Poznato je da je HSK osnovan u Zagrebu 3. srpnja 1993. Podsjećamo da je među osnivačima bio i HKD Napredak i to od inicijativnog skupa 1992. godine. Korisno je podsjetiti da su „oci utemeljitelji“ na početku osnivanja HSK pokazali svoj osjećaj za cjelinu hrvatskog naroda koji živi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i tako što su u statut unijeli da, ako bi eventualno HSK bio ukinut 2/3 imovine HSK bi ostalo Matici hrvatskoj a 1/3 Napretku. Kako je vrlo brzo Bosna i Hercegovina bila neslužbeno proglašena kao neinteresna hrvatska zemlja, tako je i HSK otpisivao što javno a što više potajno Bosnu pa tako i HKD Napredak.

I za to je sasvim dosljedno i ovo nepozivanje HKD Napredak na ovaj jubilej. (Samo je zamagljivanje i zavaravanje javnosti pozivanje nekih bh Hrvata na jubilej). Da je drugačije HSK i svi Hrvati bi bili ponosni na Napredak i na njegove velike rezultate i ne bi se moglo dogoditi ni u snu da se zaobiđe Napredak. Valjda bi barem u demokratskom svijetu trebalo razlikovati stranačku pripadnost i političku orijentaciju od objektivnih vrijednosti i ostvarenih rezultata. Na žalost HSK se već godinama pridružio onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja, dapače onima koji smatraju da je Bosna „kamen o vratu Hrvatskoj“! Bože sačuvaj!

Činjenica jest da su Hrvati izvan domovine dali nemjerljiv doprinos stvaranju R. Hrvatske. I puno bi teže bilo obrana i osamostaljivanje Hrvatske bez bezrezervne podrške iseljenih Hrvata iz Hrvatske i BiH. No to se ne može reći i za podršku iseljenih Hrvata bosansko-hercegovačkim Hrvatima i Bosni i Hercegovini.

Mnogi iseljeni Hrvati nisu željeli ni da čuju za BiH, osim rodbinskih i prijateljskih veza. A pritisnuti propagandom i nakaradnom politikom odrođivanja Hrvata od BiH mnogi su Hrvati iz BiH javno govorili da su iz Hrvatske a ne iz BiH. Kod mnogih iseljenih Hrvata stvoreno je mnijenje da je nepoželjno ako već nije sramota i grijeh reći da su iz BiH. Gotovo nigdje na skupovima se nije ni spominjala BiH, niti se stavljala zastava ili neko drugo obilježje BiH niti su se pozivali diplomatski bh predstavnici.

Takva sudbina je stizala i Napredak. U nekim mjestima u inozemstvu ima po petnaest hrvatskih društava, ali kad se osnivala Napretkova podružnica onda se to kvalificiralo „razbijanjem hrvatskog jedinstva“. A svih drugih petnaest društava su valjda doprinosili učvršćivanju „hrvatskog jedinstva“, a jedino Napredak je bio „remetilački čimbenik“. Čudno je da to mnijenje i danas živi. Ružno je to i tužno. Ali bh Hrvati su preživljavali i puno teža vremena pa će preživjeti i ova. Mi ne možemo propasti i kad bismo htjeli!!! Ali je strašna strateška i povijesna pogreška ovako se odnositi prema prema bh Hrvatima a pogotovo prema bosanskim Hrvatima i to u demokraciji i u XXI. stoljeću. Ali bez obzira na sve želim HSK-u što više uspjeha u radu, a vrijeme zaokreta će doći.

Mons. prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak“

~~~~~

Šimun Šito Ćorić: Besposlen pop, jariće krsti!
Odgovor fra Šimuna Šite Ćorića predsjedniku HKD-a Napredak Franji Topiću

„Drag nam je svako hrvatsko zanimanje za HSK pa i ovaj HKD Napredak. Zahvaljujemo na dobrim željama za 20-tu obljetnicu HSK. Pažljivo čitajući to pismo, ne možemo dokučiti u kakvoj je to važnoj vezi ova ustanova s HSK pa da zaslužuje da ju se poziva na ovakve manifestacije? Ta nigdje je kroz ovih 20 godina kao ustanovu nismo vidjeli ni sreli u djelovanju HSK! Baš nigdje! Voljeli bismo imati za arhiv HSK i tu odluku (pazi, imovina!) o 1/3 imovine koja ne postoji, ali i popis tog inicijativnog odbora osnivača HSK na kojem je naveden HKD Napredak!

Nadalje, monsinjor Topić tvrdi kako je nakon osnutka HSK vrlo brzo BiH „neslužbeno proglašena kao neinteresna hrvatska zemlja“, te da se „HSK već godinama pridružio onima koji smatraju da Bosna nije hrvatska zemlja.“ Naš monsinjor bi mogao „proslaviti“ viiiisoku obljetnicu takvih svojih tvrdnji, a nisu mu one neka preporuka za ugled monsinjora! Još hrvatskog! To informiranom čovjeku zvuči kao da kaže, kako je Isus osuđen na smrt jer je dilao dobru marihuanu po jeruzalemskim predgrađima!

Istina je, da se od prve godine do danas, HSK rijetko za koga toliko zauzimao koliko za Hrvate u BiH. Tko je imalo pratio medije kroz ovih 20 godina, iz godine u godinu, od 1993. do sadašnje 20-te obljetnice ili prelistavao zbirke dokumenta HSK, znade da je tako. I to, nije se HSK u tu svrhu obraćao samo hrvatskim institucijama i vladama u HR i BiH, nego i stranim veleposlanstvima, vladama država po kojima djelujemo, UN-u i drugim svjetskim institucijama. I radi ovakvih „monsinjora“ dobro je da je Matica jednom sabrala takve dokumente i objavila ih kao zasebnu knjigu koja o tome nedvojbeno svjedoči.

