naslovnicapotrazitesadrzajjavite se


brzo petrazivanje

Posljednje Najave

Prethodne Najave

Potrazite Najave


NGO
Clan Ujedinjenih Naroda

Event

Thursday, December 10, 2020

Konferencija za tisak povodom prijema HSK-a u Ujedinjene narode

Hrvatski svjetski kongres

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Zagreb, 14. srpnja 1998.
HSK JEDNOGLASNO PRIMLJEN U UN
Konferencija za tisak povodom prijema Hrvatskog svjetskog kongresa u Ujedinjene narode

HSK u UNO-u

U New Yorku je u petak 26. lipnja 1998. HSK jednoglasno primljen u UN kao nevladina međunarodna organizacija, i to sa konzultativnim statusom. Poslove oko ovoga učlanjenja uspješno su vodili i u prvom mogućem roku obavili gl. tajnik HSK Josip Sovulj (New York) i predsjednik dr. Šimun Šito Ćorić (Bern).

Ovo je prvi put da jedna hrvatska nevladina organizacija kako iz domovine tako i iz hrvatskog izvandomovinstva bude punopravni član u ovoj prvoj svjetskoj organizaciji. Na ovaj će način uskoro imenovani službeni predstavnici HSK-a moći profesionalno djelovati kroz UN, a što će svakako biti komplementarno djelovanju hrvatske diplomacije u UN-u.

Koliko je god ovo veliko priznanje HSK-u koji je kroz samo svojih pet godina postojanja temeljno zasnovan u svim zemljama svijeta gdje Hrvati i njihovi potomci žive u imalo većem broju, toliko je još više kompliment cjelovitom hrvatskom izvandomovinstvu.

Spomenik kardinalu Stepincu u Washingtonu, D.C.

Ponuđenu ideju vatikanske diplomacije o podizanju spomen-obilježja kardinalu Stepincu u Washigtonu, HSK je sa zadovoljstvom prihvatio. Izvedba će biti povjerena nekome od vodećih hrvatskih kipara, a pojedinačno iza nje su načelno još stali Veleposlanstvo RH u SAD (preko kojeg je ova ideja formalno i ponuđena), Hrvatsko-američki kongres (HAK), Hrvatska bratska zajednica, Hrvatska franjevačka kustodija sv. Obitelji, Hrvatska kat. zajednica i Hrvatska akademija Amerike. Neke od njih će još na svojim internim skupštinama donijeti odluke o obliku svog sudioništva u ovom projektu.

Zajedničar Hrvatske bratske zajednice (HBZ) i glasilo HSK-a

Na temu "Za bolje hrvatsko zajedništvo na sjevernoameričkom kontinentu i u svijetu", na 28. svibnja 1998. u Washingtonu su se našli na sastanku veleposlanici dr. Miomir Žužul (SAD) i dr. Andrija Jakovčević (Kanada), opunomoćeni ministar dr. Branko Baričević, predsjednik i gl. tajnik HSK-a dr. Šimun Šito Ćorić i Josip Ante Sovulj, predsjednik HBZ-a Bernard Luketich, te u ime HAK-a njegov potpredsjednik i međunarodni pročelnik Radnog odbora za povratak Antun Berić.

Između ostalog dogovoreno je da HSK ne pokreće za sjevernoamerički kontinent svoje zasebno glasilo, već da HSK, HAK i Hrvatsko-kanadski kongres objavljuju sve svoje materijale u dvojezičnom tjedniku HBZ-a Zajedničar. Nadalje, jer je na tom polju najuspješnija, HBZ će kao specifičnu svoju zadaću u HSK na sjevernoameričkoj i svjetskoj razini prenositi svoja iskustva i koordinirati vidove rada s hrvatskim potomcima koji ne govore više hrvatski. Stoga je nacionalnim kongresima Kanade, N. Zelanda, Australije, Čilea i drugih koji imaju takve hrvatske potomke, već upućena zamolba da prvom prigodom odgovornu osobu za sličan posao u svojoj državi stave u izravni kontakt s Bernardom Luketichom. A tri stoljetne hrvatske organizacije u SAD-u i Kanadi: HBZ, HKZ i Hrvatska franjevačka kustodija sv. Obitelji imaju ubuduće preko svojih predsjednika, odnosno preko svoga kustosa (ili onih koje oni u svoje ime delegiraju) osigurano izravno mjesto u Središnjem odboru HSK-a.

Otvoreni hrvatski informativni centri u Njemačkoi i Madžarskoj, redovno vodstvo HSK-a u Francuskoj, te pojačanje u Austriji

Na 2. srpnja 1998. HSK Njemačke otvorio je u Kolnu Hrvatski informativni centar, a Hrvati u Madžarskoj otvorili su svoj 7. srpnja 1998. u Budimpešti. HSK Austrije dobio je dobrotom austrijskih vlasti još jednu zaposlenu osobu koja će djelovati među hrvatskim udrugama u Austriji. Posebno se veselimo nedavnom izboru redovitog vodstva Svjetskog hrvatskog kongresa u Francuskoj (SHKF), na čelu s jednim od najutjecajnijih ljudi hrvatskog podrijetla u Francuskoj, prof. dr. Markom Djidarom.

Nove prilike dodatno zadužuju nacionalne kongrese HSK-a

Prijem HSK u UN dodatno zadužuju pojedine nacionalne kongrese da izvrše preuzete zadaće, pa stoga i ovdje pozivamo prve dužnosnike nacionalnih kongresa koji ne izvršuju preuzete zadaće da bez otezanja ispune te preuzete obveze.

Dvije opaske na prilike u domovini:

a) o sticanju imetka i o medijima

Već duže primjećujemo u domovini kako pod utjecajem slučajeva nepoštenog pa i kriminalnog sticanja imovine, prelazi u nezdrav mentalitet mišljenje, da je svako imalo značajnije sticanje imetka sumnjivo, ako ne i kriminalne prirode. Nužno je sve učiniti da se oslobodimo te za zdrave društvene odnose pogubnosti, a posebice da hrvatske vlasti jače nego dosad razotkrivaju i sankcioniraju kriminalne čine na ovom polju. Na svima je u jednom zdravom društvu, da uz bok sprječavanju kriminala na svakom polju, nužno promiču pozitivne primjere, pa tako i općedruštvenu vrijednost "sticanja bogatstva na pošten način".

b) Uz nezaobilaznu potrebu postizanja pune odgovorne slobode hrvatskih medija, također je na tim medijima početi obvezno poštivati makar minimum privatnosti, prava na dobar glas i drugih osnovnih postulata osnovne etike, pa i novinarske. Uistinu zabrinjava činjenica, da u medijima u Hrvatskoj, posebice u onima koji redovito nude negativne sadržaje, svakog tjedna bude po nekoliko ljudi nepravedno osumnjičeno, optuženo ili oklevetano.

Pitanje predstavnika hrvatskog izvandomovinstva u Hrvatskom državnom saboru

U zadnje vrijeme iz redova hrvatske oporbe čuli su se glasovi, kako za Hrvate izvan domovine ne smije biti mjesta u hrvatskom Saboru. Uz to što bi to bilo protiv Ustava (članak 45), takvi zahtjevi sigurno ne privlače Hrvate izvan domovine domovini, niti rađaju simpatijama prema inače vrlo potrebnoj hrvatskoj oporbi. Kad danas gledamo po svijetu kako sve matične zemlje s dobrim razlozima, od moralnih i kulturoloških do gospodarskih i nacionalnih, na sve načine izgrađuju mostove sa svojim izvandomovinstvima, iz Hrvatske, nažalost, slušamo stavove protiv takvoga zdravog trenda, pa se bojimo da oni nisu u našem najboljem narodnom interesu.

Načelni stav HSK o tom pitanju je sljedeći. Odavno mislimo, da je prošlo vrijeme potrebe i mogućnosti djelovanja hrvatskih političkih stranaka izvan domovine. Koliko smo god svjesni činjenice, da je hrvatsko izvandomovinstvo znatno više očekivalo od svojih sadašnjih 9 predstavnika u Saboru (BiH kao međunarodno priznatu državu HSK ubraja u hrvatsku domovinu), naš je stav da Hrvati izvan domovine moraju imati svoj službeni i reprezentativni glas kako u Republici Hrvatskoj tako i u BiH. A o modalitetima te službe izvandomovinske nazočnosti, odgovorni ljudi u našem narodu dužni su tražiti i naći najoptimalnija rješenja.

prof. dr. Šimun Šito Ćorić

Contact Kanadsko Hrvatski Kongres