Možda ipak ima pravo jedan naš dužnosnik, koji kaže da na ovakvu prodiku i krivokletničku pisaniju ne treba odgovarati, jer je vjerojatno zamišljena tek za zabavu čitateljstvu u ovo ljetno vrijeme, dok se jedna naša tajnica šalila, kad nema pametnijeg posla onda „besposlen pop, jariće krsti“! Da se to ne bi i na mene primijenilo, skraćujem ovaj službeni odgovor. Ta ovakve optužbe može iznositi samo netko tko slabo poznaje rad HSK ili tko mu klevetnički podmeće. A kako je HSK po svojoj naravi organizacija hrvatskih udruga izvan domovine, čim i jedan ogranak Napretka izvan domovine, a to za HSK znači izvan RH i BiH, zažele pristupiti HSK, više je nego dobro došao.

S poštovanjem,

Fra Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik HSK,
Švicarska, 30. 7. 2013."

JAVNO.ba
http://www.javno.ba/urednikov-odabir/sukobtopi-vs-ito-ori.html



Za hrvatsku političku elitu milijuni iseljenih Hrvata su i dalje – "ustaška emigracija"

• U Zagrebu je od 23. do 25. srpnja svečano i radno obilježena 20. obljetnica Hrvatskoga svjetskog kongresa. Da živimo u Izraelu, Italiji, Irskoj, Japanu ili Grčkoj bio bi to „državni praznik“ u tim državama. Kako živimo u Hrvatskoj, kojom u cijelosti vladaju sinovi i kćeri „dece (jugo)komunizma“, to nije bio slučaj. Naprotiv, cijeli jubilej je dobio onoliko pozornosti u javnosti koliko se i očekivalo. A to znači – jako malo. Za one koji ne znaju, Hrvatski svjetski kongres su 1993. osnovali dalekovidni zanesenjaci iseljene Hrvatske u cilju pomaganja sebi u izvandomovinstvu i Hrvatima u domovini odnosno njihovim dvjema domovinama – Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. HSK je osnovan po uzoru na Svjetski židovski kongres, kojim je uspostavljena odlična veza između Židova u Izraelu i diljem svijeta. I HSK je tako djelovao do početka godine 2000. No, nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, HSK je prepušten samome sebi, Nove su vlasti – i SDP-a i HDZ-a – nastavile s udaljavanjem od milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. I to na razne načine. Ukinuto je Ministarstvo useljeništva. Hrvatska matica iseljenika ostala je samoj sebi svrha. Saborski Odbor za Hrvate izvan RH ništa ne radi. Osnovan je Državni ured za Hrvate izvan RH samo kako bi se zamaglili brojni problemi. Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske je mrtvo slovo na papiru. U Saboru je iz godine u godinu bivalo sve manje mjesta za zastupnike predstavnike iseljene Hrvatske, da bi se – opet uz „pomoć“ i suradnju HDZ-a i SDP-a – njihov broj srozao na svega tri zastupnika. Nije toliko bitno spomenuti ta tri jadna i sramna zastupnička mjesta za tzv. 12. izbornu jedinicu, koju i dandanas pogrješno i potcjenjivački čelni ljudi tuzemne vlasti pogrdno nazivaju „dijaspora“, nego način na koji se gotovo svi saborski zastupnici diskriminatorski odnose prema milijunima iseljenih Hrvata. A zašto je to tako? Pa zato što, na žalost, politička i vladajuća elita u Hrvatskoj (i SDP-ova i HDZ-ova) ne cijeni zasluge i važnost iseljene Hrvatske. Za većinu njih iseljeni Hrvati su za njih bili i ostali – USTAŠKA EMIGRACIJA. Možda će nekomu ovo zazvučati prejako, pregrubo, ali činjenice to potvrđuju.

Dan prije održavanja Kongresa čelništvo HSK protokolarno je posjetilo hrvatskoga predsjednika Ivu Josipovića. Sam odlazak svakoga tuzemnog „građanina“ na Pantovčak, da ne kažem Hrvata, događaj je za sebe. To je jedna prelijepa prirodna oaza u kojoj se zaboravljaju sve nesuglasice i prijašnja nerazumijevanja. Tako su i taj događaj i ovaj puta doživjeli Josipovićevi gosti. No, ovaj puta čelnici HSK nisu bili samo obični gosti „na kavi kod Predsjednika“. Ovaj puta je predsjednik HSK Mijo Marić izravno i pred svima „u brk“ rekao Josipoviću da mu ne valja to što se zalaže za donošenje Zakona o uhitbenom nalogu kojim želi zaštititi Josipa Perkovića i druge nelustrirane čelnike bivše totalitarne propale države Jugoslavije. Ne valja mu to ne samo štoje uvrijedio Njemačku i njezinu kancelarku Angelu Merkel, već i zato što slične upite o procesuiranju hrvatskih dužnosnika iz vremena Jugoslavije osim Njemačke traže Austrija, Francuska... Josipović se iznenadio i odgovorio mu kako onda treba procesuirati i one iseljenike – za koje sam siguran da je htio reći „emigrante“ – koji su ubijali tadašnje „jugoslavene“. Iz (pre)šturog priopćenja Ureda Predsjednika RH sazanjemo da se „Razgovaralo i o nekim ključnim iseljeničkim temama te o značaju i ulozi hrvatskog iseljeništva“. Niti riječi o izravnom upitu Mije Marića, mladog predsjednika HSK iz Njemačke, čovjeka koji se dokazao na svim poljima djelovanja. Išlo se ono starom jugokomunističkom stazom – prešućivanja!

Vratimo se Kongresu HSK, koji se održao u prostorijama HMI-ja. Prvoga dana pohrili su na njega i čelnici triju stranaka: Ivan Šuker (HDZ), predsjednik saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, Ivo Jelušić (SDP) i Jozo Radoš (HNS). Šuker je rekao da su u Saboru morali glasovati za tri saborska zastupnika iseljenih Hrvata jer je to tobože tražio EU. Baš briga EU-a koliko će koja država imati zastupnika iz iseljeništva. Italija ima 24 zastupnika iz cijeloga svijeta pa nikomu ništa! Činjenica je da je SDP tražio 0 (ništa) zastupnika, a HDZ je „pristao“ na tri. Ivo Jelušić, onaj koji je izdao Milana Bandića i priklonio se Milanoviću, izazvao je nepotrebni incident. Izvan protokola i teme prozvao je HDZ i cijelu oporbu i ustvrdio kako je samo SDP u pravu. Uz to, izvrijeđao je i slavljenike. Drugi „incident“ došao je na kraju. Nakon što je voditelj cijeloga programa fra Šimun Šito Ćorić zaključio svečanu sjednicu, i nakon što je otpjevana prigodna pjesma, za riječ se samoinicijativno javio Jozo Radoš i, izvan teme, pokušao koji bod zaraditi za stranku dvojca V. Pusić – R. Čačić. Time je znatno poremećana cijela svečanost.

• Opet nam stižu Englezi. I to javno. Oni, tajno, uvijek su tu. Tu i žive i spavaju. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a sastao se s Lordom Greenom, ministrom za trgovinu i investicije Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i pritom su raspravljali o „unaprjeđenju gospodarskih odnosa Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine“. Tom prilikom je Lord Green u (pre)tijesnom odijelu sačuvanom negdje iz sedamdesetih izjavio i ovu laž: „Aktivno smo podupirali hrvatsko pristupanje Europskoj uniji tijekom pregovora, mislimo da je to velika šansa jer se za Hrvatsku otvara jedno veliko tržište od 500 milijuna ljudi i vjerujem da će hrvatske tvrtke tu naći svoj interes“ i cinično dodao kako će hrvatsko članstvo „pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta“. Ma nemoj!

• Nakon Londona i Pariz pomno prati i nastoji kreirati događanja na prostorima jugoistočne Europe. Jučerašnji dolazak francuskoga predsjednika Francoisa Hollandea na Brdo kod Kranja to potvrđuje. Tu se Hollande sastao s domaćinom Borutom Pahorom i Ivom Josipovićem. Drugi Hollandeovi sugovornici bili su Tomislav Nikolić iz Srbije, Filip Vujanović iz Crne Gore, predsjednik Makedonije Ðorđe Ivanov, predsjednik Albanije Bujar Nishani, članovi predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga i visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton iz Londona. Kako je priopćio kabinet Ive Josipovića, namjera sastanka na Brdu kod Kranja je „razmatranje daljnje dinamike procesa proširenja EU-a, pronalaženje kapaciteta za rješavanje otvorenih pitanja unutar samog regije i definiranje prioritetnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa za sve zemlje regije“. Prevedeno, London i Pariz nastoje i dalje udaljavati Njemačku i Angelu Merkel od Hrvatske i njezinih susjeda.

• Za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu neprihvatljiv je prijedlog Europske unije da se pojedini proizvodi iz Hrvatske, nakon njenog ulaska u Uniju, i dalje izvoze po povlaštenim uvjetima, složili su se u Beogradu ministar vanjske i unutarnje trgovine Srbije Rasim Ljajić (Bošnjak iz Sandžaka) i ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Mirko Šarović (Srbin). To su oni naši susjedi kojima Ivo Josipović, Vesna Pusić, Josip Leko i Zoran Milanović svakodnevno tepaju i obećavaju kako ćemo im sve besplatno dati na putu u EU.

• Hrvatska Porezna uprava odgovorila je da će hrvatskim europarlamentarcima oduzimati 40 posto plaće koju dobivaju za svoj politički rad u Bruxellesu i Strasbourgu, a koja se isplaćuje iz proračuna EU-a. Porezna uprava, čini se, trebala bi uzeti u obzir stav specijaliziranoga bruxelleskog eksperta kojeg smo konzultirali. Prema njemu, ta odluka Porezne uprave je nezakonita jer su plaće koje se isplaćuju iz europskoga zajedničkog proračuna neoporezive u državama članicama. Prema članku 13 europskog zakona „dužnosnici i drugi u službi Zajednica bit će odgovorni za plaće i primanja koje im daje Zajednica, u skladu s uvjetima i prema postupku propisanom od strane Vijeća, a koji provodi Komisija. Oni će biti izuzeti od poreza na dnevnice, plaće i pri-manja od strane Zajednica u državama članicama“. Naši zastupnici u Parlamentu Unije ovih su dana dobili svoju prvu europsku plaću. Njima 12 na račun je sjelo 6200 eura. Bruto plaća europarlamentarca inače je gotovo 8000 eura, međutim nakon što im se obračuna europski porez, dobiju oko 1800 eura manje. No, u konačnici će čista plaća biti oko 3700 eura budući da porez, i to po stopi od 40 posto, moraju platiti i u hrvatski proračun. E, sad je bitno to – „moraju“. Moraju li ili ne moraju. Kako u Bruxellesu tvrde – ne moraju. Lakomi Linić niti to ne priznaje.

• Pod pritiskom javnosti iz dana saznajemo sve veće i veće bogatstvo Gorana Radmana, nekadašnjega prvog čovjeka Radio televizije Zagreb u doba Jugoslavije i sadašnjega „glavnog ravnatelja HRT-a“. Posjeduje 98,66 posto udjela u tvrtki Penzion Park u Bohinj te 43,86 dionica Microsofta. Vrijednost Radmanovog udjela u slovenskoj tvrtki je 648.764 eura. Uz to je i jamac za kredit od 268.000 eura kod Unicredit banke u Sloveniji. Dalje, posjeduje dva stana u Zagrebu veličine 96 i 86 četvornih metara (ukupno 182 m2), koji vrijede 1,5 milijuna i 950 tisuća kuna. Posjeduje i stan u Zadru od 72 m2 koji vrijedi 836.000 kuna. Stopostotni je vlasnik tvrtke Nautar. Tu je i 69 dionica HT-a. Sudužnik supruzi za kredit od 40.000 eura u RBA banci... Lijepi niz.

• Minimalna plaća u Makedoniji iznosi 171 dolar, Albaniji 194 dolara, Bugarskoj 206 dolara, BiH 216 dolara, Kina 238 dolari, Srbiji 244 dolara, a u Hrvatskoj 481 dolar. U susjedstvu daleko nas „šiša“ Slovenija sa 1004 dolara.

• U studenom prošle godine sudac Županijskoga suda u Zagrebu Ivan Turudić, kao predsjednik tročlanog sudskog vijeća, osudio je Ivu Sanadera na deset godina zatvora u „slučaju INA“. Pismeno obrazloženje presude sud je morao podastrijeti javnosti i braniteljima u roku od 30 dana. Međutim, oni to nisu učinili, što je prouzročilo dodatne probleme obrani. U nedostatku pisane presude branitelji Sanadera nisu mogli uložiti žalbu, no u skladu s hrvatskim zakonima osobe osuđene na zatvorsku kaznu dulju od pet godina, a tako i Sanader, morale su u zatvor. Dakle, dvostruko loše po Ivu Sanadera. No, prošli tjedan napokon je završeno obrazloženje na 195 stranica.

• Europska unija stavila je Hezbollah na crnu listu, ali želi nastaviti razgovarati. Dva zagovornika ovog poteza, Britanija i Njemačka, izjavila su da je EU to napravio jer je Hezbollah bombardirao autobus s izraelskim turistima u Burgasu, u Bugarskoj, prošle godine. Za embargo je i Nizozemska. Protivnici su „crne liste“ Hezbollaha Austrija, Češka, Irska, Malta, Poljska i Slovačka, koje su prethodno izrazile zabrinutost zbog nedostatka dokaza o Burgasu. Izrael, koji je pretrpio rijedak vojni poraz od Hezbollaha 2006., pozdravio je potez Europske unije.Američki državni tajnik John Kerry je istaknuo: „Mi aplaudiramo Europskoj uniji zbog važnog koraka koji je danas poduzela“. Ne znam što Hrvatska šuti!

• Henry Kissinger je jednom prigodom, govoreći o Njemačkoj, rekao kako je ona prevelika za Europu, a premala za svijet. Kako analitičari tvrde, sljedeće godine odlučit će se hoće li ta Njemačka naći svoje mjesto u Europi.

• Prema nedavnom istraživanju švedskih ekonomista, države u ovom našem podneblju su i „izrazito rasno i nacionalno netolerantne“. Na vrhu liste od 80 država prednjači Albanija, dok se Srbija nalazi na sredini te liste. Od naših susjeda, najtolerantnija je Hrvatska, piše u istom istraživanju, dok su se tolerantnijim od stanovnika Srbije pokazali stanovnici Slovenije i BiH. U prilog ovom istraživanju ide istraživanje CeSida o diskriminaciji, koje je navelo da su Romi najdiskriminiranija grupa u Srbiji, te siromašne osobe, osobe s invaliditetom, stariji ljudi, žene... Jedan od glavnih pokazatelja jest to što su za sudionike istraživanja „Romi najmanje prihvatljivi za brak, manje i od Hrvata“, piše beogradski Danas. Ovaj istraživački podatak trebalo bi prije svih pročitati i proučiti već spomenuti kvartet: Milanović, Leko, Josipović i Vesna Pusić.

• „Zakon o prebivalištu koji je usvojen na Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH uperen je protiv nastojanja prognanih i raseljenih građana da se u svoj zavičaj vraćaju postupno“, nalazi se u priopćenju Rijaseta Islamske zajednice BiH. IZ BiH u nastavku „izražava duboko ogorčenje i zabrinutost zbog činjenice da je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu kojima se sužavaju ljudska prava i slobode, posebno prognanih i izbjeglica, kojima se obeshrabruje i otežava povratak i kojima se doprinosi daljem učvršćivanju rezultata genocida i etničkog čišćenja“. Rijaset Islamske zajednice podsjeća i na obvezu svih državnih dužnosnika, posebno delegata u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, na obvezu implementacije Aneksa 7. Daytonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama i prognanicima, u kojem se nalazi obveza prema kojoj će se „opozvati svi domaći pravni propisi i administrativne mjere s diskriminirajućim namjerama ili učincima“. Paradoksalno je da ovdje ne treba kriviti samo Srbe, krivci su među istim tim muslimanima, na čelu sa stožernom strankom SDA.

• Beogradski Kurir piše da su prije rata Ivo Miro Jović i Haris Silajdžić bili „jugosloveni“, a da je Sulejman Tihić bio Srbin! Slično kao i Alija Izetbegović. Kurir je objavio i dokumente i svjedočenja o tome kako je predsjednik SDA prije rata bio ponosan što je - Srbin. Podatke im je dao izvjesni Lazar Blagojević koji je s predsjednikom najjače bošnjačke partije radio u općinskom komitetu Bosanskoga Šamca kao tajnik. „Sulejmana Tihića znam osobno. Zajedno smo bili članovi Općinskog komiteta. Budući je bio odvjetnik, koristili smo ga za pravne stvari. U njemu se tada nije mogao prepoznati bilo kakav nacionalizam. Sulejman Tihić tada i danas, sasvim su dva različita pojma. Da mu ne znam lik, rekao bih da se radi o dva čovjeka. Matične knjige iz tog vremena potvrđuju da se on u Šamcu u to vrijeme izjašnjavao kao Srbin“, naveo je nekadašnji tajnik općinskog komiteta Srbin Blagojević, a sadašnji predsjednik srpske boračke organizacije za Bosanski Šamac. Blagojević još navodi da u Šamcu Tihić posjeduje poslovni prostor koji je dobro čuvan od strane srpske policije!

Marijan Majstorović, Friday, July 26, 2013
http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/uvodnik/8087-i-dalje-nema-jedinstva-izmedu-domovinske-i-iseljene-hrvatske



Predstavljena knjiga Tuge Tarle

Predstavljanje knjige HRVATSKI ISELJENIČKI DUHOPIS je održano 24. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u okviru godišnjeg sastanka Hrvatskog svjetskog kongresa. O knjizi su nadahnuto govorili urednik knjige dr. sc. Božo Skoko, recenzent dr. sc. Marin Sopta, te veleposlanik g. Tomislav Bošnjak, kao i cijenjena autorica Tuga Tarle. Predstavljanje je vodila dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić.

DOMOVINA (isječak iz poglavlja „Nostalgija ili izjedanje duše“)

Tijekom svih ovih godina lutanja svijetom provela sam mnoge sate u razgovorima s mojim sunarodnjacima čija me je odanost prema Hrvatskoj uvijek oduševljavala. Uvjerila sam se u njihove uspjehe u raznim profesijama, vidjela sam koliko su odgovorni i odani građani svojih novih domovina. Posvjedočilo mi se u mnogim prilikama kroz kakva teška iskustva, muku i odricanja su prošli da bi stvorili novi dom i stekli povjerenje i poštovanje svojih novih sugrađana. Nostalgija im je bila stalnim pratiocem, hraneći im dušu uspomenama. S druge strane, ona im je i snažila volju da dokažu domovini i svijetu da su se održali i da je moguće svoj identitet i ljubav za staru domovinu dokazivati jedino vlastitim uspjesima.

I sama sam osjećala nostalgiju i razmišljala o tome kako je čovjek osuđen na to da tek kad izgubi svoju domovinu spozna istinu o tome koliko mu ona znači. Dijelila sam ponos i radost s mojim sunarodnjacima hrvatskim iseljenicima zbog činjenice da napokon imamo svoju slobodnu zemlju i da smo ravnopravni s ostalim narodima svijeta. Hrvatsku slobodu platili smo velikim gubitkom ljudstva i razaranjem nacionalnog bogatstva, a u poraću nesmiljenom pljačkom i nepoštenom pretvorbom. Ali ni u tom vremenu velikih iskušenja nikad nismo bili sami. Hrvatska dijaspora, tisuće i tisuće hrvatskih duša diljem svijeta dijelili su to tragično iskustvo s nama, pomagali su Hrvatskoj kako su najbolje znali, a neki su se i sami uključili u obranu domovine svojih predaka. Bili smo barem nakratko jedna ujedinjena duša.

Danas, kad je Hrvatsku ponovno zahvatio val iseljavanja mladih obrazovanih kadrova, pitamo se što smo postigli, kako smo tih dvadeset godina slobode upotrijebili? Hoće li i njihove sudbine završiti po spomenarima i dnevnicima ili među stranicama nekih budućih knjiga koje nitko neće čitati? Hoće li se ikada vratiti? Smijemo li to razdvojeno biće naroda zvati „globalna Hrvatska”?...Hrvatska jest u srcu svakog Hrvata, ali je ta hrvatska vizija sagrađena od krhke pređe snova i uspomena. Prava je Hrvatska ovdje na obalama Jadrana sa svim svojim problemima, strepnjama i nadama. Želite li je doista doživjeti onakvom kakva jest, ne preostaje vam drugo nago da joj se vratite.

http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2480-predstavljena-knjiga-tuge-tarle



Spomenik hrvatskoj prisutnosti u Švicarskoj
Objavljeno:
Srijeda, 19. 06. 2013. 00:00

U vrtu Hrvatske kuće u Oltenu biskup Bogović je otkrio i blagoslovio kameni obelisk. Na njemu je simbolično, imenima osmorice znamenitih Hrvata, uklesana hrvatska prisutnost u Švicarskoj i doprinos švicarskoj nacionalnoj baštini kroz posljednjih šest stoljeća

Prigodom ove jubilarne Godine vjere i spomena na Milanski edikt o toleranciji kojim je rimski car Konstantin Veliki 313. dao kršćanstvu slobodu djelovanja izjednačivši ga s ostalim religijama, u Centralnoj Švicarskoj, u HKM Solothurn, 13., 14., 15. i 16. lipnja boravio je i vodio duhovna i kulturna slavlja gospićko-senjski biskup i povjesničar dr. Mile Bogović.

Biskup Bogović bio jedan od sudionika Okruglog stola povodom ulaska RH u EU i 20.obljetnice Hrvatskog svjetskog kongresa.Sudjelovali su i poznati fizičar i javni djelatnik dr. Davor Pavuna, psiholog mr. mr. Frane Vugdelija i misionar fra Šimun Šito Ćorić, koji je i organizirao ovo višednevno slavlje kao i postavljanje spomenika.

U vrtu Hrvatske kuće u Oltenu, uz nazočnost švicarskih crkvenih i civilnih predstavnika, biskup Bogović je otkrio i blagoslovio spomenik, posebno oblikovani kameni obelisk, težak tri tone i visok oko četiri metra.
Na njemu je simbolično uklesana hrvatska prisutnost u Švicarskoj imenima osam Hrvata koji su doprinijeli i švicarskoj nacionalnoj baštini kroz posljednjih šest stoljeća. To su: kardinal i diplomat Ivan Stojković (Dubrovnik, 1309. – Lausanne, 1443.), biskup Andrija Jamometić (Nin, 1420. – Basel, 1484.), pisac Marko Marulić (Split, 1450 – 1524.), teolog i reformator Matija Vlačić Ilirik (Labin, 1520 – Basel 1575), izumitelj enciklopedije Pavao Skalić (Zagreb, 1534. – Danzig, 1575.), pisac i povjesničar Ivan F. Biundović (Hvar, 1573. – Aubonne, 1645.), nobelovac Lavoslav Ružička (Vukovar, 1887. –, 1976.) i nobelovac Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.).

Na obelisku je uklesan spomen i na jednu u domovini najvjerojatnije nepoznatu hrvatsku tragediju, koju u svojoj knjizi spominje švicarski povjesničar dr. Ferdinandu Gigon. Naime, povijest je zabilježila nasilnu smrt dvije stotine Hrvata, redovitih vojnih obveznika Habsburške Monarhije. Stradali su kod alpskog prijelaza Veliki St. Bernard u švicarskom mjestu Saint-Rhemy, 15. svibnja 1800. godine u noćnom prepadu Napoleonovih trupa sa švicarske strane.

Biskup Bogović kao predsjednik Komisije HBK HR i HBK BiH za istraživanje hrvatskih žrtava zaželio je da ove žrtve budu na blagoslov Hrvatima i njihovim potomcima u Švicarskoj i u cijelom izvandomovinstvu. Tekst: Šimun Šito Ćorić

http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2254-spomenik-hrvatskoj-prisutnosti-u-svicarskoj



Osnovan Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske
Objavljeno:
Petak, 07. 06. 2013. 00:00

Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u domovini. Savjet čini 9 predstavnika BiH, 17 predstavnika manjina, 29 predstavnika dijaspore i 29 predstavnika iz Hrvatske. Na sjednici 6. lipnja, Vlada Republike Hrvatske je donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u domovini. Svi će oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan njenih granica.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske: Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom. Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje su predstavnike u Savjet predložile iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga i organizacija. Njihova zastupljenost određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Predstavnici Hrvata iz BiH su: ILJO KOPIĆ, ILIJA NAKIĆ, BRANKO IVKOVIĆ, JOSIP SUVALJ, DRAGO BILANDŽIJA, prof.dr.sc. NEVENKO HERCEG, ZORAN TOMIĆ, VLADO DŽOIĆ. Predstavnik Katoličke crkve za BiH je prof. dr. preč. DARKO TOMAŠEVIĆ.

Predstavnici hrvatske manjine su: SLAVEN BAČIĆ, PETAR KUNTIĆ, TOMISLAV ŽIGMANOV (predstavnici za Srbiju), GABRIELA NOVAK – KARALL, STANKO HORVATH (predstavnici za Austriju), MIŠO HEPP, FRANJO PAJRIĆ (predstavnici za Mađarsku), ĐANINO KUTNJAK, FILIP BOŽIĆ (predstavnici za Sloveniju, JOSIP ROKO ĆOLAK, predstavnik za Bugarsku, ANDRIJA VUKSANOVIĆ, predstavnik za Crnu Goru, LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za Češku, ANTONELLA D' ANTUONO, predstavnik za Italiju, SEBASTIJAN ČOLAKIĆ, predstavnik za Kosovo, SNJEŽANA TROJAČANEC, predstavnik za Makedoniju, PETAR HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku, RADOSLAV JANKOVIČ, predstavnik za Slovačku.

Predstavnici hrvatskog iseljeništva/dijaspore su: NENAD BACH, JOHN PETER KRALJIĆ, IVAN TOMIĆ, ZVONKO LABAS, NIKO HAZDOVAC (predstavnici za Sjedinjene Američke Države), STJEPAN ASIĆ, MLADEN LEKO, LUKA BUDAK (predstavnici za Australiju), ZVONIMIR ANIČIĆ, IVAN TOMISLAV GRBEŠIĆ, CAROLINE SPIVAK (predstavnici za Kanadu), MONIKA ADŽAMIĆ, MIJO MARIĆ, IVICA ORLOVIĆ (predstavnik za Njemačku), JOSE MARIA VRLJIČAK, VJERA BULAT PETROŠIĆ (predstavnici za Argentinu), MARCO BUZOLIĆ BUZOLIĆ, FRANCO FERRERA CVITANOVIĆ (predstavnici za Čile), MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za Austriju, DUBRAVKA SIDONIJA ŠUTO, predstavnik za Brazil, YVAN CINDRIĆ, predstavnik za Francusku, LUKA KRILIĆ, predstavnik za Italiju, DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Južnoafričku Republiku, LEO PENZIĆ, predstavnik za Novi Zeland, JOSIP ZORICA, predstavnik za Švedsku, ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ, predstavnik za Švicarsku, MIRA MALOVIĆ - YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo, EDITA LEŠ LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku, OBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.

Članovi Savjeta iz Republike Hrvatske: mr. sc. DARIA KRSTIČEVIĆ, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, PETAR BARIŠIĆ, zamjenik predstojnika Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, zamjenik ministra unutarnjih poslova, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, zamjenik ministrice kulture, zamjenik ministra gospodarstva, zamjenik ministra poduzetništva i obrta, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava, zamjenik ministra zdravlja, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih, zamjenik ministra turizma, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, zamjenik ministra financija, zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske, mr. sc. MARIN KNEZOVIĆ, ravnatelj Hrvatske matica iseljenika, prof.dr.sc. MATEO MILKOVIĆ, predstavnik sveučilišne zajednice, dr. sc. IVAN KOVAČ, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik Hrvatske radiotelevizije, akademik MIRKO ZELIĆ, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fra JOSIP BEBIĆ, predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve), DUNJA SEITER – ŠVERKO, predstavnica Nacionalne sveučilišne knjižnice, dr. sc. ZLATKO ŠRAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske, DAVORKO VIDOVIĆ, predstavnik HGK, DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtničke komore, IVAN MILOLOŽA, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca, prof.dr.sc IVAN LOVRINOVIĆ, predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/2189-osnovan-savjet-vlade-rh-za-hrvate-izvan-hrvatske



Milijuni iseljenih Hrvata još uvijek čekaju izradu Strategije o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine

Šito Ćorić:
Veseli nas što su i oporba i vladajući bili za to da konačno nakon 20 godina imamo nešto na papiru!
Utorak, 15. ožujak 2011. 14:25

Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljenička udruga, održala je od 10. do 12. ožujka u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budući projekti u povezivanju matične zemlje i iseljeništva. Izvršni odbor HSK-a osvježen je mlađim snagama, dok je povjerenje za drugi mandat potvrdio dosadašnji predsjednik Josip Ante Sovulj.

Malo „kadrovskih“ osvježenja

U Izvršni odbor HSK-a novoizabrani su Mijo Marić, mladi poduzetnik iz Berlina koji će obnašati dužnost predsjednika HSK za Europu; dr. sc. Siniša Kušić, rođeni Zagrepčanin koji je odrastao u Njemačkoj, znanstvenik i sveučilišni profesor na Katedri za analizu tranzicijskih ekonomija i transformaciju gospodarskih sustava pri Sveučilištu Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu od kojega se očekuje svestrani prinos u međunarodnoj suradnji i u gospodarskim inicijativama;

Petar Kuntić mladi parlamentarac iz Srbije koji će u HSK-u brinuti o hrvatskim manjinskim zajednicama u srednjoj i jugoistočnoj Europi; mr. sc. Vladimir Šoljić, istaknuti kulturni djelatnik iz Mostara koji će voditi domovinsko sjedište HSK-a za BiH, dok je za mladež i šport u Izvršni odbor HSK-a izabran afirmirani njemački sportski aktivist Danijel Lučić iz Darmstadta, čije iskustvo potvrđuje kako je migrantima univerzalni jezik športa najjednostavniji put prema savladavanju jezičnih barijera, učenju discipline i timskoga rada – osobina iznimno poželjnih u suvremenome planetarnom zajedništvu heterogenih hrvatskih iseljeničkih zajednica sa svih kontinenata.

Uz to, na 7. konvenciji HSK-a potvrđeni su dosadašnja ravnateljica Domovinskoga sjedišta za Hrvatsku Željka Lešić, dopredsjednik za Australiju i Novi Zeland Stjepan Asić (Australija), dopredsjednik za Sjevernu Ameriku i Kanadu Ivan Curman (Kanada), dopredsjednik za Južnu Ameriku Jure Gadže (Argentina). Za glavnog tajnika HSK-a izabran je Franjo Pavić (Njemačka), a Diana Vukušić (Švedska) će i nadalje biti rizničarka, kao i glasnogovornik Šimun Šito Ćorić (Švicarska). Ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara je Jure Strika (Hrvatska). Osim izabranih, imenovani su kao dužnosnici druga tajnica HSK-a Anamarija Manestar (Austrija) i IT-komunikacije Željko Batarilo (Austrija).

Nastavlja se aktivnost trojice vrhunskih znanstvenika iz iseljeništva koji djeluju kao ambasadori HSK-a i koji su svojim učešćem dali doprinos u radu ove zagrebačke konvencije, a to su fizičar svjetskoga glasa dr. sc. Davor Pavuna iz švicarskog CERN-a, molekularni biolog prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlović, dugogodišnji direktor laboratorija za istraživanje matičnih stanica klinike Mayo iz SAD-a te dopisni član HAZU-a, kao i stručnjak za međunarodno pravo prof. dr. Mark Gjidara iz Francuske.

Možda nešto bude od mladih

„Od njih očekujemo daljnje inicijative i savjete kako bismo poboljšali naše aktivnosti u umrežavanju hrvatskoga iseljeništva putem suvremenih informacijskih tehnologija u raznim granama ljudske djelatnosti“, izjavio je glasnogovornik HSK-a Šimun Šito Ćorić. Također je rekao da je u proširenu upravu Kongresa ušlo desetak mladih ljudi koji su rođeni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani, pa se očekuje da će se kreativnije suočavati s izazovima koji prate naraštaje naših iseljenika koji odrastaju u domicilnim državama širom svijeta, osobito kad je u pitanju razvitak njihova etničkoga i kulturnog identiteta te poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnim sredinama.

Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su na konvenciji predstavljeni programi koji će biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Naglasio je važnost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad održale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sudionika i više tisuća onih koji su došli u pratnji.

„To je program kroz koji dovodimo u Republiku Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, mlađe iseljeničke naraštaje, a među njima je barem jedna trećina onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj“, kazao je Sovulj. Iduće igre održat će se 2013. i to najvjerojatnije u Splitu. Osim igara potičemo i druge oblike iseljeničkoga kulturnog turizma kako bi djeca hrvatskih iseljenika što bolje upoznala domovinu svojih djedova.

Po njegovim riječima, HSK želi razvijati projekte i razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom gospodarstva o pokretanju redovitih gospodarskih konferencija na temu povratničkih ulaganja ili pak poslovanja u Hrvatskoj na koje bi došli zainteresirani Hrvati koji žive izvan domovine i njihovi prijatelji iz svijeta.

Strategija i dalje na „čekanju“

Od velike je važnosti i novi projekt HSK nazvan Virtualno mentorstvo, istaknuo je Sovulj, kroz koji se želi povezati studente završnih godina i postdiplomante s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima koji djeluju u najrazvijenijim regijama svijeta. Govoreći o predloženoj Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, dokumentu koji će definirati odnose matične države spram raseljenih Hrvata diljem svijeta, glasnogovornik Ćorić je rekao da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. Veseli nas što su i oporba i vladajući bili za to da konačno nakon 20 godina imamo nešto na papiru. Međutim, nije sve u Strategiji. Kada se ona prihvati sljedeći je korak da se pretoči u zakon, istaknuo je dr. Ćorić.

Vlada RH je proljetos osnovala povjerenstvo za izradu Strategije koje blisko surađuje s hrvatskim iseljeničkim udrugama pa su u nju tako ugrađeni i prijedlozi HSK-a. Prema riječima predsjednika Saborskoga odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivana Bagarića iskazanim na susretu sa sudionicima konvencije, konačni prijedlog Strategije bit će uskoro upućen u parlamentarnu proceduru u Sabor RH gdje će biti pretočen u zakon.

Na konvenciji se također raspravljalo o glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvatskim izborima te o teškom položaju Hrvata u BiH. Šito Ćorić je najavio da se radi na osnivanju Televizijskoga programa za iseljeništvo kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno. Založio se za bolju medijsku zastupljenost hrvatskoga iseljeništva u domovinskim medijima, napominjući kako je iseljeništvo s druge strane dobro informirano o stanju u matičnoj zemlji. Kao zanimljivost je spomenuo da je pronađen originalni rukopis knjige Nikole Škrivanića iz 1891. koju je napisao taj prvi hrvatski iseljenički novinar o Hrvatima u Americi, te da će on uskoro biti tiskan.

Novi zamah u radu Hrvatskoga svjetskoga kongresa osjeća se s jedne strane u angažmanu mladih stručnjaka koji će znati Kongres oplemeniti suvremenim projektima značajnim za moderno hrvatsko planetarno zajedništvo, a s druge strane tu su u savjetodavnoj ulozi pouzdani iskusniji aktivisti koji su dali značajan prinos hrvatskome pitanju tijekom protekla dva desetljeća kada se stvarala Republika Hrvatska. Na konvenciji je sudjelovalo četrdesetak sudionika, te dvadesetak pojedinaca u svojstvu promatrača i vanjskih suradnika.

Kurtoazni posjet predsjedniku Josipoviću

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović primio je izaslanstvo Hrvatskoga svjetskog kongresa na početku konvencije 10. ožujka, koje ga je upoznalo s radom. Predsjednik Republike podržao je nastojanja Hrvatskoga svjetskog kongresa koja su usmjerena k jačanju odnosa hrvatskoga iseljeništva s njihovom domovinom. Osobito je istaknuo važnost iseljeničkih udruga u očuvanju nacionalnog identiteta te jačanju gospodarske, znanstvene i kulturne te športske suradnje Hrvatske s državama u kojima žive hrvatski iseljenici, iskazavši interes za pokroviteljstvo Hrvatskih svjetskih igara.

Hrvatski svjetski kongres je osnovan 1993. godine, a kao krovna hrvatska iseljenička udruga objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 država svijeta u kojima hrvatski iseljenici žive u imalo većem broju. HSK je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine. Kongres je član ECOSOC-a Vijeća Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom.

Vesna Kukavica

http://hercegbosna.org/forum/svijet/hsk-hrvatski-svjetski-kongres-t4287.html

Contact Kanadsko Hrvatski Kongres